Sjedinjene Američke Države

Učlanjen(a)
08.02.2009
Poruka
5.533
Nešvil, kantri muzika i jeftin provod

U Nešvilu ima pregršt mesta sa besplatnom muzikom, ali i edukativnih i kulturnih atrakcija, a sve je vrlo jeftino. Možete naći smeštaj, jesti, i zabavljati se za manje para nego u mnogim sličnim gradovima u SAD, piše Associated Press, a prenosi La Crosse Tribune.


8141745044ad4bc7ebcd4f383940227_extreme.jpg


Nešvil nema plažu. Nema tematski park. Nema kockarnice.

Nema ni Super Bowl. Ni Mardi Gras. Ni Svetski Cup.

Nešvil je grad koji je srušio svoj tematski park da bi na tom mestu podigao tržni centar.

I pored toga, ovaj grad u središtu države Tenesi, koja je svetski poznata po dobroj muzici, ali i lokalnom štrasu, odlična je destinacija za one koji planiraju da uštede.

U Nešvilu ima pregršt mesta sa besplatnom muzikom, ali i edukativnih i kulturnih atrakcija kojima ćete lako popuniti nekoliko dana, a pri tom nećete platiti mnogo.

Možete naći smeštaj, jesti, i zabavljati se za manje para neko u mnogim sličnim gradovima.

Kako to kaže predsednik nešvilskog turist biroa, Butch Spyridon, Nešvil je destinacija za male pare. “Možete dobiti instant odmor po minimalnoj ceni,” kaže Spyridon.

Muzika

Nešvil je dobar deo svoje reputacije izgradio uz pomoć muzike, i vremenom je postao Music City USA.

Obiđite neke od dvadesetak pabova koji su skoncentrisani u centru Nešvila u blizini reke Kamberlend. Pivo je hladno, muzika je glasna, a ulaz je besplatan. Jedini ekstra trošak je za tip jar, u koji se s vremena na vreme ubaci bakšiš za kelnere.

14286273224ad4bc7eed1e5059139840_extreme.jpg


“Ovo iskustvo na drugim mestima nećete doživeti”, kaže Spyridon. To nije samo skup pabova koji svako malo menjaju vlasnike – većinom su menadžeri ljudi koji su u tom biznisu nekoliko godina. Jedan od pabova je i Tootsie, koji čak ima i PR firmu.

“Dođete ovamo da se zabavite, i ubrzo shvatite da đuskate na šanku”, Steve Smith, vlasnik paba Tootsie opisuje tipično veče.

Najdalje je u razvoju ovog posla otišao Wildshore Saloon, mada na njegovom web sajtu ne piše da je to samo običan pab, već da je “meka za zabavu”.

Ima tri nivoa, 6.000 kvadratnih metara i od kako je otvoren 1994. prodao je šest miliona litara piva.

Ulaz se plaća od 4$ do 8$, a među zaposlenima su i tri instruktora plesa koji svake noći daju besplatne časove posetiocima, osim ponedeljkom kada je klub zatvoren, što je jedina prilika da se i osoblje i mušterije oporave.

A pivo, naročito u manjim pabovima Nešvila može da se nađe i za 2.50$.

U jednom od hramova zabave u Nešvilu, u Muzeju kantri muzike, imaćete nezaboravan provod, a ulaznica je manje od 20$.

U tom muzeju možete tražiti da vam gitarista David Andersen odsvira i otpeva omiljenu kantri pesmu – i to za džabe. On će na svojoj 15 godina staroj bežičnoj gitari Epiphone odsvirati šta god vam padne na pamet. "You Are My Sunshine," "I Can't Help Falling in Love," i "Spanish Eyes."

Andersen će vas i ljubazno zamoliti da se upišete u njegov dnevnik, uz pomoć kojeg održava kontakt sa ljudima koje upozna. Kako sam kaže, do sada je sreo više od 1 milion ljudi.

Karte za Grand Ole Opry, nešvilski legendarni šou kantri muzike koštaju između 38$ i 53$ za oko 2 i po sata koncerta.

Ako volite da se zabavljate do duboko u noć, Ernest Tubb Midnite Jamboree održava se svake subote uveče (tačnije, nedeljom rano ujutro) u prostoru koji je u neposrednoj blizini Grand Ole Opry House, severoistočno od centra grada. Ulaz je besplatan, a zabavljaće vas izvođači kao što su Michael Martin Murphey, Charlie Louvin i Jack Greene.

Jeftina klopa

Ugnježden između pabova nalazi se Jack's BarBQue, a turisti ne treba da propuste južnjačku roštilj svinjetinu. Sendvič sa svinjskom plećkom, pasulj, kupus salata, i čaj ili neko gazirano bezalkoholno piće koštaće vas samo $8.66.

Nekoliko milja dalje je kafeterija At The Table gde se takođe služe tradicionalni južnjački specijaliteti – pržena piletina prethodno uvaljana u brašno, raštan, slatki krompir i američka proja za samo $7.25.

Treba vam nešto sa žestokim ukusom? Prince's Hot Fried Chicken Shack je krčma 15 minuta severno od centra koja prži mušterijska grla još od 1945. Naručite 500.000 volti ljutu piletinu s belim hlebom i kiselim krastavcima, i možda još poneku salatu, i sve će vas izaći oko $10.

Istorija i kultura

Imate grižu savesti zbog obilaženja kafana i želite da se malo kulturno uzdignete? The Hermitage, kuća gde je živeo pre rata živeo predsednik Andrew Jackson (Endrju Džekson) otvorena je svakog dana, a nalazi se 12 milja istočno od centra. Cela tura košta $17 za odrasle, $11 za učenike 13-18, i $7 za decu 6-12.

8132618784ad4bc7f2f062471357961_extreme.jpg


U širem centru grada, preko puta Univerziteta Vanderbilt u Parku Centennial nalazi se The Parthenon, replika originalnog Partenona u Atini. Unutra ćete videti statuu Atine i muzej sa 63 slike američkih autora iz 19. i 20. veka. Ulaz je $6 za odrasle i $3.50 za decu.

“Naša umetnička i kulturna ponuda su naše najbolje čuvane tajne”, kaže Spyridon.

Za one koji vole istoriju, u ovom gradu imaju prilike da posete odeljak za ljudska prava u Nešvilskoj biblioteci, Muzej Grand Ole Opry, Državne muzej Tenesi, Muzej poljoprivrede – sve za džabe.

Desetak minuta hoda od pabova nalazi se elegantni Union Station Hotel, koji je prvobitno otvoren kao železnička stanica 1900. godine, a zatim je 1986. pretvoren u hotel. Ova ričardsonsko-romanička struktura ima tavanicu ukrašenu zlatnim medaljonima, a na svakom kraju lobija su dva bareljefa parne lokomotive i konjske zaprege. Ova građevina je 1977. proglašena za spomenik nacionalne istorije.

Uživajte u besplatnoj šetnji kroz lobi, jer spavanje za dvoje košta od $200 do $280.

Ostale atrakcije

Severoistočno od centra se nalazi grad u malom – Gaylord Opryland Resort Hotel & Convention Center. Ceo kompleks ima oko 2.900 soba, 36.000 m2 unutrašnjih bašti, kaskadne vodopade, i reku sa čamcem za goste. Ulaz u park je $18, a vožnja čamcem $9.

Za sav ostali šoping uputite se u tržni centar sa više od 40 prodavnica, 30 minuta istočno od Nešvila, na autoputu 40. U blizini Kapitola je vikendom otvorena pijaca, a svakog četvrtog vikenda u mesecu je velika pijaca koja okuplja prodavce iz 30 država. parking je $4.

Sat i po jugoistočno od Nešvila u Linčburgu nalazi se destilerija Jack Daniel. Ture su besplatne i živopisne. Koliko ljudi radi u destileriji? “Paa, otprilike polovina radi”, kažu vodiči.

