Srpski dijalekti - Miloš Okuka

Član
Učlanjen(a)
18.06.2009
Poruka
4.265
Srpski dijalekti - Miloš Okuka



:info:

Srpski dijalekti
Author: Miloš Okuka
Publication date: 2008
Number of pages: 320
Format / Quality: Scanned PDF book/excellent quality - 200 dpi
Size: 13.39 MBRealno sagledana historija srpskog jezika kaže da su Srbi pre seobe na Balkan živeli kao posebno pleme u velikom Slovenskom savezu, njihova otadžbina bila je na levoj obali reke Odre (današnji delovi istočne Nemačke), tamo i danas živi jedan preostali deo tog plemena Lužički Sorbi koji se nisu preselili sa večinom plemena na jug.
Jezik kojim su pričali Srbi u to vreme bio je staroslavenski (svi dosadašnji dokazi to potvrđuju). Nakon doselenja na Balkansko poluostrvo Srbi su se naselili na teritoriju današnje centralne Srbije, Kosmeta, Podrinja, severoistočne Hercegovine i u unutrašnjosti Crne Gore ( u ove dve poslednje srpska plemena su se direktno graničila pa i mešala sa hrvatskim plemenima (Hrvati su se naselili uz Jadransku obalu do poslednje enklave u okolinu Bara) šta je i znatno utecalo na formiranje Crnogorskog identiteta i dijalekata (zetskog i istočnohercegovačkog) jer su za vreme Tomislava Hrvati zavladali tim zemljama (Duklja i Travunja) i ustanovili su svoju vlast i eparhije (Barska biskupija, Kotorska biskupija, Svić biskupija, Trebinjska biskupija), to je ostaavilo traga na te zemlje i tek delom formisane dijalekte u kojima su se mešali govori istočnoštokavskog i zapadnoštokavskog narečja. Nakon slabljenja Hrvatske moči ojačala je Raška za vreme Nemanjića i zavladala nad spomenutim zemljama (Dukljom i Travunjom ali i nad zahumljem i Paganijom priznata je vrhovna vlast Nemanjića, proteravajući Hrvatsku upravu i sveštenstvo Nemanjić objedinjuje srpska i hrvatska plemena i podvodi ih pod Pravoslavlje, u zapadnim homogenim katoličkim oblastima to nije došlo do izražaja.
Na teritoriji delova Ilirskih provincija za vreme seobe zatekli su se ostaci Ilirskih plemena koja su dosta utecala na formisanje dijalekata u celom području gde je bilo ilirskih ostataka. Na jezik Bugara, Makedonaca i istočnih Srba (Torlaka) dosta su utecali ostaci Tračana a na Slovenački i zapadne delove Hrvatske na jezik su utecala manja preostala istočno Gotska plemena kao i Bavarska na Češki. Podela Srpskih plemena na različite države (na istoku i severu Bugarska, u centralnim predelima Raška, na jugu Duklja i na jugozapadu Travunja, za Zahumlje i Paganiju je dokazano da su tamo večinom živeli samo Hrvati katolici kao i u Dubrovačkom primorju i po enklavima crnogorskog primorja. Srpski dijalekti na istočnoštokavskom narečju formisali su se pod svakom državom posebno ali su zajedno sačinjavali srpsko istočnoštokavsko narečje a Torlačko pleme pod jakim utecajem bugara razvilo je posebno narečje. Hrvati su zapadno i južno od Srba (zapadno od Podrinja formisali svoje istočnobosanski dijalekd deo Hrvatskog zapadnoštokavskog narečja (čakavsko-štokavska mešavina), zapadno od Nevesinja i južno od Stolca, Trebinja formisali takođe čakavsko-štokavsku mešavinu u kojoj docnije dolazi više do izražaja ta zapadna štokavština mada je Dubrovački govor još do pre 100 godina više ličio na čakavski. U enklavama po crnogorskom primorju i Trebinjskom kraju Hrvati su se asimilovali i uklopili u govor večine. Danas Srbi govore dva narečja štokavsko i torlačko, obadva su višenacijonalna (štokavskim dijalektima još govore Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci a torlačkim Bugari i Makedonci). Srpski dijalekti torlačkog su samo na teritoriji Srbije i južnog Kosmeta, u Bugarskoj su bugarski a u Makedoniji makedonski dijalekti toga narečja. Srpski dijalekti štokavskog zasnovani na istočnoštokavskom temelju su kosovsko-resavski (sa subdijalektom smederevačko-vršačkim), vojvođansko-šumadijski sa svojim subdijalektima (šumadijski, sremski banatski....) i kombinovan zajednički svim narodima istočnohercegovački (srpski subdijalekti toga dijalekta su užički i našijski-našijski obuhvata severoistočnu Hercegovinu, podrinje i Banjalučku oblast. Ima još ponegde manjih enklava tog govora. Zetski dijalekat odcepio se od srpskih dijalekata i formisao se u poseban standardni jezik Crnogoraca. U ostalim dijalektima nema udela Srba ili je taj broj beznačajan.
Srpski književni i zvanični standardni jezik sve do 19 veka se mnogo razlikovao od današnjeg modernog srpskog jezika, bio je zasnovan na sloveno-serpskom jeziku i isključivo se pisao čiriličnom azbukom ali južno Slovenska ideja koja je došla iz Hrvatske okrenula je mnoge srpske političare da je podrže, zanesen opštom idejom jednoga sveopšte južno Slovenskog jezika Vuk je lično krenuo na putešestvije po zemljama gde se pričaju štokavski dijalekti, nesluteči da će u rečnik koji sastavlja ući reči zapadnoštokavskih dijalekata kojima uopšte negovore Srbi a što je docnije donelo promenu srpskog standardnog jezika i uvođenje mnogih zapadnoštokavskih reči i elemenata koji nisu u duhu srpskog naroda i pravoslavlja uopšte, na kraju Hrvati se također nisu složili za ujednačavanjem standarda sa srpkim novoformisanim standardom ijako su se Srbi več tada odrekli svoga dotadašnjeg posebnog jezika. Docniji pokušaji ujednačavanja jezika uz sav državni aparat također nisu doneli jedinstvo več su izazvali otpor koji je urodio deklaracijom iz 1967. o totalnoj nezavisnosti hrvatskog jezika nakon koje je više bilo nemoguče uraditi objedinjavanje.
Hrvati su večinom odbacili istočnoštokavske srbizme i namesto njih povratili sve svoje odbačene reči ili ako nije bilo adekvatnih iskovali su nove što je u duhu njihovog jezika.
Sada su na redu Srbi da urade isto ali to mora da bude u duhu pravoslavlja i starosrpskog jezika koji se temelji na istočnoštokavskom govoru sa ekavskom varijantom i nesme da ignoriše torlačko narečje več mora da ga se nadogradi u postoječi zvanični standard kako bi imali jedinstven srpski književni jezik (jekavici tu nebi smelo biti mesta zbog zapadnog utecaja na taj dijalekat i zbog toga što je to dijalekat više Bosne nego Srbije).

:download:

Kod:
[FONT=Comic Sans MS][URL="http://www.multiupload.com/5UC781TZYV"]Download[/URL][/FONT]

:sifra:

Kod:
[FONT=Comic Sans MS][COLOR=DarkOrange]uztranslations[/COLOR][/FONT]
 
Natrag
Top