Sve o vitaminu D

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Press
Vitamin D čuvar kostiju

Svaka treća žena i svaki osmi muškarac u Srbiji boluju od osteoporoze, metaboličke bolesti kostiju koju izaziva nedostatak vitamina D


kosti-baba.jpg




Svetski Dan borbe protiv osteoporoze, bolesti za koju se veruje da nastaje usled ubrzanog gubitka koštanog tkiva, obeležen je danas u celom svetu. Statistika pokazuje da u Srbiji svaka treća žena i svaki osmi muškarac boluju od osteoporoze, metaboličke bolesti kostiju.
Osteoporoza je bolest koja se često javlja kod žena posle menopauze, ali i kod starijih muškaraca. Stručnjaci smatraju da najverovatnije nastaje zbog ubrzanog gubitka koštanog tkiva, koje nije u skladu sa procesom formiranja kostiju. Rizik od preloma kostiju, izazvanih osteoporozom, raste sa godinama starosti, a procenjuje se da 30 do 50 odsto žena starijih od 65 godina oboleva od osteoporoze, kao i da će čak trećina njih doživeti frakturu kao posledicu ove bolesti.


kosti-baba-2.jpg


U medicinskoj praksi postoji mnogo medikamenata koji pomažu u kontrolisanju ove bolesti. Jedna studija, koja je sprovedena u 18 zemalja, pokazala je da skoro dve od tri žene u postmenopauzi koje boluju od osteoporoze ne unose dovoljne količine vitamina D. Upravo zato, jedna od novijih terapijskih opcija je i lečenje osteoporoze uz pomoć lekova koji, pored osnovne supstance, sadrže i nedeljnu količinu vitamina D, koja je potrebna da bi se smanjio rizik od preloma.
Nedavno obavljene studije pokazale su da uzimanje vitamina D u dozi od 700 do 800 internacionalnih jedinica dnevno smanjuje rizik od fraktura kuka i ostalih preloma kod žena starosti iznad 60 godina. Osim toga, prirodni izvori vitamina D nalaze se i u ribi, jajima i pojedinim vrstama divljih pečuraka.
(a.e.)





 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vitamin D daje telu snagu

Vitamin D daje telu snagu

Blic




Svi znamo da su nam neophodni vitamini, ali ono što su naučnici do sada otkrili o vitaminu D naprosto je neverovatno.

Od svih vitamina on nam pruža najbolju zaštitu - od glave do pete. Nažalost, 90 odsto žena ga nema dovoljno u krvi. Jesenja depresija često je samo posledica nedostatka ovog vitamina koji nije teško ustanoviti.

Popravlja nam raspoloženje

Najviše vitamina D se stvara u koži, pod dejstvom UV zračenja iz sunčeve svetlosti. Što više vitamina D koža proizvodi, to ćemo bolje biti raspoloženi. Razlog: ova supstanca od životnog značaja podstiče proizvodnju hormona sreće, kao što je serotonin. Prema tome, reč je o prirodnom sredstvu protiv promena raspoloženja.

Daje snagu
Bez vitamina D ne bismo mogli da se krećemo. Našim mišićima je potreban da bi mogli da se kontrahuju i razvijaju snagu. Bez ovog supervitamina mišići ne bi mogli da se razvijaju. Našem organizmu je neophodan da bi mogao da proizvodi belančevine od kojih nastaju mišićne ćelije.

Daje vitkost
Novo američko istraživanje pokazuje da se uz dovoljnu količinu vitamina D efikasnije gube kilogrami. Naučnici pretpostavljaju da vitamin D omogućava optimalnu razmenu šećera i masti. Učesnici studije su sagorevali utoliko više kalorija ukoliko su više vitamina D imali u krvi. Ovaj vitamin, pre svega, doprinosi topljenju nezdravog sala na stomaku.

Jača nerve
Vitamin D reguliše koncentraciju kalcijuma u krvi, čime ne doprinosi samo jačanju kostiju. I nervima je neophodan kalcijum za prenošenje signala. Ako ima dovoljno vitamina D, i nervi odlično funkcionišu. Krećemo se gipkije, lakše se koncentrišemo i izlazimo na kraj sa stresom.