Ako želite da se udaljite od ritma gitara uputite se u mirnu, ali vrlo živopisnu magistralu Natchez Trace Parkway koja počinje odmah južno od Nešvila. Nema plaćanja putarine, a čitava njena dužina iznosi 444 milje ka jugu kroz Alabamu sve do južnog toka reke Misisipi.

Smeštaj

Courtyard Nashville Downtown košta $109 za noć, a red Roof Inn (15 minuta od centra) je u proseku $47 za noć.

Izvor: B92
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pogled na Njujork

Press

Pogled na Njujork


07. 10. 2009


Najboljih pogleda na Njujork je nekoliko. Zavisno od toga ko šta voli. U filmovima je najpoznatiji onaj sa Bruklin hajtsa - šetališta Bruklina sa kog preko Bruklinskog mosta pogled presecaju neboderi Menhetna, preko vode se nazire Kip slobode i ostrvo Elis... fotografije su, pak, najbolje iz vazduha... a turistička meka je tristotinak metara visoka terasa „Empajer stejt bildinga"

1.jpg



Prva „stepenica" ka ovoj avanturi je lift koji uspeva da broji spratove negde do dvanaestog-trinaestog, a posle toga motor na električnu energiju i hidraulični sistemi u potpunosti poništavaju gravitaciju. Otprilike na toj visini lift dobija ubrzanje koje ni elektronski brojač ni ljudski um ne mogu više da prate. Ta terasa nalazi se tačno iznad ugla 34. ulice i Brodveja, rekli bi neki u centru Menhetna. Odatle, iz ptičje perspektive, Njujork izgleda kao organizovana i tiha metropola, ostrvo koje uredno seku vertikalno široke i ređe avenije i horizontalno uže i mnogobrojne, redno po brojevima složene i nazvane ulice.

3.jpg



Centar sveta

U središtu Menhetna je Central park, jedna je od glavnih gradskih orijentirnih tačaka. Naime, u odnosu na njega se određuju delovi grada: istočno je Ist sajd, zapadno Vest sajd, severno Harlem. On je kao terapija koja se sastoji od nekoliko jezera, dvorca, pozorišta na otvorenom, restorana, zimi klizališta, brojnih dečjih igrališta i igrališta za pse, staze za bicikliste, roleraše i obične pešake. Svi iz njega izađu zdraviji i bolji!
Pogled na jug znači pogled na Nultu tačku, gde su nekada bile bliznakinje, sada najposećeniju kotu Velike jabuke. Tu pored je Novi svetski finansijski centar, još južnije, u ovim danima krize, pust Vol strit (ne računajući, naravno, turiste) i najzanimljivije trajekt za Steten ajland. Tamo idete da biste videli još jedan pogled na Njujork. Tamo idete i samo da biste se vratili, jer sa trajekta se pruža najlepši pogled na jug Menhetna, desno na čuveni Bruklinski most, levo na Kip slobode. I to - potpuno besplatno. Pogled na jug znači i njujoršku gotiku. Moderni, tanki i visoki neboderi finansijske četvrti. Tokom čestih vetrovitih i sunčanih dana, staklene fasade nebodera reflektuju sunčeve zrake, blješte i u njih ne može da se gleda. Opet, senke koje prave čine da to sunce zapravo i ne vidite?!



4.jpg



Ka istoku - sivilo Ist rivera, kojim plove tankeri, šleperi, tegljači, ali i turistički brodovi. Još istočnije, povezano s Menhetnom mostovima od kojih je najpoznatiji Bruklinski, kojim idu reke turista. Pola sata hoda vas iz histerije grada koji nikada ne spava, vodi u mirniju, velikodušnu četvrt koju obeležavaju sve rase, sve klase, sva zanimanja - Kvins i Bruklin, beskrajna polja niskih porodičnih kućica, uglavnom od drveta ili crvenih malih opeka.

Katedrala Sv Patrika

katedrala-sv-patrika.jpg



Zapad je - reka Hadson, marine, šetalište, sportski tereni i pogled na Nju Džerzi, drugu državu.
Na severu, 124. ulica je samo srce Harlema. Nedeljom, cele porodice, u najsvečanijoj garderobi, baš kao u nekim američkim folmovima iz '50-ih, pohode crkve, uglavnom evangelističke. Iz njih se čuje gospelski hor i „opsednuti" glas pastora.


Preživeti na Menhetnu


A dole, na ulici, Menhetn je sve samo ne organizovan, miran i tih. Ulicama teče reka čovečanstva. Za sve njih semafor je bog i batina. Na njemu nema žute, „pripremi se" boje. Ima crvena, pa žmirkajuće crvena, pa zelena. I, za Evropljane, olakšavajuća, ali i neobična činjenica da su skoro sve ulice jednosmerne. Izlazak iz „Empajer stejta" znači ugao 34. i Brodveja. Tu, u zamišljenom središtu Menhetna, za preživljavanje je najvažnije:
- prepustiti reci ljudi i automobila da vas vodi
- odoleti svetlima reklama



Njujork

NEW-YORK-CITY-SKYLINE.jpg



- prilagoditi se gradskim mirisima: mešavini raznih kuhinja, američkog palminog ulja za prženje, meksičkog luka, indijskog akrijaja, kineske ribe, grčkog girosa
- fokusirati pogled samo ka željenom cilju
A u obilasku Njujorka to mogu biti neverovatne i bezobrazno bogate zbirke muzeja „Metropoliten", Mome (Muzej savremene umetnosti) i „Gugenhajma", putovanje svemirom u Planetarijumu Muzeja prirodnih nauka, novosti u zoološkom i botaničkom vrtu u Bronksu, smisao Ujedinjenih nacija, svetla Tajms skvera i reklame Brodveja, nepodnošljiva moć Pete avenije...


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vašington - najuređenija metropola Amerike

Vašington - najuređenija metropola Amerike

Večernje novosti 26.12.2009 10:53


Kada krenete u posetu američkom glavnom gradu, simbolu planetarne političke moći, pokušajte da otkrijete zašto je Vašington arhitektonski najuređenija metropola u sve tri Amerike

Vašington nije glamurozan kao Pariz i London, ali nije ni skroman kao Otava i Oslo. Liči i na Atinu, ali i na Las Vegas, jer njegova arhitektura ima evropske hramove, ali i holivudske kulise. Prestonica SAD je najvećim delom projekat Pjera Šarla Lanfana, arhitekte pariskog porekla, koji ga je zamislio kao Versaj na Divljem zapadu, prepun parkova i spomenika.

Najomiljenije mesto građana Vašingtona, ali i stranih turista, jeste velika travnata površina između brdašca Kapitol hil i Vašingtonskog obeliska, gde se svakog dana odmaraju velegradski poslenici, biznismeni, administratori, ali i šetači i turisti. Ovde se gotovo svakodnevno održavaju koncerti, svečanosti, festivali, demonstracije ili slavi nacionalni praznik 4. jul, Dan nezavisnosti.

Vašingtonski obelisk je treća fotografisana turistiočka lokacija na svetu, a podignut 1884. godine u čast osnivača države Džordža Vašingtona. Napravljen je kao kopija egipatskog faraonskog spomenika, visok je oko 170 metara i sa njegove aluminijumske kupole na vrhu vidi se čitav Vašington.

Godišnje ovaj, najpoznatiji spomenik u SAD, poseti oko pola miliona ljudi.

Privlači, takođe, i veliko jezero sa fontanom, ali i jedinstveni park sa tri hiljade stabala japanske trešnje u punom cvatu. Stabla su zalog japanskog porijateljstva i poklon grada Tokija američkoj prestonici. I vrlo često inspiracija slikarima i fotografima, kao jedinstveni cvetni pejsaž.

Kaptol hil, brdo na kojem i oko kojeg su smešteni arhitektonski dragulji Kongres, Kongresna biblioteka, Bela kuća i memorijali posvećeni Džordžu Vašingtonu, Teodoru Ruzveltu, Tomasu Džefersonu, ali i Džonu Kenediju, korejskim i vijetnamskim borcima i osvajačima kosmosa, svakako su simboli američke prestonice.

