Sadnja, Nega zasada, Navodnjavanje, Suzbijanje korova, Rezidba, Ber

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sadnja, Nega zasada, Navodnjavanje,
Suzbijanje korova, Rezidba, Berba,
Čuvanje i Transport maline


Nastavak teksta...."Gajenje maline".
Sa pripremom zemljišta treba krenuti što ranije u proleće. Višegodišnje površinske useve ostavljene preko zime treba uništiti herbicidom širokog spektra. Za primenu tehnike sistemskog uništavanja preostalog busenja (sodizacija) neophodno je oformiti redove. Leje isto tako treba formirati u isto vreme. One treba da budu 25 - 30 cm visoke i 1,2 - 1,8 m široke pri osnovi. Formiranje ovakvih leja posebno je pogodno kod teških i vlažnih zemljišta, jer omogućava adekvatnu drenažu.
Poželjno je da sadne leje budu ujednačene, što podrazumeva uzoravanje, tanjiranje ili drljanje i freziranje, da bi se usitnili krupniji busenovi.
U zavisnosti od obrade zemljišta tokom prethodnih sezona neke od ovih operacija mogu se izvesti u jesen pre sadnje. Redove je najbolje postaviti u pravcu sever - jug kako bi se obezbedila maksimalna izloženost suncu, ili u pravcu duvanja vetra, zbog bolje ventilacije i protoka vode. Vrlo je verovatno da se ne mogu ispuniti oba ova uslova, stoga odgajivač mora da zaključi koji će od ova dva faktora stvarati više poteškoća na datoj parceli.
Slika: Gajenje maline na uzdignutom banku.

PG023_8_1.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Slika: Gajenje maline na malč foliji.
[TABLE]
[TR]
[TD]
PG023_8_2.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
SADNJA
Mladi izdanci koji su prošli kroz period zimskog mirovanja koriste se za sadnju crvene maline. Oni se preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korenom i mogu se zasaditi u proleće kada je zemljište spremno za obradu. Sadnja se može obaviti i u jesen, mada je, generalno, manje uspešna od prolećne sadnje u regionima sa hladnijom klimom. Jesenja sadnja podrazumeva intenzivno malčiranje kako bi se izbegle ekstremne temperature zemljišta i promene u stepenu vlažnosti zemljišta tokom zime, koje za posledicu mogu imati podizanje i spuštanje zemljišta i uginuće biljke.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Slika: Priprema za sadnju maline na postavljenoj malč foliji.
[TABLE]
[TR]
[TD]
PG023_8_3.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Mlade izdanke treba posaditi na istu dubinu na kojoj su bile pre presađivanja. Koren treba položiti u jamić koji treba da je neznatno dublji od jamića u rastilu. Izdanak sadnice treba orezati do visine od 12 cm i zaliti.
Korenove reznice se takođe mogu koristiti za sadnju. One se mogu odgajiti u rasadniku i rasaditi u rano proleće, kada izdanci dostignu visinu 12 – 20 cm. Kod ove vrste sadnica zalivanje može biti problematično, jer su korenove reznice zelene i lako mogu da uvenu. Kao alternativa, delovi korena prečnika ne manjeg od 25 mm i promenjive dužine mogu se postaviti neposredno u leju duboku oko 7,5 cm i sa oko 60 g podloge po ogrtaju ili po dužnom metru.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Slika: Gajenje maline u otvorenom plasteniku.
[TABLE]
[TR]
[TD]
PG023_8_4.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Zelene reznice dobijene iz kulture tkiva treba zasaditi kao rasadu pošto prođe opasnost od pojave mrazeva. Drvenaste reznice koje su prošle kroz period mirovanja mogu se zasaditi i ranije. Korenov sistem treba pokriti sa 2 cm zemlje i dobro utabati kako bi koren dobro prionuo za zemlju. Sadnice dobijene iz kulture tkiva imaju niz prednosti, ali isto tako pokazuju osetljivost na herbicide. Najbolji način da se sadnice iz kulture tkiva prime jeste da se po sadnji zemlja dužinom brazde prekrije slojem slame, u svrhu malčiranja, u godini sadnje.
Treba imati na umu oštećenja koja prouzrokuju poljski miševi. Ovo ne samo da je dobro za suzbijanje korova, vec omogućava brži rast izdanaka, raniji i viši prinos u prvoj sezoni. Neophodna je primena navodnjavanja, a organski malč treba odstraniti po dolasku nižih tempreratura u oktobru.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
NEGA ZASADA U GODINI SADNJE NAVODNJAVANJE
Uspešno postavljanje zasada zahteva adekvatno navodnjavanje kojim se obezbeđuje zadržavanje 50% vode u zemlji tokom prve vegetacije. Preporučuje se sistem zalivanja u tankom mlazu i trebalo bi ga postaviti pre sadnje. Kasnije se može pridodati donjem delu naslona, kako bi se sistem očuvao. Kontrola vlage u zemljištu najbolje se vrši tenziometrom.
PRIHRANA SADNICA
U godini sadnje veštačko đubrivo treba primeniti u neznatnoj meri. Nanesite 28 – 39 kg azota po hektaru 4 nedelje po sadnji. Prednost se daje kalcijum-nitratu (kalcijumova so) ili nekom veštačkom đubrivu koje je rastvorljivo u vodi, s obzirom na to da đubriva u prahu mogu da “sagore” mlade sadnice (260 kg/ha kalcijumove soli obezbeđuje 39 kg/ha čistog azota). Procenat azota u drugim konvencionalnim veštačkim đubrivima dat je u tabeli.
Tabela: Procenat azota u đubrivima
PG023_8_5.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ne zaboravite da količinu veštačkog đubriva treba da izračunate samo za površinu redova (leja) sa zasadima (ako je prosečna širina leje sa zasadom 1,5 m a između redova ste ostavili 3m rastojanja, onda vam treba približno 1/3 od količine đubriva koju biste upotrebili za čitav hektar). Kod jednorodnih vrsta maline potrebno je primeniti drugo đubrenje u avgustu. Ispitivanjem zemljišta može se utvrditi da primena veštačkih đubriva nije neophodna u godini sadnje, naročito na težim zemljištima.

