Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Sarajevska berza - SASE

Diskusija u 'Berza' započeta od Mr.Daky, 01.09.2010.

  1. Mr.Daky

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.190
    Zahvala:
    1.154
    Lokacija:
    In heart!





    Berze su efikasne za nacionalnu privredu kao cjelinu u preduzetnička društva posebno, jer cijene hartija od vrijednosti na berzi izražavaju rezultate preduzetničkog poslovanja i menadžerske uspješnosti. Berze su centar finansijskih tokova kapitalističkog svijeta.
    Berza je posebno organizovano tržište na kome se po posebnim uzansama i pravilima redovno trguje tipiziranim robama (novcem, stvarima, hartijama od vrijednosti) i uslugama. U svrhu toga se propisuju pravila berze koja su potrebna za izvršavanje zadataka i obaveza koje berzi određuje zakon i interes članova berze, investitora i javnosti. Uz striktno poštovanje zakonskih i drugih normi, na berzama se redovno susreće veća ili manja ponuda i tražnja za konkretnom robom, sa ciljem definisanja njene tržišne cijene i na osnovu te definisane cijene zaključivanja konkretnih kupoprodajnih ili trgovačkih poslova.
    Tržište je institucionalno i tehnički oblikovan kontakt suverenih kupaca i suverenih prodavaca, koji na posebno opremljenom prostoru, u određeno vrijeme, nude ili traže odre đenu vrstu robe od određenog partnera, u svihu razmjene za novac po cijeni koja ima tendenciju da se izjednači.
    Berza je barometar privrednog života. Koristi berze su:

    • Uvid u stanje ponude i tražnje određenih roba,
    • Pravilno formiranje cijena, izjednačavanje cijena u zemlji sa cijenama u inostranstvu.
    Prva zgrada berze je podignuta u Anversu 1360.godine. Kasnije je primat preuzeo Amsterdam gdje je 1747.godine notirano na berzi 44 različite hartije od vrijednosti.
    Finansijske berze imaju ogromno značenje zbog niza prednosti koje one obezbjeđuju u savremenoj tržišnoj privredi, a odnose se na kontinuitet obavljanja finansijskih transakcija, samnjenje troškova transakcija, stimulacija emitovanja novih hartija od vrijednosti, javnost poslovanja svakodnevnim obavljanjem berzanskih izvještaja, stru čno obavljanje berzanskih finansijskih transakcija.
    Dugoročniji pad cijena hartija od vrijednosti ukazuje na potrebu bankrotstva, stečaja društava, ili njihovo preuzimanje od strane uspješnijih, dok rast cijena ukazuje na dobit koja se može ostvariti ulaganjem u društvo kod čijih hartija od vrijednosti dolazi do rasta cijena. Dakle, na finansijskim berzama poslovanja preduzetničkih društava postaje transparentnije za širu privredu i opštu javnost, posebno onda kada su ona u obavezi da objavljuju svoje bilanse stanja i uspjeha, što istovremeno pozitivno utiče na top menidžment i marketing menidžment.




    Ekonomska funkcija berze

    Osnovna ekonomska funkcija berzi je organizovani susret ponude i tražnje za određenim robama i zaklju čivanje i realizacija trgovačkih poslova.
    Pored ovog berze imaju i druge funkcije - konsolidacionu funkciju. Kroz susret ponude i tražnje i formiranje berzanske cijene obezbjeđuje se uravnoteženje ponude i tražnje.
    Berze imaju i selektivnu funkciju, jer svako ne može da uzme učeš će kao prodavac ili kupac na berzi, a kada ga uzme zna se, i kroz berzanski posao utvrđuje se, njegova vrijednost i vrijednost njegovih vrijednosnih papira.
    Berze imaju i informativnu i prognostičku funkciju. Izvještaji koji se izdaju na berzama omogućavaju praćenje stanja i kretanja ponude i tražnje za određenim robama i izvo đenje zaklju čaka o narednim aktivnostima.
    Na finansijskim berzama javlja se ponuda i tražnja za dugoročnim i kratkoro čnim novčanim sredstvima i hartijama od vrijednosti.
    Uspostavljanje finansijske berze (dakako i robnih) predstavlja prioritetan zadatak bilo koje političke vlasti, jer će to označiti da pripadama krugu demokratskih zemalja, koje karakteriše parlamentarizam, vladavina zakonitosti i tržišna privreda, tako da se vrijednosti preduzeća izme đu ostalog determiniše i kotiranjem na tržištu novca, kapitala i hartija od vrijednosti.
    U kontekstu navedenog, nije na odmet spomenuti crni ponedeljak 1987.godine, koji se desio na berzi u New York-u, kada je padom vrijednosti dionica izgubljeno mnogo i mnogo kapitala, te se to vrijeme poredi sa pojavom vremena svjetske krize iz tridesetih godina dvadesetog vijeka. Iskustva i praksa govore da se putem finansijskog tržišta, u uslovima djelovanja slobodne konkurencije između vlasnika sa različitim oblicima svojine omogućava brži prelazak sa klasičnog na tržišni način finansiranja putem vrijednosnih papira nastalih emisijom na bazi imovine, depozita ili kredita. Ovo je koncept koji zagovara kreiranje prenosivih vrijednosnih papira pri čemu se komercijalne transakcije finansiraju emisijom dionice (vlasnički odnos), a investicije emisijom obveznica (kreditni odnos).



     
    Poslednja izmena od urednika: 03.09.2010

Preporučite stranicu