- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.982
Šećer jednako opasan za organizam kao droga ili pušenje
Šećer: tihi ubojica u mnogo različitih pakiranja
Jedete ga svaki dan, ali možda niste svjesni koliko je štetan i u kojim se namirnicama nalazi.
Riječ je o šećeru kojeg sve više nutricionista, liječnika i znanstvenika naziva tihim ubojicom i biooružjem 21. stoljeća.
Da je situacija i više nego ozbiljna, svjedoči činjenica da je od 2011. godine, prema izvješću Crvenog križa, na svijetu više pretilih nego pothranjenih osoba.
Riječ je o pravoj epidemiji pretilosti, zabilježenoj po prvi put u povijesti čovječanstva.
Na alarmantnu situaciju upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Upozorava da unos šećera ne smije prelaziti 5% od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom. Za žene, to oko 25 grama i oko 35 grama za muškarce.
No studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera.
To je opterećenje koje naš organizam sve teže podnosi.
Mijenja metabolizam i potiče bolest
Dokazano je štetno djelovanje prekomjernih količina šećera na organizam.
Šećer mijenja cijeli metabolizam, potiče debljanje i jedan je od glavnih uzročnika dijabetesa tipa II.
Među pacijentima koji su zbog pretilosti do kraja života ovisni o inzulinu su mladi, ali i djeca ispod 10 godina.
Šećer potiče i astmu, promjene raspoloženja, ubrzava razvoj bolesti srca i povišeni krvni tlak.
Mnogi znanstvenici prate njegov utjecaj na drugi javnozdravstveni problem - rak.
Istraživanje američkih znanstvenika s University of Alabama sugerira kako ograničavanje konzumacije šećera ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a posebice na rak.
Pokazalo je kako smanjena izloženost glukozi povećava izglede za uspješnu borbu imunološkog sustava protiv stanica raka.
Dokazano je, naime, da se stanice raka hrane šećerom, kako bi održale svoj rast.
Uz to što će zaustaviti rast kancerogenih stanica, smanjene količine šećera u organizmu produžit će i životni vijek zdravih stanica, poručuju istraživači.
Slastice stvaraju veći užitak nego kokain
Brojne studije pokazale su kako šećer nije bezazlena namirnica za kojom posegnemo kada nas uhvati želja za slatkim.
Šećeri, pokazuju studije, snažno utječu na mozak i stvaraju ovisnost poput droge, pušenja ili alkohola.
U istraživanju koje su profesori, istraživači i studenti proveli na nekoliko sveučilišta, dokazano je kako šećer na mozak ima jednak utjecaj kao kokain ili morfij.
U laboratorijskim istraživanjima, štakori su radije uzimali slastice, nego kokain i druge opojne droge.
Razlog je – užitak, objašnjava u zaključku jednog od provedenih eksperimenata profesor dr. Joseph Schroeder sa Sveučilišta u Connecticutu.
Štakori su se vraćali slatkom više negoli kokainu ili morfiju, jer su masti i šećeri iz slastice daleko uspješnije nego droga stimulirali neurone u području mozga zaduženom za užitak.
Što su više jeli slatko, više su uživali.
U svjetlu tog i sličnih otkrića, napominju znanstvenici, može se objasniti zašto ljudi jednostavno nemaju snage oduprijeti se takvoj hrani.
Znaju da nije za njih zdrava, no već su o njoj ovisni.
Da bi se te ovisnosti riješili, moraju drastično mijenjati životne navike.
Šećer je uvijek – šećer
Već danas možete početi živjeti zdravije, a pritom je nužno na umu imati jednu informaciju.
Šećer je uvijek - šećer.
Bez obzira je li riječ o bijelom ili smeđem šećeru, ili umjetnim zaslađivačima koje koristite kao zamjenu.
Pripazite na hranu koju kupujete jer šećera ima i u namirnicama poput jogurta, tjestenine, juha, umaka ili kašica za djecu.