Kapitol, odnosnio zgrada Kongresa SAD, jeste belo monumentalno zdanje, koje ukrašavaju antički i rimski stubovi, masonske arabeske, vredne slike holandskih slikara, kao i veliki murali rađeni u španskom stilu. Projektovao ga je Francuz, gradio ga je Irac, a oslikao Italijan. Građen je kao verna kopija rimskog Kapitola. Nalazi se na imanju koje zahvata 111 hektara, koje je još 1892. arhitektonski, kao veliki park sa letnjom kućom, uredio Frederik Olmsted. U ovom zdanju usvojena je Dekleracija o nezavisnosti SAD. U njemu su inaugurisani senatori, direktor FBI, čuveni Edgar Huver, i desetorica američkih predsednika, a poslednji inaugurisan je Barak Obama.

I Kongresna biblioteka SAD liči na rimski hram, a nastala je kada je Tomas Džeferson svoju ličnu biblioteku od 6.487 knjiga prodao 1815. godine Kongresu SAD za tadašnjih 23.950 dolara. Biblioteka se sastoji iz tri zgrade u kojima se čuva 120 miliona naslova različitih dela. Glavna i najveća je Tomas Džeferson bilding, baš preko puta ulaza u Kapitol hil. Ona, prevashodno, služi političarima za donošenje političkih odluka u Beloj kući, Kongresu i Senatu.

Sva tri zdanja na Kaptol hilu su, podzemnim hodnicima, povezana sa bibliotekom. Taj podzemni grad prostire se na desetak kvadratnih kilometara. U njemu je svakog dana živo, jer zaposleni u američkoj administraciji ovim hodnicima odlaze na posao ili u službenu posetu svojim kolegama.

Kongresna biblioteka je lepa kao pariska Opera, jer je njena kopija, što je neka vrsta priznanja da se američka kultura izrodila iz evropske duhovnosti. U nju se ulazi slobodno i svaki građanin, pa i turista, može da postane njen član. Ovde američki predsednici održavaju prijeme za visoke goste. Pored Čitaonice, Galerije, Koncertne dvorane, Centra za posetioce, Biblioteka ima i restorane i prodavnice suvenira.

Centar Vašingtona kao glavna arterija grada preseca Pensilvanija avenija, koja spolja povezuje Kapitol sa predsedničkom rezidencijom, Belom kućom, ali i sa najstarijom vašingtonskom pijacom. Predsednički par Barak i Mišel Obama počeli da gaje povrće u velikom dvorištu svoje rezidencije i njihovu skromnu predsedničku baštu radoznali turisti mogu da vide kroz ogradu sa južne strane.

Gradnja Bele kuće je počela 1792. godine po nalogu Džordža Vašingtona. Arhitekta je bio Džejms Hoben iz Irske. Današnji izgled Bela kuća dobila je konačno 1934, kada je Frenklin Ruzvelt stvorio čuvenu Ovalnu sobu, u kojoj se donose najsudbonosnije odluke.

Bela kuća ima 132 sobe, 35 kupatila, 412 vrata, 147 prozora, 8 stepenica, 3 lifta, 1 bazen, igralište za tenis i bioskop. Dostupna je turistima nedeljom, kada se za obilazak plaća 20 dolara. Kuća nije velika i ne liči na dvor najmoćnijeg predsednika na svetu. Ovalna soba i Teksaška soba su uređene uobičajenim i orginalnim američkim nameštajem. Kuća je toliko puta prikazivana u holivudskim filmovima, jer su ovde snimani mnogobrojni filmski kadrovi, da nam se čuni da je dobro poznajemo. Njeni najlepši delovi su portreti američkih predsednika i predivni vrt, koji oduševljavaju posetioce.

Uostalom, sva glavna politička zdanja u Vašingtonu su zapravo prave galerije slika i skulptura. Umetničku istoriju na Kapitol hilu počeo je 1856. da ispisuje Konstantino Brumidi, italijanski slikar, koji je muralima oslikao prvi sprat Senata i sve hodnike. Na njima je prikazao najznačajnije trenutke američke istorije, od Kristifora Kolumba, preko borbi sa Indijancima, Francuzima i Britancima, do proglašenja nezavisnosti SAD.
Centralno mesto u toj galeriji umetnosti zauzima Rotonda, prostor ispod kupole, na kojem je oslikana apoteoza Vašingtonu i detalji američke istorije. Pored Brumidija Rotondu su oslikali i Filipo Kastogini, Čarls Viple i Alin Koks. Prostor ispod velike kupole, u koji turisti i posetioci mogu da uđu samo ponedeljkom i subotom, ukrašen je statuama i velikim platnima iz Građanskog rata.

Posetite Nacionalnu galeriju da shvatite veličinu američke umetnosti, ali i Muzej holokausta posvećen stradanju Jevreja, kao i Muzej avijacije i kosmosa, koji otkriva tajne NASA, agencije za osvajanje svemira.
Ovaj grad na reci Potomak ima i svoju mističnu simboliku, jer su ga gradili masoni. To se da primetiti po samim proporcijama Vašingtona, Masonskom muzeju i simobilima slobodnih zidara ugrađenim na gotovo svim poznatim zdanjima. Granice grada su u obliku kvadrata, unuta ih ima četiri, i sreću se na Kapitol hilu. Široke ulice, idu u pravcu sever – jug i označene su rednim brojevima, a one istok – zapad slovima, abecednim redom. Po dijagonali su avenije, koje nose imena saveznih država i susreću se na trgovima ili kružnim tokovima. Kretanje gradom je zato vrlo lako. Javni saobraćaj, sa pet linija metroa i mrežom autobusa, udoban je i efikasan.

Ko voli teorije zavere, tajne sužbe i agenturu ima priliku da u američkoj prestonici poseti Muzej svetske špijunaže, ali i da vidi Pentagon, najmoćnije ministarstvo rata na planeti, pa zgradu federalne policije FBI, a u naselju Lengli i direkciju tajne policije CIA. Ulaz turistima dozvoljen je u svim ovim direkcijama.

Najlepši deo Vašingtona je Džordžtaun, veliki park, malo naselje i istoimeni univerzitet. Poznat je po svojoj školi prava i diplomatije. Džordžtaun je urađen u raskošnom viktorijanskom stilu, koji nas podseća na Englesku. Najstarija kamena kuća u Džordžtaunu izgrađena je 1765. godine. Većina sadašnjih kuća izgrađena je tek sedamdesetih godina 19. veka ili kasnije. Ovo je gradić prostranih avenija, prepun barova, butika i restorana.
Van centra Vašingtona, arhitektonski stilovi su još raznovrsniji. Istorijske zgrade građene su, pre svega, u stilovima kraljice Ane, francuskih dvoraca i mnoštvu viktorijanskih stilova. Kuće u nizu karakteristične su za oblasti koje su se razvile posle američkog građanskog rata i po pravilu prate federalističku i kasnu viktorijansku arhitekturu.

-Život i boravak u političkom centru planete je, očekivano, skup. Van centra sve je mnogo jeftinije. Iako je metropola SAD politički centar sveta, ovo je, istovremeno, i grad američke sirotinje, koju nećete sresti u širem centru Vašingtona, ali i beskućnika i delinkvenata.

Zvanično, grad Vašington je distrikt (D.C.), država u državi bez političke moći. Ne samo po arhitekturi, već i po duhu, Vašington je evropski grad. Na to će vas stalno podsećati evropska arhitektura, ali i veliki broj stranaca, koji govore jezicima sa Starog kontinenta. Uostalom, Vašington posećuju milioni gostiju iz čitavog sveta da bi otkrili njegove lepote i udahnuli mu planetarni duh.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
10 razloga zbog kojih se ne postaje Njujorčanin

08. 03. 2010. 14:10h| Vestionline

10 razloga zbog kojih se ne postaje Njujorčanin

Svi koji su bili u Njujorku i tamo neko vreme živeli kažu da ne postoji grad na svetu koji je otvoreniji prema došljacima, i da svako vrlo brzo postane Njujorčanin. Njujorčani su ponosni, kako na to što su stanovnici baš tog grada, tako i na svoj grad. Međutim, postoje detalji na osnovu kojih će pravi Njujorčanin uvek uočiti da ste stranac, to jest turista.