SUZBIJANJE KOROVA

Kod sadnica dobijenih iz kulture tkiva prvih 6 – 8 nedelja primenite malč, a ne herbicide. U godini sadnje obično se javlja potreba za plitkom obradom zemljišta oko sadnice, kako bi se izbegla upotreba herbicida i napredovanje korova. Pre pojave korova, zelene sadnice sa golim korenom se mogu kasnije u toku vegetacije tretirati napropamidom i/ili malom dozom simazina šest meseci nakon toga, po uputstvu proizvodača. Herbicid setoksidim se može koristiti nakon pojave korova. Ne zaboravite da dodate adekvatnu dozu uljanog koncentrata, u suprotnom setoksidim neće dati zadovoljavajuće rezultate. Pokušajte da održite bez korova 0,9 m prostora u redu. Malč ne bi trebalo primenjivati u prvoj godini po sadnji, jer se malčiranjem može stimulisati trulež korena.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
ODRŽAVANJE MEĐUREDNOG PROSTORA
Uobičajeno je da međuredni prostor ostane nezasađen i oslobođen od korova, a održava se tokom godine sadnje do kasnog leta i rane jeseni kada se na njemu mogu zasaditi višegodišnji ili sezonski usevi. Zasađivanje površinskih useva usporava rast korova, umanjuje eroziju i odvod hemijskih materija iz zemljišta i suzbija pojavu određenih bolesti i štetočina. Površinski usevi takode utiču na poboljšanje kvaliteta zemljišta i povećanje organskih materija i, generalno, doprinose održavanju i privlačnijem izgledu malinjaka.
Mešavina združenih useva (trave roda Festuca (vijuk), višegodišnja ražna trava (Lolium perenne) i prava livadarka (Poa pratensis) najbolja su kombinacija koja obezbeđuje dugotrajnost zemljišta, nisku potrošnju hranljivih materija i vode i lako održavanje višegodišnjih useva, iako se vijuk, detelina ili obična trava mogu sejati samostalno. Treba se truditi da višegodišnji usevi ne zađu u red sa tendencijom preuzimanja vode i hranljivih materija od žbuna maline. Površinske useve treba redovno kositi kako bi se ovo sprečilo.
Sezonski površinski usevi, kao što su raž, ražne trave i jecam, takođe se svake godine mogu posejati između redova, i tada služe kao prirodni malč. Pre ponovne setve u narednoj godini ovi se usevi mogu plitko posejati, kako bi se izbegla eventualna oštećenja korenovog sistema maline.
Slika: Zasad maline - mešavina združenih useva (trava).
PG023_8_6.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
POSTAVLJANJE NASLONA JEDNORODNE SORTE
Postavljanje naslona u zasadu smatra se standardnom, konvencionalnom tehnikom u gajenju maline. Naslon treba formirati u prvoj godini zasnivanja zasada. Postoji više vrsta sistema uključujući V-špalir, vertikalni sistem, viseći naslon i varijante visećeg naslona. Ovde će biti reči samo o V-špaliru i vertikalnom sistemu jer se oni najviše koriste u gajenju maline.
Slika: Tipovi stubova za uzgoj maline.
[TABLE]
[TR]
[TD]
PG023_8_7.jpg
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
V - ŠPALIR