Štiti od mnogih bolesti
RAK: Vitamin D sprečava nekontrolisanu deobu ćelija i usporava rast zloćudnih ćelija. Ukoliko je tumor već nastao, sprečava stvaranje krvnih sudova koji snabdevaju tumor krvlju. Osim toga, vitamin D otežava širenje tumora (metastaze). Efikasna zaštita je dokazana u slučajevima raka dojke, štitne žlezde, grlića materice, želuca i creva.
DIJABETES: Zahvaljujući vitaminu D, ćelije bolje apsorbuju šećer kao izvor energije. Na taj način, on reguliše nivo šećera u krvi i snižava rizik od dijabetesa za 80 odsto.
INFARKT: I krvni sudovi reaguju na vitamin D. On im daje elastičnost i štiti unutrašnje zidove od upala. Osim toga, može da poboljša cirkulaciju krvi. Na taj način se sprečava zakrečenje krvnih sudova i visok krvni pritisak, a samim tim i smanjuje rizik od infarkta.

Odličan saveznik protiv gripa
Vitamin D je od esencijalne važnosti za normalno funkcionisanje imuniteta.
Iz tog razloga većina lekara preporučuje uzimanje vitamina D, a preporučena dnevna doza u zimskim mesecima je za odrasle osobe oko 5000 IU.

Koliko vitamina D nam je potrebno?

IZ KOŽE:
Naučnici ga nazivaju i „sunčevim vitaminom“, jer se 90 odsto ovog vitamina stvara u koži, čim izađemo na dnevnu svetlost. Pri tom odlučujući značaj imaju UV sunčevi zraci, koji prodiru i kroz guste oblake. Konkretno: da bismo bili optimalno snabdeveni vitaminom D, u jesenjem i zimskom periodu trebalo bi da provedemo najmanje pola sata na dnevnoj svetlosti.

IZ HRANE:
Najbolji izvori vitamina D su losos, haringa, skuša, pečurke, avokado, mleko, sir, jaja.
Ukoliko ne volite ove namirnice i ne provodite dovoljno vremena na dnevnoj svetlosti, lekari preporučuju kapsule vitamina D ili riblje ulje.
Starije osobe bi svakako trebalo da uzimaju preparate vitamina D, ali je bitno da se pridržavaju uputstva za doziranje, kako se u telu ne bi stvarao višak naslaga kalcijuma.


 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Vitamin D aktivator imunog sistema

Vitamin D aktivator imunog sistema


Vitamin D je ključan za aktiviranje imunog sistema organizma, a oko polovine čovečanstva nema dovoljnu koncentraciju tog vitamina u krvi, što znači da ima smanjene izglede da se izbori s infekcijama, zaključio je tim danskih stručnjaka.

v162930p0.jpg


Danski tim, kojim je rukovodio Karsten Gajsler, iz Odeljenja za međunarodno zdravlje, imunologiju i mikrobiologiju Univerziteta Kopenhagen, je utvrdio da T ćelije, takozvane "ćelije ubice" u imunom sitemu, koje predstavljaju odbranu od infekcija, zavise od vitamina D.

Ukoliko ovog vitamina nema dovoljno u krvi, T ćelije ostaju uspavane, potpuno "nesvesne" opasnosti koja preti organizmu.

Kada su T ćelije izložene nekom patogenu iz spoljne sredine, one izbaciju neku vrstu signalnog uređaja, "antene", poznatog pod nazivom receptor vitamina D, kojim tragaju za tim vitaminom.

Ukoliko vitamina nema dovoljno u krvi, T ćelije neće ni početi da se mobilišu za borbu, utvrdio je danski tim.

Već je dugo poznato da je vitamin D bitan za apsorpciju kalcijuma, kao i da postoji veza između koncentracije ovog vitamina u krvi i rizika od raka ili multiple skleroze. Međutim, nije bilo poznato da vitamin D praktično predstavlja aktivator imunog sistema.

Najveći deo vitamina D nastaje u telu kao prirodni nusproizvod izlaganja kože sunčevoj svetlosti. Ovaj vitamin se može naći i u ulju riblje jetre, jajima i masnoj ribi, kao što je losos, haringa i skuša. Vitamin D može i da se uzima u sintetičkom obliku, kao dodatak ishrani.