Ne postoji pravi način da se poseti Njujork, piše sajt lonelyplanet.com. Ako želite da vidite Kip slobode, Empajer stejt bilding ili predstavu na Brodveju, to je u redu, i većina Njujorčana želi i voli isto. Međutim, postoje neki detalji koji posetioce razdvajaju od pravih Njujorčana.

40962_ny1_ig.jpg

Saut strit siport

40963_ny2_ig.jpg

Svetla Tajms skvera

40964_ny3_ig.jpg

Svi prolaze, niko se ne zaustavlja
40965_ny4_ig.jpg

Ist vilidž
40966_ny5_ig.jpg

Bruklin izgleda baš simpatično
40967_ny6_ig.jpg

Postoji bolji način od dabldekera da obiđete grad

40968_ny7_ig.jpg

Njujorško "parče"

40969_ny8_ig.jpg

Vol strit
40970_ny9_ig.jpg

Mala Italija i turisti u njoj
40961_ny10_ig.jpg

Pacov svuda u Njujorku, pacov i kao ukras grada

Provodite više od 20 sekundi u Saut strit siportu: ova komercijalizovana ulica puna prodavnica i kako neki kažu sa "stalnom izložbom tela“ nije videla ni jednog Njujorčanina da je došao bez gostiju koji su sa strane.

Šetate oko Tajms skvera, dugo: čak i najokoreliji lokalci, s vremena na vreme, zastanu na sekund da se dive svetlima Tajms skvera. Ali retko ko od njih tu provede više od 10 minuta, a niko ne planira da se tuda šeta više od jedanput mesečno, pogotovo kada je produženi vikend u toku.

Plašite se Avenije svetog Marka u Ist vilidžu: pogotovo neobičnih ljudi sa svkakvim natpisima na majicama, "Čipotl“ lanca meksičke hrane u zgradi gde je Endi Vorhol nekada organizovao svoje izložbe i događaje. Ovo mesto nije opasno kao što izgleda. Samo napred, idite, vidite šta sve tamo postoji, a posle toga se hvalite time.

Preskačete Bruklin: Loš imidž koji je ovo predgrađe steklo ’90-ih nije razlog da ga ne posetite. Za razliku od "vrućih“ gradskih mesta, možda zvuči neverovatno, u Bruklinu je manje stresa i pritiska, a više zadovoljstva. Tu su i odlični restorani u kojima se čovek dobro najede.

Vozite se turističkim autobusom "na sprat“: ako odjednom želite da vidite Njujork, u redu. Međutim, mnogo je bolje da kupite, kao pravi stanovnik ovog grada, celodnevnu kartu za gradske autobuse ili metro, mapu i prošpartate Menhetnom po svom nahođenju. Ova varijanta je i mnogo jeftinija (8,25 dolara u odnosu na 39 dolara za turistički bus), i ne morate ceo dan da slušate vodiča.

Naručujete parče pice sa sirom: Lokalci će jednostavno reći "parče“. Dovoljno je da samo kažete "jedno parče, molim“.

Idete u Vol strit ili Midtaun vikendom: ova mesta su tada pusta. Radnim danima Vol strit i Midtaun vrve kao u košnici, ali vikendom svi beže iz njih.

Ručate u Maloj Italiji: i šapatom raspravljate da li su konobar i ljudi za susednim stolom rođaci. Mala Italija je odavno pase što se tiče Njujorčana. Njima je mnogo interesantnije da večeraju u Bronksu.

Čudite se kada vidite pacova: priča se da u Njujorku na pet koraka od vas uvek postoji pacov, ma gde se vi u gradu nalazili. Najčešće se viđaju oko smeća kada padne mrak ili u podzemnoj železnici. Njujorčani su se navikli na suživot sa njima tako da ne obraćaju pažnju i ne vrište kada ih vide.

Pokazujete znanje iz američke geografije: osim ako je u pitanju Njujork, Nju Džersi, Florida i Kalifornija, svaka druga američka država će biti pomešana sa Severnom Dakotom, na primer. Njujorčani su poznati po najgorem poznavanju geografije na svetu.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Boston - Američka Atina

Boston - Američka Atina

Press 25.03.2010 11:34



Bogata istorija, arhitektura, akademske i kulturne institucije čine Boston jednim od najslavnijih gradova u Americi

Postojbina slobode. Centar univerzuma. Američka Atina. Sve ove velike reči odnose se na ne baš prevelik grad. Ali Boston potvrđuje sve što se o njemu govori. Sa svojom bogatom istorijom, velikom arhitekturom i akademskim i kulturnim institucijama, grad isijava slavu koju nosi već nekoliko vekova unazad.
Boston su osnovali puritanci kao svoj „sjani grad na bregu". U stolećima koja su usledila sinovi slobode su iz Bostona krenuli u rat za nezavisnost. Sto godina kasnije, bostonski pesnici i filozofi poveli su kulturnu revoluciju - ističući progresivne ideje, poput abolicije i feminizma.
Sve je to istorija, ali danas Boston ispunjava svoja obećanja. Grad je nešto između provincijalnog tradicionalizma i urbanog rušenja granica. Primera je mnogo: njegovi stanovnici bili su najglasniji kada je reč o kontroverznim pitanjima poput istopolnih brakova i zdravstvene zaštite. Promene su vidljive i na licu grada: Boston je dom moderne arhitekture i inovativnih urbanističkih planova.
Kulturološki gledano, Boston je iskoračio iz svoje ozbiljne i suvoparne reputacije, a umetnici, pisci, glumci i reditelji iznova su otkrili bogate gradske izvore i kreirali nove. S eksplozijom avangardnih studija i otvaranjem Instituta za modernu umetnost, Boston je počeo da igra novu, važniju ulogu u vizuelnim umetnostima.

Ipak, glavni simbol Bostona su njegove obrazovne ustanove. Tokom godina bostonski koledži i univerziteti privlačili su studente, naučnike, filozofe i pisce koji su učinili da kultura i obrazovanje napreduju i evoluiraju. Moderni Boston bez izuzetka privlači studente iz celog sveta i ti novi izvori različitih kulturnih energija prisutni su svuda - od sportskih događaja, muzičkih i filmskih festivala, u galerijama, kafeima i klubovima.
Boston je čudesno lep u kasno proleće, kada priroda nabuja, i u ranu jesen, kada su parkovi obojeni u čudesnim bojama. Ali, kada je o kulturnim događajima reč, svako doba godine je pravo za posetu.

Šta videti?

Od mnoštva znamenitosti, teško je izdvojiti tek nekoliko. Ipak, evo malog izbora onoga što Boston čini onim što jeste.