Sistem koji se preporučuje kod gajenja višegodišnjih sorti je V-špalir. Kod ovog sistema, stubovi se postavljaju pod uglom od 20 - 300 X ili, u nekim slučajevima, pod neznatno većim uglom, u zavisnosti od konfiguracije terena i bujnosti sorte. Na primer, stubovi se postavljaju tako da razmak pri dnu stubova bude 46 cm, a između vrha stubova 107 cm, i pri uglu od 250X. Na svaki od stubova postavljenim u zemlju, kao što je opisano, pričvršćuju se dva reda žice. Prvi red žice postavlja se na visini od 70 - 80 cm, a drugi na visini 160 - 170 cm, uz razmak od 60 - 70 cm između žica. U proleće, dvogodišnji izdanci se orezuju i vezuju za žicu sa spoljne strane reda, kako bi se omogućila berba, dok se jednogodišnjim izdancima omogućava rast sa unutrašnje strane, za berbu sledeće godine. Ovim sistemom gajenja povećava se broj izdanaka po 1 m reda, pojednostavljuje berba i omogućava maksimalna izloženost sunčevim zracima.
Slika: V - Špalir.
PG023_8_8.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
VERTIKALNI NASLON
Kod sistema vertikalnog naslona, razmak između redova kreće se izmedu 2,5 – 3 m i 0,25 - 0,5 m unutar reda. Za naslon se koriste stubovi istesani od bagrema, ili nekog drugog drveta koje ne truli, visine 2,5 m, ili betonski stubovi dimenzija 250 x 12 x 10 cm. Stubovi se postavljaju u zemlju, drveni stubovi na dubinu od 50 cm, betonski 70 na cm, što znači da se visina stubova iznad zemlje kreće od 1,8–2,0 m.
Frontalne stubove treba dublje ukopati i uz njih postaviti naslon. U zavisnosti od dužine redova, preporučuje se da se svaki deseti stub u redu podupre kosnicima. Drveni stubovi postavljaju se na rastojanju od 6–7m, a betonski na 8-10 m.
Ovaj sistem može se upotrebiti kod T ili I špalira. U prvom slučaju postavlja se poprečna letva širine 60 - 90 cm na predviđenu visinu rasta dvogodišnjih izdanaka, a druga poprećna letva širine 45 - 60 cm pričvršćuje se na približno 1/3 do 1/2 visine dvogodišnjih izdanaka.
Slika: T - Špalir.
PG023_8_9.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Žica se postavlja na spoljni deo poprečnih dasaka na koje se dvogodišnji izdanci naslanjaju. Mana ovog sistema ogleda se u nemogućnosti prilagođavanja visini, a predstavlja i smetnju prilikom branja plodova sa jednogodišnjih izdanaka. Kod I špalira ne koriste se poprećne letve, već 1 do 2 pojedinačne žice (sa svake strane stuba po jedna) kojim se vezuju uspravljeni dvogodišnji izdanci.

Ovakvim načinom vezivanja sprečava se lomljenje izdanaka usled vetra, međutim utiče se na to da se jednogodišnji izdanci razvijaju prema spoljnom delu reda, što može otežavati berbu i prskanje.

DVORODNE SORTE

Dvorodne sorte često se gaje bez naslona, mada bi većini njih pogodovao privremeni naslon radi lakše berbe. Uopšteno govoreći, u tu svrhu koristi se T naslon sa pokretnim stubovima. Šipka širine 90 cm postavlja se u visini od oko 120 cm na potporni stub; na nju se pričvršćuje uže za jednokratnu upotrebu kojim se podupiru izdanci tokom berbe. Stubovi se postavljaju u prethodno iskopane jame zajedno sa komadom cevi koja sprečava da se jama zatrpa, ili se privremeno mogu pobiti metalni stubovi dok se ne završi berba. Armatura za beton sa 2 poprečne šipke zavarene za druge 2 vertikalne šipke je dobar privremeni naslon koji se može koristiti i više puta. Gornja poprečna šipka mora biti dovoljno široka da kroz nju mogu da se provuku i privežu krajevi kanapa.
 
Natrag
Top