Gotovo polovina čovečanstva nema dovoljno vitamina D u krvi, a naučnici upozoravaju da se taj problem pogoršava, budući da ljudi provode sve više vremena u zatvorenom prostoru.

Gajsler napominje da otkriće njegovog tima može da dovede do novih načina borbe protiv infektivnih bolesti i globalnih epidemija, a moglo bi da se pokaže vrlo korisnin i za razvoj novih vakcina kao i za suzbijanje antiimunih reakcija tela i odbacivanja presađenih organa.



Izvor: Tanjug
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vitamin D - ubica infekcija

Vitamin D - ubica infekcija

Nezavisne novine 30.05.2010 14:55



Vitamini imaju važnu ulogu u ostvarivanju i održavanju normalnog zdravog stanja organizma.

Većina vitamina se unosi hranom. Nedovoljan unos hrane bogate vitaminima može uzrokovati teška oboljenja, oštećenja organizma i poremećaja metabolizma.
Naučnici dugo znaju da je vitamin D izuzetno važan u apsorpciji kalcijuma i da postoji direktna veza između nivoa ovog vitamina i oboljenja kao što su rak i multiple skleroza ali bez njega nema ni takozvanih T-ćelija, neke vrste "ubica" infekcija.
Nedavno otkriće danskih naučnika o ključnoj ulozi vitamina D u aktiviranju T-ćelija pomoćiće u borbi protiv infektivnih bolesti i globalnih epidemija a biće posebno značajno u traganju za novim spasonosnim vakcinama.
Danski istraživači otkrili su da aktiviranje T-ćelija u potpunosti zavisi od vitamina D jer će ostati "uspavane" i potpuno nesvjesne mogućih infekcija ili prijetnji patogenih neprijatelja različitih vrsta - ako u krvi čovjeka nema vitamina D.
"Kad T-ćelija bude izložena napadu stranog patogena, ona aktivira 'signalni uređaj' ili 'antenu' poznatu pod imenom 'receptor vitamina D' kojim traga za ovim vitaminom", kaže doktor Karsten Gajsler, stručnjak Departman za međunarodno zdravlje, imunologiju i mikrobiologiju Univerziteta u Kopenhagenu.
"To znači", precizirao je Gajsler, "da T-ćelija mora imati vitamin D ili će, u protivnom, biti spriječeno njeno aktiviranje a ako T-ćelije na nađu dovoljno vitamina D u krvi, one jednostavno neće biti aktivirane".
Najveći dio vitamina D organizam proizvodi kao prirodni nusprodukt kože izložene suncu, pa otuda i njegovo pomalo pjesničko ime - "vitamin Sunca". On se, takođe, može naći u ribljem ulju, jajima i masnim ribama kao što su losos, haringa i skuša ili se može uzimati kao dijetetski proizvod.
Gotovo polovina svijetske populacije pati od manjka vitamina D te stoga naučnici upozoravaju da problem postaje sve izraženiji jer ljudi sve više vremena provode u zatvorenom prostoru.
Mnogi eksperti se slažu da da bi mlade žene trebale u organizam dnevno unositi od 800 do 1.000 IUs vitamina (IUs-International unit- međunarodna jedinica za korištenje vitamina).
Ovaj omjer se može lako nadomjestiti pomoću svakodnevnih dodataka jelima, ili korištenjem obogaćene hrane vitaminom D tokom dijete.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vitamin D višestruko koristan

Vitamin D višestruko koristan

Tanjug| 19. 06. 2010. - 00:02h

Američki institut za medicinu uključen je u izradu nove studije čiji će rezultat najverovatnije biti povećanje preporučene dnevne količine vitamina D. Istraživanje je pokazalo da vitamin D utiče na skoro svaki deo tela i da niski nivoi vitamina D mogu da imaju ozbiljne posledice, prenosi „Glas Amerike“. To je vitamin koji se dovodi u vezu sa suncem, čije zračenje apsorbujemo kroz kožu.

48883_2_f.jpg


Lekari su otkrili da kod mnogih ljudi postoji manjak vitamina D i zbog toga doktor Majkl Irvig tvrdi da je vitamin D postao veoma važna tema u današnjoj medicini jer je otkriven njegov nedostatak u populaciji širom sveta.