Brdo Bikon - visoko na vrhu Bikona, u Državnoj kući, vođe i zakonodavci Masačusetsa nastoje da njihove ideje postanu konkretizovane i praktikovane u SAD. Zdanje je projektovao Čarls Balfinč, ali je Oliver

Stara severna crkva - u ovoj crkvi je Pol Rever ubedio Roberta Njumena da upozori narodnu miliciju u Konkrodu (Masačusets) na pokret britanskih trupa. Njumen je upalio dve lampe na crkvenom tornju i poslao poruku. Odlični vodiči upoznaće turiste s ulogom crkve u američkoj revoluciji

Vendel Holms bio taj koji ga je nazvao „centrom sunčevog sistema" (odatle i Bostonu nadimak Centar). Tokom većeg dela 18. veka ovde je bilo sedište masačusetske vlade. Posle revolucije, državni lideri su odlučili da je potrebno da izaberu najviši vrh u gradu i tako je nastao novi kapitol. Danas je Državna kuća mnogo veća od Balfinčovog originala. Obilazak od 40-ak minuta pokriva istoriju, umetnost, arhitekturu i političare. Inače, ovo je rezidencijalni deo grada s prepoznatiljivim bostonskim kućama od crvene cigle.

b4853b9b15282ddd7774ca6d81474f84.jpg


Fenil hol - kolonijalno zdanje od cigle s vetrokazom u obliku skakavca napravio je 1740. trgovac Pol Fenil kao mesto za pijacu i javna okupljanja. Svih ovih godina ovaj market igra ključnu ulogu u životu Bostonaca. Svi koji žele da vide, osete i dodirnu pravi bostonski duh, neizostavno moraju da ga posete

Trg Harvard
- centar aktivnosti koji sažima sve ono što Kembridž jeste. Akademci i studenti pomešani sa turistima i lokalcima u gomilama zaposedaju restorane vikendom i uveče, dok su tokom dana ulice znatno rasterećenije.

 
Član
Učlanjen(a)
26.03.2010
Poruka
3
Vrlo simpatično

Spremam se odavno da posetim Njujork. Želim da napravim sopstveni plan obilaska i sad malo istražujem. Od svih tekstova koje sam pročitala ovaj tekst mi je najsimpatičniji, jer je pisan drugačije, u rikverc. Super, baš sam uživala čitajući ga.:)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Polja luka zasejana neboderima

Polja luka zasejana neboderima

Večernje novosti

putovanje.jpg


Nekada nepregledna polja luka i kukuruza, potom veliko gradilište posle razarajućeg požara krajem 19. veka, zatim novonastali grad u državi Ilinois kojim su vladali gangsteri i carevalo podzemlje, grad na reci Čikago i jezeru Mičigen danas je treća po veličini metropola u SAD.
Kao naselje nastao je 12. avgusta 1833. i tada je imao samo 350 stanovnika, a status grada dobio je 4. marta 1837. Čikago su osnovali francuski istraživači na mestu malog sela, koje su naseljavali Indijanci iz plemena Sauk. Njegovo ime u prevodu starosedelaca Indijanaca znači „polja luka“. Jer na mestu gde je danas grad, koji sa okolinom ima više od 10 miliona žitelja, bila su polja luka i kukuruza. Grad je po svojoj arhitekturi postao čuven još davne 1880. godine kada je otpočela građevinska revolucija potaknuta brzim širenjem grada kao glavnog transportnog čvorišta. Veliki požar iz 1871. opustošio je veći broj prvobitnih gradskih zdanja i označio je ujedno i početak nove ere građenja. Od cele varoši ostao je čitav samo stari bunar i vatrogasna stanica, koji kao spomenik stoje na Mičigen aveniji.
Povratak Čikaga na svetsku scenu dogodio se 1893. godine u vreme velike Svetske izložbe. Tokom dvadesetih i tridesetih godina 20. veka kontrolu nad velikim delom grada imali su gangsteri Džoni Torio i Al Kapone. I čikaško podzemlje grad je učinilo poznatim u svetu. Danas turiste na to podseća železnički depo, smešten u nekadašnjim mafijaškim garažama ispod centralnog dela grada.
Pored glavne Mičigen avenije, pored jezera su smešteni Nacionalni muzej, veliki Mornarički sajam, marina, Državna galerija, ali i najlepši parkovi, kao što su Grantov, Džeksonov i Linkolnov park. Muzej je urađen kao antički hram i poseduje istorijske eksponate velike vrednosti, dok je Mornarički sajam urađen kao luka, sa velikom pijacom i nizom prodavnica, uz koje je naslonjen zabavni park. Čikaški točak, koji u noći sija dok se vrti, atraktivna je panorama grada na vodi.
Kada se uz jezero ulicom Nort Klark strit produži na sever, stiže se do Čikaškog univerziteta i novog parka, sa kanalima punim ribama, koje vole da ih studenti hrane. Tu je i jedan od najvećih planetarijuma u SAD, kao i Gradska biblioteka sa više od šest miliona knjiga, na više od 30 jezika.
Ovaj megapolis najveći utisak ostavlja zadivljujućim arhitektonskim zdanjima. Fondacija za arhitekturu iz Čikaga nudi više od 70 različitih obilazaka za posetioce i očekuje da će ove godine više od 600.000 ljudi posetiti razne delove grada. U Čikagu je sagrađen prvi svetski neboder još 1885. godine. Trenutno u Čikagu postoje dve palate, koje Amerikanci nazivaju tornjevima, i najveće su u SAD. To su Sirs palata i Trampova kula, koje su simboli grada.
Jedini objekat koji se jasno vidi u Čikagu sa visine od 10.000 metara, kada se avioni spremaju za sletanje na aerodrom Ohara, jeste Sirs tauer. Ovaj neboder je danas najveća građevina u SAD i treća po veličini u svetu.
Najveća američka zgrada, visoka 443 metra, nalazi se u ulici Veker Drajv, u srcu Vest Lupa, finansijskog centra Čikaga, u kom je sedište najveće trgovačke korporacije Sirs i glavni peron železničke stanice. Ovaj toranj je napravljen kao poslovni centar u kome radi 12.000 ljudi. Pedantni Amerikanci su izračunali da svakog dana u Sir uđe i iz njega izađe oko 25.000 ljudi. A oko 1,5 miliona turista svake godine poseti turistički deo nebodera, koji se zove Skajdek. Uz to, u zgradi se svake godine organizuje trka stepenicama uzbrdo. To je najduža trka takve vrste u svetu, jer takmičari pređu 2.109 stepenica.
Sirs tauer je držao svetski rekord kao najviša zgrada na svetu čitavih 25 godina, sve dok u Maleziji nije 1998. podignuta Petronas kula.

Otvoren je 1973. godine, ima oko 16.100 prozora, a liftovi rade brzinom od 488 metara u minutu, i među najbržim su na svetu. Iz prizemlja do vidikovca na 106. spratu stiže se za 90 sekundi. Da se posetiocima ne bi zavrtelo u glavi od brzine lifta, na velikom ekranu mogu da gledaju panoramu Čikaga i jezera Mičigen.
Po vedrom danu, sa vrha Sirsa mogu se videti četiri američke države – Ilinois, Indijana, Viskonsin i Mičigen. U noći Sirs svetli kao božićna jelka, a crvene lampe na vrhu zgrade svetlucaju 40 puta u minutu.
- Amerika ne bi bila najmoćnija zemlja na svetu, ako to ne bi svakim danom i dokazivala. Vlasnici Sirs tornja planiraju da naredne godine u Čikagu počnu izgranju novog nebodera, koji će biti najveći na svetu. Toranj Sirs 2 biće za nekoliko metara viši od zgrade Taipei 101, koja ima 509 metara, jer će novi čikaški neboder biti visok 550 metara. I imaće najbolje moguće elektronsko i satelitsko obezbeđenje na svetu – otkrio nam je šef obezbeđenja Džems King.
Trampova kula se još gradi i može se dogoditi da prevaziđe visinom Sirs palatu. U kuli je smešten najveći spratni parking na svetu, na 13 nivoa, ali i tržni centar sa 20 robnih kuća. Oba zdanja se nalaze na obalama reke Čikago i gradskog kanala, koji je izgrađan pre dva veka, a spaja reku sa jezerom Mičigen.
Krstarenja kanalom predstavljaju pravi mamac za turiste, jer se većina najlepših arhitektonskih zdanja, kako starijih tako i onih modernih, može videti upravo duž kanala.
Dinamičan razvoj grada doveo je do velikog etničkog šarenila, a autentična slika raznolikosti kultura i nacija ogleda se i kroz gastronomsku raznovrsnost sa kojom se susrećete na svakom koraku. Počev od autentičnih specijaliteta kao što su čikaška „duboka“ pica i poljska kobasica sa Maksvel strita, preko raznovrsnih italijanskih, francuskih, meksičkih i orijentalnih poslastica, možete odabrati i burek i ćevape. Kulturni život je, takođe, bogat. Možete obići i pogledati pretpremijeru najnovijeg brodvejskog mjuzikla, slušati najbolje muzičare sveta u toku Bluz ili Džez festivala, ili otići do Grčke četvrti na srpsko-grčko-makedonsko veče.
Reč je o ulici smeštenoj na istočnoj strani grada, uz obalu reke, u kojoj ima 23 restorana koji nose imena grčkih mitova i naselja. “Atina”, “Krit”, “Rodos”, “Herkul” samo su neki od naziva restorana u kojima se neguje kuhinja koja najviše odgovara srpskim gurmanima, uz jagnjetinu i povrće, grčku salatu i vina, uz sirtaki, ali i pokoje kolo, jer su grčki vlasnici navikli da im Srbi dolaze u goste. Naši ljudi sedamdesetih godina prošlog veka držali su 18 srpskih restorana, ali sada je to samo davna gurmanska prošlost.
Danas su najpoznatiji restorani u Huverovom tornju, kafana bivšeg asa Majkla Džordana sa ribljom porcijom od 15 dolara i pabovi na Mičigen aveniji, jedinom mestu gde iza ponoći možete da popijete.
Ponos grada su i mnogobrojni sportski klubovi iz američkih profesionalnih liga. Najpoznatija je naravno košarkaška ekipa šestostrukih NBA prvaka Čikago Bulsa, a osim nje Čikago ima i klub američkog fudbala, hokejaški, bezbol i fudbalski. Ovako raznovrsna ponuda, kombinovana sa modernim izgledom grada, čini Čikago jednom od najlepših metropola u SAD i na svetu. Kako ima odličan metro i brze gradske autobuse, Čikago sasvim neutrališe strepnju od gužve.