U masovnoj prehrambenoj industriji šećera ima i u namirnicama koje nose oznaku prirodnog ili zdravog proizvoda pa svakako provjerite deklaraciju.
Šećer u proizvodnji dolazi u različitim oblicima:
• kukuruzni sirup
• dekstroza
• fruktoza
• glukoza
• invertni šećer (glukoza i fruktoza)
• izoglukoza
• levuloza (voćni šećer)
• maltoza (slad)
• melasa
• saharoza
On će uvijek utjecati na vaš organizam i zato ga je nužno ograničiti na “zdrave” doze.
Skrivene opasnosti
Smanjiti količine šećera u prehrani nije lako, ali nije ni nemoguće.
Na policama trgovina na stotine je proizvoda s velikim količinama tzv. skrivenih šećera koji nisu navedeni na deklaraciji.
Stoga uvijek uzmite u obzir da uz navedene količine šećera namirnica koju kupujete može sadržavati i dodatnu količinu šećera.
Kupujte samo provjerene proizvode i kada god imate priliku, iskoristite svježe voće i povrće koje ste sami uzgojili ili od proizvođača kojima vjerujete.
Izračunajte koliko šećera dnevno pojedete
Koliko šećera dnevno unesete u organizam hranom i pićem, možete izračunati i sami.
Jedna čajna žličica šećera jednaka je količini jedne kockice šećera, a iznosi oko 5 grama.
Vaš maksimalni dnevni unos bi trebao biti do 25 grama šećera za žene i do 35 grama za muškarce.
Primjerice:
1. porcija pahuljica s mlijekom – 3 žličice šećera
2. šalica soka od jabuke - 3 žličice šećera
3. kava – 2 žličice šećera
Nažalost vašu dnevnu dozu šećera mogli biste prekoračiti već za doručkom ili tijekom prijepodneva.
Za sladak život ne trebate puno šećera, samo puno zdravih odluka, a s njima možete početi već danas.
Izvor: Alternativa za Vas
Šećer: tihi ubojica u mnogo različitih pakiranja
Jedete ga svaki dan, ali možda niste svjesni koliko je štetan i u kojim se namirnicama nalazi.
Riječ je o šećeru kojeg sve više nutricionista, liječnika i znanstvenika naziva tihim ubojicom i biooružjem 21. stoljeća.
Da je situacija i više nego ozbiljna, svjedoči činjenica da je od 2011. godine, prema izvješću Crvenog križa, na svijetu više pretilih nego pothranjenih osoba.
Riječ je o pravoj epidemiji pretilosti, zabilježenoj po prvi put u povijesti čovječanstva.
Na alarmantnu situaciju upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Upozorava da unos šećera ne smije prelaziti 5% od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom. Za žene, to oko 25 grama i oko 35 grama za muškarce.
No studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera.
To je opterećenje koje naš organizam sve teže podnosi.
Mijenja metabolizam i potiče bolest
Dokazano je štetno djelovanje prekomjernih količina šećera na organizam.
Šećer mijenja cijeli metabolizam, potiče debljanje i jedan je od glavnih uzročnika dijabetesa tipa II.
Među pacijentima koji su zbog pretilosti do kraja života ovisni o inzulinu su mladi, ali i djeca ispod 10 godina.
Šećer potiče i astmu, promjene raspoloženja, ubrzava razvoj bolesti srca i povišeni krvni tlak.
Mnogi znanstvenici prate njegov utjecaj na drugi javnozdravstveni problem - rak.
Istraživanje američkih znanstvenika s University of Alabama sugerira kako ograničavanje konzumacije šećera ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, a posebice na rak.
Pokazalo je kako smanjena izloženost glukozi povećava izglede za uspješnu borbu imunološkog sustava protiv stanica raka.
Dokazano je, naime, da se stanice raka hrane šećerom, kako bi održale svoj rast.