Vitamin D pomaže ljudskom telu da apsorbuje kalcijum i pomaže pri formiranju i održavanju čvrstine kostiju.

Veoma nizak nivo vitamina D uzrokuje pojavu deformiteta kod dece i slabljenje kostiju kod odraslih.


Lekari veoma retko nailaze na takve slučajeve, ali brojne studije dovele su nedostatak vitamina D u vezu i sa drugim ozbiljnim zdravstvenim problemima, uključujući srčana oboljenja, više vrsta kancera, osteoporozu, dijabetes, Alchajmerovu bolest i neke poremećaje imunološkog sistema, a nizak nivo vitamina D se čak povezuje sa visokim krvnim pritiskom.


Lekari su pronašli i vezu između vitamina D i trudnoće, tako da postoje studije koje su pokazale da se, ako se trudnicama da 4.000 jedinica vitamina D svakog dana, verovatnoća za komplikacije tokom trudnoće značajno smanjuje.
Zato se očekuje da će Institut za medicinu povećati preporučenu količinu potrebnog vitamina D do septembra.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vitamin koji voli sunčanje

Piše: Jasmina Tatić
ponedeljak, 15 novembar 2010.
Izvor: AKTER


Vitamin koji voli sunčanje


zdravlje04.jpg


Bez obzira na to da li se unosi hranom ili suplementima, ili je stvoren u koži pod uticajem sunčevih zraka, vitamin D svoju funkciju može ostvariti tek nakon što ga jetra, a zatim bubrezi, iz inertnog pretvore u aktivan oblik – tzv. kalcitriol

Nekada zlatni standard u borbi protiv rahitisa, a u moderno vreme vitamin koji je u samom vrhu po svojim benefitima, vitamin D iz dana u dan pokazuje sve više svojih blagodetnih dejstava.
Od davne 1920. godine, kada je započela ciljana terapija vitaminom D kod dece obolele od rahitisa, pa do danas laboratorije širom sveta neprestano dolaze do novih saznanja o njegovim uticajima na ljudsko zdravlje i kvalitet života. Kao područje interesa nutricionista, ali i marketinški izazov za proizvođače hrane, vitamin D zasluženo produbljuje duge rasprave, istraživanja i nove načine primene.
Bez obzira na to da li se unosi hranom ili suplementima, ili je stvoren u koži pod uticajem sunčevih zraka, vitamin D svoju funkciju može ostvariti tek nakon što ga jetra, a zatim bubrezi, iz inertnog pretvore u aktivan oblik – tzv. kalcitriol. Kao takav, vitamin D je esencijalan za apsorpciju kalcijuma u našem telu. Regulišući količinu kalcijuma i fosfora u krvi, odnosno osiguravajući njihove adekvatne koncentracije, vitamin D osigurava normalnu mineralizaciju kostiju i zuba, pa tako sprečava hipokalcemičku tetaniju (nekontrolisano grčenje i titranje mišića).

PREPORUČENE DNEVNE DOZE


zdravlje02.jpg


Da bi se ostvarila funkcija vitamina D, kao i svih ostalih nutrijenata, on se mora osigurati u dovoljnim količinama. Činjenica da je vitamin D rastvoriv u mastima, njegova potencijalna toksičnost i nepovoljni učinci na zdravlje, uzrokuju konstantne rasprave oko minimalnih preporučenih i maksimalnih dnevnih doza ovog vitamina. Prosečna dnevna doza kod odraslih ljudi je 10 mcg (400 IU). Međutim, postoji nekoliko istraživanja u kojima je primena višestrukih doza rezultirala pozitivnim uticajima, pa neretko možemo naići i na preporuke mega doza vitamina D. Vitaminski status određuje se pomoću uzorka krvi, a status vitamina D najbolje odražava kalcidiol (za razliku od kalcitriola ima duže vreme poluraspada – 15 dana, pa je merodavniji pokazatelj serumske koncentracije).