SESTRINSKI GRAD

Čikago ima lep običaj da stvara posebne odnose sa bliskim metropolama sveta. To se u ovom gradu zove „sestričanje“, pa se tako dogodilo da je gradonačelnik Ričard Dejli i Beograd 2002. godine prihvatio kao sestrinski grad Čikaga.
Srpski predsednik Boris Tadić i guverner države Ilinois potpisali su Povelju o specijalnim vezama između države Srbije i američke države Ilinois. Bratimljenje Ilinoisa i Srbije obavljeno je u zgradi Generalnog konzulata Srbije na Ohajo bulevaru, u centru Čikaga.

DUHOVNI CENTAR SRBA U SAD

Mnogi i danas tvrde da je Čikago najveći srpski grad u inostranstvu. To, međutim, nije tačno, jer su druge svetske metropole, Beč i Pariz, privukle mnogo više naših ljudi. Prema zvaničnim američkim podacima, u Čikagu je popisano 50.000 Srba, a pretpostavlja se da ima još 20.000 Amerikanaca srpskog porekla. Čikago je ostao duhovni centar Srba u SAD, jer se u njemu nalaze osam crkava SPC, dva manastira, Sveti Sava u Libertivilu i Nova Gračanica na Trećem jezeru, kao i sedište najveće srpske organizacije Srpske narodne odbrane. Manastir Sv. Sava u Libertvilu, najstariji je manastir SPC u Americi, u kome je po svojoj želji sahranjen kralj Petar Drugi Karađorđević, sin kralja Aleksandra I Ujedinitelja, ubijenog u Marselju 1934. godine.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Grad anđela, novca, slave i snova

Novac zauzima prvih deset mesta na listi prioriteta Los Anđelesa! Sledi nekoliko upražnjenih stepenika, pa tek ostale vrednosti, koje svakako nisu toliko opipljive. Uglavnom se svrstavaju pod termine – snovi, očekivanja, nadanja... To osetite kad, makar i nakratko, stanete na tle ovog grada i luke u Južnoj Kaliforniji.
Jezgro Grada anđela zvanično se prostire na površini od 1.200 kvadratnih kilometara (nezvanično 3.000) i ima oko 4 miliona stanovnika (brojka se povećava za 10 miliona ako odemo "malo" šire). Iako drugi grad po veličini u SAD, Los Anđeles je jedan od retkih - odmah vam to postane jasno - koji ne možete prepešačiti!
Možete se šetati, to vam je dozvoljeno, ali ništa nećete videti, osim kilometarskih redova fantastično sređenih i arhitektonski potpuno različitih kuća (ako hodate Beverli Hilsom), dugačak "zgradored" višespratnica (ako ste u Dauntaunu), ili ogromne zelene površine sa divnim, čudnovatim, veoma negovanim biljkama i drvećem - u bilo kom delu popularnog El Eja.
Ipak, sve u njemu miriše na uspeh! Nije ni čudo ako se zna da Los Anđeles ima veoma razvijenu privredu, koja svake godine obrne više od 100 milijardi evra! Baš u njemu smeštena su sedišta mnogih velikih kompanija, ali se izdvajaju one iz industrije zabave - "Metro-Goldwyn-Mayer"(MGM), "20th Century-Fox", "Warner Brothers", "Paramount pictures", "Columbia" i "Universal". El Ej je glavni centar filmske i TV industrije, najredovniji u lansiranju zvezda i zvezdica, visokobudžetnih filmova, serija, a dodela “Oskara” svakog marta u Holivud dovede sam krem svetskog džet-seta iz umetnosti pokretnih slika.
Pa, i vozači, koji vas čekaju na putu od aerodroma do hotela (i obrnuto), uglavnom Meksikanci, potajno sanjaju da će baš njih neko primetiti za volanom i ponuditi im makar da statiraju u nekom "blokbasteru". Ljubazni su i veseli, puni priče, druželjubivi... Na ulicama El Eja srešćete i Korejce, Gvatemalce, Južnoafrikance i Salvadorce, koji su imigrirali u proteklih pola veka. Osim njih gotovo niko ne izlazi iz automobila.
Klubovi, restorani i diskoteke su (umnogome) zatvorenog tipa, pa su veoma retka i mesta na kojima sve "vrvi" od naroda. Ima ih, ali ako ste turista u Gradu anđela, nemojte se premišljati - odmah rentirajte auto (što je bolja varijanta), ili uplatite gradsku turu razgledanja autobusom na brzaka. Metro u Los Anđelesu nema fantastično rešenje kao, na primer, u Londonu ili Parizu, jer ide samo od jedne do druge obale, a ni gradski prevoz nije baš "najsrećniji". Zato, El Ej ima čak 23 besplatna autoputa! Uprkos američkoj statistici da spada u gradove s najvećim saobraćajnim gužvama, svakom ko se bar jednom provozao ulicama Beograda, vožnja losanđeleskim autoputevima pričiniće mu pravo uživanje.
Prvo zadovoljstvo, rentiranje auta - s propratnim elementima, kao što je GPS uređaj za navigaciju i sipanjem goriva - za dan će vas koštati oko 70 dolara (bez uračunatih kazni koje vas čekaju ako se parkirate nepropisno). Ako izaberete autobus, izdvojićete oko 20 dolara, ali nećete moći da odete gde i kad hoćete.
Ono po čemu je Los Anđeles prepoznatljiv, svakako je čuveni natpis "Hollywood" - smešten na periferiji i napravljen od belih slova visokih 15 metara (koja u poslednje vreme prete da se sruše), postavljenim na to mesto daleke 1923. godine!
U brdima, odmah ispod najpoznatijih belih slova na svetu, ušuškane su vile poznatih glumaca, reditelja, pevača... Sve to možete obići uz mapu, koja se uzima iz plavih metalnih kutija na ulicama Holivuda. Pa, ako ste zainteresovani da zavirite u kakvim to zdanjima život provode zvezde zbog kojih crveni tepih postoji, izvol'te krenuti u potragu, sa sve mapom u ruci.
Ipak, ono što turisti iz čitavog sveta hrle da posete je "Univerzal studio", na oko 15 kilometara severno od centra Holivuda. Za parking ćete izdvojiti 14 dolara, a potom se liftom popeti do "Grada u gradu", do kuća "očajnih domaćica", divljine "Konga", scenografije Divljeg zapada... za čiji će vam obilazak biti potreban bar čitav dan.
"Univerzal studio" je, posle Diznilenda, bio jedan od prvih globalno popularnih zabavnih parkova. Za cenu dnevne ulaznice od 69 dolara (koju možete koristiti tokom cele 2010. godine), otvorena su vam sva vrata u parku. Treba se dobro naoružati strpljenjem, jer su, naročito vikendom, gužve ogromne, pa se čeka i po sat da zavirite u svet atrakcije.
U najzanimljivije spadaju i preostali premijerni bioskopi iz "zlatnog doba". Najpoznatiji je "Grauman's Chinese" (ispred kojeg su betonske kocke s potpisima, otiscima dlanova i stopala velikih imena iz sveta filma), zatim Diznijev "El Capian", u kojem se i danas održavaju svetske premijere. Među najlepšima je, svakako, art-deko zgrada "Pantages Theatre", u kojoj se i danas igraju najpoznatiji brodvejski mjuzikli.
Centar noćnog života odvija se uglavnom oko dela Bulevara sumraka, Sanset Stripa, u kojem su smešteni najbolji klubovi i restorani. "Roxy's", "Whiski a Go-Go" ili "Rainbow Bar" - u kojima su nastupali "Dorsi", Hendriks, Bob Marli, Springstin - deo su istorije 20. veka. U obližnjem "Hajatu" spavali su i ludovali "Led cepelin", "Gans end rouzis" i drugi. Merilin Monro, Klark Gejbl, Džon Vejn i ostale dive zlatnog doba filma živeli su u hotelu "Sanset tauer", u kojem je i danas jedan od najelegantnijih barova - "Tauer bar".
Na Merilin Monro, ali lažnu, možete i danas naići, šetajući holivudskim Bulevarom slavnih. Pored četiri, pet platinastih lepotica, "švrćkaju" se po zvezdama ispred "Kodak teatra" i Majkl Džekson, žene-mačke, Spajdermeni, Betmeni... Za koji dolar bakšiša, smeškaće vam se i fotografisati sa vama. I, da, svi oni, dok u pauzama odlaze na audicije, sanjaju i nadaju se da će svakog momenta skinuti iznošene kostime i zablistati na platnima širom planete. Jer, to Holivud radi. Zvoni zvonima slave, zove sve i svakoga, a gore, na vrhu njegovog tornja, mesto dobiju samo probrani.
Kad vam se pred očima pomešaju zvukovi i slike suvenira, torbica, majičica, upaljača, otvarača, kada vam dozlogrdi agresivna selebriti kultura, rođena baš tu - u Holivudu, spustite se do obala Pacifika. Plaže i prepoznatljive losanđeleske palme nude nestvarni mir i beskonačnost pogleda. Najpoznatije su Malibu i Santa Monika, ali i plaža Venis, koja, možda jedina u ovom višemilionskom gradu otkriva i njegovu bedu.
Mada i u Holivudu možete sresti razne profile ljudi - od tetoviranih klinaca, do matoraca zaostalih iz hipi vremena u primercima kabrio "buba" - Venis plaža vas suočava i sa onima koji ne znaju baš gde se nalaze, sa izdrogiranim meštanima, koji duž šetališta pružaju prljavu šaku za koji cent, onima koji sviraju na klaviru verovatno i ne znajući da je 21. vek stigao i stalnom policijskom ekipom, koja tuda patrolira.
Sve u svemu, ako imate bilo kakvu šansu da preletite okean i u avionu provedete više od 16 sati, iskoristite je. Vidite sve što mlad i bogat grad, kao što je Los Anđeles, nudi. A onda se, još lepše i toplije, ušuškajte u ovaj naš Beli grad, koji se na gotovo svakom putovanju, na kraju uvek nađe u vrhu liste onoga što nam nedostaje...