Uz to što će zaustaviti rast kancerogenih stanica, smanjene količine šećera u organizmu produžit će i životni vijek zdravih stanica, poručuju istraživači.
Slastice stvaraju veći užitak nego kokain
Brojne studije pokazale su kako šećer nije bezazlena namirnica za kojom posegnemo kada nas uhvati želja za slatkim.
Šećeri, pokazuju studije, snažno utječu na mozak i stvaraju ovisnost poput droge, pušenja ili alkohola.
U istraživanju koje su profesori, istraživači i studenti proveli na nekoliko sveučilišta, dokazano je kako šećer na mozak ima jednak utjecaj kao kokain ili morfij.
U laboratorijskim istraživanjima, štakori su radije uzimali slastice, nego kokain i druge opojne droge.
Razlog je – užitak, objašnjava u zaključku jednog od provedenih eksperimenata profesor dr. Joseph Schroeder sa Sveučilišta u Connecticutu.
Štakori su se vraćali slatkom više negoli kokainu ili morfiju, jer su masti i šećeri iz slastice daleko uspješnije nego droga stimulirali neurone u području mozga zaduženom za užitak.
Što su više jeli slatko, više su uživali.
U svjetlu tog i sličnih otkrića, napominju znanstvenici, može se objasniti zašto ljudi jednostavno nemaju snage oduprijeti se takvoj hrani.
Znaju da nije za njih zdrava, no već su o njoj ovisni.
Da bi se te ovisnosti riješili, moraju drastično mijenjati životne navike.
Šećer je uvijek – šećer
Već danas možete početi živjeti zdravije, a pritom je nužno na umu imati jednu informaciju.
Šećer je uvijek - šećer.
Bez obzira je li riječ o bijelom ili smeđem šećeru, ili umjetnim zaslađivačima koje koristite kao zamjenu.
Pripazite na hranu koju kupujete jer šećera ima i u namirnicama poput jogurta, tjestenine, juha, umaka ili kašica za djecu.
U masovnoj prehrambenoj industriji šećera ima i u namirnicama koje nose oznaku prirodnog ili zdravog proizvoda pa svakako provjerite deklaraciju.
Šećer u proizvodnji dolazi u različitim oblicima:
• kukuruzni sirup
• dekstroza
• fruktoza
• glukoza
• invertni šećer (glukoza i fruktoza)
• izoglukoza
• levuloza (voćni šećer)
• maltoza (slad)
• melasa
• saharoza
On će uvijek utjecati na vaš organizam i zato ga je nužno ograničiti na “zdrave” doze.
Skrivene opasnosti
Smanjiti količine šećera u prehrani nije lako, ali nije ni nemoguće.
Na policama trgovina na stotine je proizvoda s velikim količinama tzv. skrivenih šećera koji nisu navedeni na deklaraciji.
Stoga uvijek uzmite u obzir da uz navedene količine šećera namirnica koju kupujete može sadržavati i dodatnu količinu šećera.
Kupujte samo provjerene proizvode i kada god imate priliku, iskoristite svježe voće i povrće koje ste sami uzgojili ili od proizvođača kojima vjerujete.
Izračunajte koliko šećera dnevno pojedete
Koliko šećera dnevno unesete u organizam hranom i pićem, možete izračunati i sami.
Jedna čajna žličica šećera jednaka je količini jedne kockice šećera, a iznosi oko 5 grama.
Vaš maksimalni dnevni unos bi trebao biti do 25 grama šećera za žene i do 35 grama za muškarce.
Primjerice:
1. porcija pahuljica s mlijekom – 3 žličice šećera
2. šalica soka od jabuke - 3 žličice šećera
3. kava – 2 žličice šećera
Nažalost vašu dnevnu dozu šećera mogli biste prekoračiti već za doručkom ili tijekom prijepodneva.
Za sladak život ne trebate puno šećera, samo puno zdravih odluka, a s njima možete početi već danas.
Izvor: Alternativa za Vas