Mnoge studije su pokazale da ovaj vitamin ima veoma jaka antioksidativna i imunostimulišuća svojstva: prevenira prehladu i grip, infekcije i hronična oboljenja sistema za disanje, jača imunitet, ublažava upale i alergijske reakcije, prevenira nastanak karcinoma (dojke, prostate, debelog creva, pluća), skleroze multipleks, Alchajmerove bolesti, dijabetesa, karijesa...

GDE GA NAJVIŠE IMA


Preporučene dnevne doze vitamina D mogu se osigurati putem hrane, uzimanjem suplemenata i izlaganjem kože suncu, tačnije zracima UVB spektra. Hrana bogata vitaminom D je prvenstveno riba (tuna, sardine, skuša, bakalar, haringa, losos), škampi, goveđa džigerica, žumance, sir i mlečni proizvodi, neke vrste gljiva, pa i kvasac.
Budući da današnja ishrana i zapadnjački način života rezultiraju unosom nedovoljno uravnoteženih i kvalitetnih namirnica, kao i da je unos ribe maksimalno smanjen, svakako se preporučuje dodatni unos vitamina D putem suplemenata, najčešće u tečnom stanju. Današnje tržište nudi i već obogaćene prehrambene proizvode vitaminom D poput margarina, mleka, žitarica i voćnih sokova koji osiguravaju njegov potreban unos.

SUNČANJE JE KORISNO


zdravlje04.jpg


Zanimljivo svojstvo vitamina D, koje ga razlikuje od ostalih vitamina, jeste mogućnost njegove sinteze u koži iz endogenog holesterola, a sve pod uticajem UVB zraka. Takav način njegove proizvodnje po važnosti i količinskom doprinosu nimalo ne zaostaje za ostalim oblicima njegovog „unosa“ u organizam. Naprotiv – izlaganje suncu dva puta nedeljno u trajanju do svega pola sata može osigurati našem organizmu dovoljne količine ovog vitamina. Ipak, i u ovom slučaju postoje neki ograničavajući faktori: na primer, stanovnicima koji žive severno od Bostona tokom zimskih meseci sunce ne može osigurati dovoljne količine vitamina D. Osim toga, važno je i doba dana kada se izlažemo suncu - optimalan period izlaganja UVB zracima je između 10 i 15 h. Ljudi tamnije boje kože sa više melanina moraju se vremenski duže izlagati suncu od ljudi svetlije puti, a kreme sa zaštitnim faktorom preko 8 po pravilu blokiraju UVB zrake.

Problem kod sunčanja predstavlja i tzv. kumulativni efekat utraljubičastog zračenja, odnosno činjenica da koža „pamti“ i zapisuje svaku sunčanu opekotinu u svoj DNK. Zbog toga se, pa makar i u svrhu obezbeđivanja D vitamina, preporučuje skraćen i oprezan boravak na suncu.

MOĆNA TROJKA


D vitamin u organizmu preuzima velik broj važnih funkcija. Odavno je poznata njegova funkcija da reguliše koncentracije kalcijuma i fosfata u krvi i održava njihove homeostaze. Ukoliko u organizmu nema dovoljno kalcijuma, ili je unos vitamina D prevelik, preti opasnost od mobilizacije kalcijuma iz kostiju i od pojačane apsorpcije teških metala poput žive, aluminijuma, kadmijuma i stroncijuma. Zato je potreban veliki oprez pri nadoknadi vitamina D – osnovno je pravilo da se istovremeno nadoknađuju i kalcijum i magnezijum i to po shemi: 400 IU vitamina D + 1.500 mg kalcijuma + 750 mg magnezijuma.
Izlaganje suncu dva puta nedeljno u trajanju do pola sata može osigurati našem organizmu dovoljne količine D vitamina. Stanovnicima koji žive severno od Bostona tokom zimskih meseci sunce ne može osigurati dovoljne količine vitamina D. Važno je i doba dana kada se izlažemo suncu - optimalan period izlaganja UVB zracima je između 10 i 15 h. Ljudi tamnije boje kože sa više melanina moraju se vremenski duže izlagati suncu od ljudi svetlije puti

ODLIČAN U PREVENCIJI RAKA


zdravlje03.jpg


Pozitivan učinak na zdravlje koji je direktno u vezi sa navedenom funkcijom vitamina D je prevencija nastanka nedovoljno mineralizovanih, „mekih“ i deformisanih kostiju – rahitis kod dece i osteoporoza kod odraslih. Mnoge studije su pokazale da ovaj vitamin ima veoma jaka antioksidativna i imunostimulirajuća svojstva: prevenira prehladu i grip, infekcije i hronična oboljenja sistema za disanje, jača imunitet, ublažava upale i alergijske reakcije, nastanak karcinoma (dojke, prostate, debelog creva, pluća), skleroze multipleks, Alchajmerove bolesti, dijabetesa, karijesa...