ISTORIJA
Grad naše Bogorodice kraljice anđela sa reke Porciunkul! To je pravo ime Los Anđelesa, grada koji su 1781. godine osnovali Meksikanci (i koji je, do 1846. bio u sastavu Meksika). Uz filmsku i TV industriju, El Ej je i važno središte muzičke scene, kao i industrije aviona i svemirskih letilica. Dva puta - 1932. i 1984. godine - Los Anđeles je bio domaćin olimpijskih igara, a u ovom gradu je, pre pola veka, izgrađen prvi visoki poslovni neboder. Oktobra 1993. izbili su veliki požari i uništili jedan deo grada, a zatim ga je pogodio snažan zemljotres u kojem je poginulo 57 ljudi, a oštećeno je ili uništeno nekoliko hiljada zgrada i mnogobrojne ulice!

ZNAMENITOSTI I ZAGAĐENOST
Ako ste u Los Anđelesu dovoljno dugo, onda ne smete propustiti da posetite znamenitosti ovog grada: Muzej filma, Geti muzej (u kome se nalazi jedna od najvećih zbirki umetničkih dela, koje je u svojoj kolekciji imao jedan američki naftni mag), Muzej savremene umetnosti i Losanđeleski umetnički muzej. U simbole El Eja svakako spada i Grifitova opservatorija, koja se nalazi na jednom od najviših brda grada. Inače, Los Anđeles je grad sa najvećim zagađenjem vazduha u svetu! Pod okrilje Grada anđela svoje mesto našle su i kineska, meksička, španska i japanska četvrt, kao posebne oblasti.

Autor: Katarina Joković
Izvor: Vecernje novosti online
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Hjuston se okreće turistima

Nekada zapušteni kvartovi danas su mesto kul umetničkih galerija, a moderne zgrade podignute sredinom veka renovirane su i spasene propasti, piše New York Times.

2d27vrk.jpg


Photo: eflon / Flickr
Kad čovek vidi splet super-autoputeva i oblakodera koje dominiraju Hjustonom, lako bi mogao pomisliti da je to jedan korporativan i turistički nezanimljiv grad – sedište gigantskih kompanija kao što su Halliburton, Waste Management i kompanije nekada poznate kao Enron (danas poznate kao Enron Creditors Recovery Corporation). A ni pogled iz aviona nije baš atraktivan: ravna i bezizražajna dolina istih nebodera koji se gube na horizontu. Međutim, poslednjih godina ovaj teksaški megalopolis lagano se vraća svom urbanom identitetu. Nekada zapušteni kvartovi danas su mesto kul umetničkih galerija. Moderne zgrade podignute sredinom veka renovirane su i spasene propasti. A nekadašnje fabrike pretvorene su u prometne restorane i pabove. Tačno je da i danas novac od nafte vodi glavnu reč, ali kultura postaje sve ozbiljnija stavka.

Park u downtown-u

Hjuston je možda mesto poslovnih oblakodera, ali ovaj suptropski grad ima i mnoštvo zelenih površina. Grad prekriva nekoliko stotina parkova, a jedan od najnovijih – 12 jutara zelene površine pod imenom Discovery Green (discoverygreen.com) – ubrzano postaje srž uspavanog hjustonskog downtown-a. Park je otvoren 2008. godine i pravi je primer kako treba da izgleda javna površina. Stariji parovi šetaju oko veštačkog jezera dok se deca jure po travnatim brežuljcima. Za koktel u predvečerje, sedite gde i ovdašnji mladi japiji, u Grove (1611 Lamar Street; 713-337-7321; thegrovehouston.com), modernu kafanu smeštenu u samom parku.

Restoran

Mladi šefovi kuhinja u Hjustonu redovno rade prekovremeno ne bi li izašli iz senke teksaškog roštilja. Jedan od najpoznatijih majstora danas je Bryan Caswell, šef kuhinje i vlasnik restorana morske hrane Reef (2600 Travis Street; 713-526-8282; reefhouston.com). Restoran se nalazi u nekadašnjem prostoru za prodaju automobila tako da ima ogromne prozore i veoma visoku tavanicu, a specijaliteti kuće su kernja na žaru sa kukuruznim pudingom i grilovanom breskvom ($25).

Večernji izlazak

Noćni život u Hjustonu čine uglavnom sport-kafei i megaklubovi, a nepretenciozni barovi uglavnom se nalaze u kvartu Montrose. Kafe Poison Girl (1641 Westheimer Road; 713-527-9929; myspace.com/poisongirlbar) ima flipere, dugu policu sa različitim vrstama viskija i dupke punu baštu, krcatu dvadesetogodišnjacima u vintidž Wranglers farmerkama. U neposrednoj blizini je Anvil Bar and Refuge (1424 Westheimer Road; 713-523-1622; anvilhouston.com), klasični koktel bar koji, doduše, sredom podseća na mesnu pijacu. U blizini je i nekoliko gej barova, uključujući i čuveni 611 Hyde Park Pub (611 Hyde Park Boulevard; 713-526-7070).

Umetničke galerije

S obzirom na ogromnu količinu dolara od nafte, ne čudi što Hjuston ima zavidne galerije moderne umetnosti. Najčuvenija je Menil Collection (1515 Sul Ross Street; 713-525-9400; menil.org), otvorena 1987. kao mesto gde će biti prikazana kolekcija Dominique de Menil, bogate naslednice naftne kompanije Schlumberger. Ne propustite ni galerije Devin Borden Hiram Butler Gallery (4520 Blossom Street; 713-863-7097; dbhbg.com), kao ni Sicardi Gallery (2246 Richmond Avenue; 713-529-1313; Welcome to Sicardi Gallery). Alternativni umetnici u međuvremenu izlažu u nekadašnjim magacinima u centru grada. Neka od njihovih dela mogu se pogledati u Station Museum (1502 Alabama Street; 713-529-6900; stationmuseum.com).

Globalna kuhinja

Vijetnamska zajednica nekada je bila mnogo vidljivija nego danas, ali tragovi Malog Sajgona još uvek postoje u Midtwon-u. Jedan od najboljih retro vijetnamskih bistroa je Cali Sandwich (3030 Travis Street; 713-520-0710), ho-hum kafeterija sa vertikalnim roletnama iz 1970ih i niskim cenama: sveže napravljeni sendviči sa roštilj-svinjetinom su $2.31. Ako tražite pravi originalni teksaški roštilj (eng. Texas BBQ), idite severno od centra do Pizzitola’s Bar-B-Cue (1703 Shepherd Drive; 713-227-2283; pizzitolas.com).

Šoping

Tržni centri (eng. malls) su glavna mesta za kupovinu u Hjustonu. Najveći je Galleria sa 220.000 m2 prodajnog prostora, ali tu su glavnom poznati brendovi, a ako želite nemarkirane proizvode moraćete da odete znatno dalje. Ako vas zanimaju stvari za kuću, idite u Found (2422 Bartlett Street No. 5; 713-522-9191; foundforthehome.com). Umetničke knjige i grnčariju potražite u Sloan/Hall (2620 Westheimer Road; 713-942-0202; sloanhall.com). Svratite i u Peel, mesto između umetničke galerije i butika za nakit (4411 Montrose Boulevard, Suite 400; 713-520-8122; peelgallery.org).

Večera

Robert Del Grande je ovdašnja kulinarska legenda – počeo je još 1980ih i važi za pionira kuhinje jugozapadne Amerike. Kada je 2009, nakon 29 godina rada, zatvorio svoj restoran Café Annie, u gradu je zavladalo kolektivno nezadovoljstvo. Stvar je ubrzo rešena tako što je Del Grande otvorio RDG + Bar Annie (1800 Post Oak Boulevard; 713-840-1111; rdgbarannie.com), multipleks restoran sa barovima, foajeima i prostorima za večeravanje u koji dolazi glamurozna ekipa sa kratkim haljinama, lakiranim ženskim tašnama i agresivnom količinom zlata. Meni je adekvatan klijenteli: jastog u sosu rémoulade ($16) i roštilj šnicla u sosu od dimljenog sira čedar ($40).

Piće posle večere

Ulica Washington Avenue je rezervisana za večernje izlaske, a jedno od najboljih mesta je Max’s Wine Dive (4720 Washington Avenue; 713-880-8737; maxswinedive.com) sa odličnim izborom vina i relativno niskim cenama. Ako želite alternativniji provod, potražite neobeležena vrata koja vode u Marfreless (2006 Peden Street; 713-528-0083; marfrelessbar.com), diksretan bar sa izbledelim tapisonima i mračnim ćoškovima, popularan među zaljubljenim parovima.

Nedeljni branč

Za fenomenalan nedeljni branč idite u Tiny Boxwood’s (3614 West Alabama Street; 713-622-4224; tinyboxwoods.com), restoran u blizini skupog kvarta River Oaks. Specijaliteti su salate (od $10 do $14), kao i izuzetno ukusna pizza sa pančetom i kozjim sirom ($13).

Arhitektura

Uprkos tomwe što Hjustom nema klasične gradske zone (ili možda baš zbog toga), u gradu postoji zavidan broj zgrada i nebodera iz sredine 20. veka, od kojih su neki dobro očuvani, a drugi na ivici raspada. Najpoznatija građevina je kampus Univerziteta St. Thomas, koji je projektovao Philip Johnson. Ali postoje i mnoge druge veoma atraktivne, a nepoznate građevine, kao što je sablasno napuštena zgrada Central Square u downtown-u (2100 Travis Street), ili stamena Willowick u kvartu River Oaks (2200 Willowick Road).

Smeštaj

Hotel Zaza Houston (5701 Main Street; 713-526-1991; hotelzazahouston.com) otvoren je 2007. i ima 315 soba, a nalazi se u živopisnom kvartu Museum District. Dvokrevetne su od $179.

Aloft Houston (5415 Westheimer Road; 713-622-7010; alofthouston.com) otvoren je u avgustu 2009 sa 152 sobe. Nalazi se u Uptown-u, ima bazen, rekreativni centar, i besplatan Wi-Fi. Sobe su od $99 vikendom i od $199 radnim danima.


Izvor: B92
 
Član
Učlanjen(a)
07.12.2009
Poruka
1.053
Frommer's USA, 10th Edition

Frommer's USA, 10th Edition

axk5fc.jpg


Published by Wiley Publishing Inc. | Publication date : February 2007 | ISBN : 0470047267 | PDF | 1089 pages | English | 12.9 MB

Frommer’s USA is the perfect resource for domestic travelers looking to explore America, taking you all the way from the beaches of Hawaii to the theaters of New York City to the rugged Rocky Mountains. The guide includes information on destinations in all 50 states. You'll get the inside scoop on the hotels, restaurants, shopping, and nightlife in a multitude of cities—and a special “Best” icon highlights the best hotels, restaurants and attractions at the top destinations
It's impossible for a single guidebook to completely cover a country as massive and diverse as America, but Frommer's USA comes close. Sure, some will quibble with destination choices (for example, the editors mention Martha's Vineyard, but not Nantucket) but overall, this 1,000-plus-page tome hits the mark.

Chapters focus on both major cities and larger regions (New England, Southern California, etc.), covering such basics as activities, lodging, and affordable restaurants, and doing so in excruciating detail (admission prices, hours of operation, directions, whether or not a hotel has valet parking). You'll also find plenty of full-page maps and quirky little sidebars (gourmet food stores in Napa, best Chicago blues bars). As if that weren't enough, there's an online travel directory with Web addresses for everything from Ticketmaster to Zagat's to Amtrak. If you plan on seeing even a sliver of what this country has to offer, take this guidebook with you.

Kod:
http://hotfile.com/dl/49790966/5ba4a0a/Frommer_s_USA__10th_Edition.rar.html
 
Natrag
Top