Kad sagledamo ovako obiman spisak pozitivnih učinaka vitamina D na ljudski organizam, svakako je potrebno naglasiti važnost redovnog i dovoljnog unosa. Nije retka njegova deficijencija koja je propraćena nizom neželjenih simptoma. Uzroci deficijencije mogu biti različiti - poput nedovoljnog unosa, smanjene apsorpcije (usled poremećaja u radu sistema za varenje), povećane potrošnje i izlučivanja, smanjenog izlaganja suncu, nemogućnosti bubrega da inertni oblik pretvore u aktivni oblik, itd.

PROBLEMI USLED DEFICITA


Osnovni rizici za nastanak deficita D vitamina su prekomerno sklanjanje sa sunca i stalna upotreba sredstava za zaštitu od sunca, tamna put, poremećaj apsorpcije masti usled nedostatka nekih enzima, strogo vegetarijanstvo, alergija na mleko, starije životno doba, gojaznost i drugi faktori.
Simptomi koji vas mogu upozoriti na to da se radi o deficitu vitamina D u vašem organizmu su sledeći: smanjena biosinteza i otpuštanje insulina, učestalije pojavljivanje autoimunih bolesti, neplodnost, menstrualne migrene, hroničan umor, Alchajmerova bolest, hipertenzija i ateroskleroza.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vitamin D: mitovi, činjenice i statistika

Vitamin D: mitovi, činjenice i statistika


15 činjenica koje niste znali o vitaminu D i suncu.

vitamin-d.jpg


Vitamin D sprečava osteoporozu, depresiju, rak prostate, rak dojke, utječe na dijabetes i pretilost. Vitamin D je vjerojatno jedini vitamin, o kojem se ne govori puno u svijetu nutricionizma.

Možda je to zbog toga da je vitamin D u potpunosti besplatan: Vaše tijelo ga stvara, kada sunčeva svjetlost dodiruje Vašu kožu.
Ljekarne ne mogu prodavati sunčevu svjetlost, zbog toga promocija vitamina D nema smisla. Upravo zbog toga mnogi ljudi ništa ne znaju o tome, koliko je vitamin D važan za naše zdravlje.


  1. Naša koža proizvodi vitamin D kada je izložena sunčevoj svjetlosti - UV zračenju iz prirodnog izvora.
  2. Iscjeljujuće zrake sunca, iz kojih koža stvara vitamin D, ne mogu proći kroz staklo. Zbog toga kada se nalazite u kući, uredu ili autu Vaša koža ne stvara vitamin D.
  3. Skoro je nemoguće dobiti adekvatne količine vitamina D iz prehrane. Izloženost sunčevoj svjetlosti je jedini siguran način da dobijete dovoljne količine ovog vitamina.
  4. Potrebno je dnevno popiti 10 čaša mlijeka, obogaćenog vitaminom D, da bi unijeli minimalne količine ovog vitamina u organizam.
  5. Što dalje živite od ekvatora, tim duže trebate biti izloženi suncu da bi dobili dovoljno vitamina D.
  6. Ljudi sa tamnom kožom trebaju 20-30 puta više sunčanja, da bi dobili istu količinu vitamina D što i ljudi bijele kože. Upravo zbog toga rak prostate je toliko proširen među crncima - to je zbog nedostatka vitamina D.
  7. Dovoljne količine vitamina D su presudne za apsorpciju kalcija u organizmu. Bez vitamina D naše tijelo ne može apsorbirati kalcij, što čini dodatke prehrani sa kalcijem beskorisnima ako imate manjak vitamina D.
  8. Kroničan nedostatak vitamina D ne možete riješiti preko noći. Potrebni su mjeseci i mjeseci izlaganja suncu ili uzimanja vitamina D u obliku dodatka prehrani, da bi povratili ovaj vitamin u kosti i živčani sustav.
  9. Čak i slabe kreme za sunčanje (SPF 8) blokiraju stvaranje vitamina D za 95%! Stvarajući manjak vitamina D u organizmu, ove kreme za sunčanje na takav način uzrokuju bolest.
  10. Nije moguće se "predozirati" sa vitaminom D. Tijelo samo regulira proces stvaranja ovog vitamina iz sunčevih zraka, uzimajući toliko, koliko je potrebno.
  11. Snažno pritisnite prsnu kost. Ako Vas boli, moguće je da patite od nedostatka vitamina D.
  12. Prije nego što tijelo može iskoristiti vitamin D, naša jetra i bubrezi ga moraju "aktivirati".
  13. Kod osoba, koje pate od bolesti bubrega ili jetre, može se smanjiti sposobnost aktiviranja i iskoristivosti vitamina D.
  14. Industrija krema za sunčanje ne želi da Vi saznate o važnosti vitamina D. To bi smanjilo njihov profit.
  15. Ovaj najvažniji vitamin je u potpunosti besplatan, jer ga organizam stvara iz sunčevih zraka.
Zanimljiva je činjenica da antioksidanti povećavaju sposobnost našeg organizma da apsorbira više vitamina D, jer omogućuju da duže ostanemo na suncu, bez da izgorimo.
Astaksantin na primjer, povećava ovu sposobnost za 200%. Drugi antioksidanti koje možete koristiti su acai bobice, šipak (nar), borovnica itd.

sun.jpg

Bolesti povezane sa nedostatkom vitamina D:


  • Osteoporoza je obično povezana sa manjkom vitamina D, jer nedostatak ovog vitamina smanjuje apsorpciju kalcija.
  • Vitamin D sprečava depresiju, šizofreniju, rak prostate, crijeva, dojke i jajnika.
  • Rahitis je bolest kostiju, uzrokovana manjkom vitamina D.
  • Nedostatak vitamina D može smanjiti stvaranje inzulina i pogoršati dijabetes.
  • Pretilost smanjuje iskoristivost vitamina D. Zbog toga gojazni ljudi trebaju unositi dupla više vitamina D.
  • Vitamin D se široko koristi u svijetu za liječenje psorijaze.
  • Manjak vitamina D može uzrokovati šizofreniju.
  • Kronični nedostatak vitamina D ponekad se pogrešno dijagnosticira kao fibromialgija zbog sličnih simptoma: slabosti i bolovima u mišićima.
  • Rizik od bolesti poput dijabetesa i raka se smanjuje za 50-80% izlaganjem prirodnoj sunčevoj svjetlosti 2-3 puta tjedno.
  • Djeca, koja redovito uzimaju vitamin D (2000 jedinica dnevno) imat će za 80% manji rizik od dijabetesa u idućih 20 godina.
Šokantna statistika:

- 32% zdravstvenih djelatnika imaju nedostatak vitamina D
- 40% građana SAD-a imaju manjak ovog vitamina
- 48% djevojčica u dobi od 9-11 godina imaju manjak vitamina D
- 76% trudnica pate od ozbiljnog nedostatka vitamina D. Za njihovu djecu to povećava rizik obolijevanja od dijabetesa, artritisa, multipla skleroze i šizofrenije kasnije u životu.

Što možete učiniti?

Sunčajte se! Razumno izlaganje sunčevoj svjetlosti je jednostavan i besplatan način da dobijete dovoljne količine vitamina D i poboljšate Vaše zdravlje. (To ne znači da se trebate sunčati na najjačoj vrućini, između 12 i 15 sati.)
Izlaganje sunčevoj svjetlosti može drastično smanjiti postotak kroničnih oboljenja u svijetu. Izlaganje suncu je zaista jedna od najmoćnijih terapija, čiji efekt premašuje djelovanje moderne medicine.
Ne postoji lijek, tehnologija niti kirurški zahvat, koji ima toliku moć iscjeljenja kao prirodna sunčeva svjetlost.
Za više informacija o vitaminu D potražite knjigu Michaela Holicka "The UV advantage".

Izvor: Alternativa



 
Natrag
Top