Puževi – veliki štetnici povrtlarskih kultura

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Puževi u pojedinim godinama mogu nanijeti velike štete,posebno povrću. Hrane se svim vrstama povrća,osim lukom i češnjakom.
puz-680x453.jpg
Najveće štete su za vlažna vremena,posebice noću. Istraživanja su dokazala da najveće štete tijekom noći pričinjavaju između 21 i 1 sat. Štete su lako uočljive jer puževi iz sebe ostavljaju sluzave tragove,odnosno srebrenkaste pruge i ostatke izmeta.
Od povrtnih kultura posebno preferiraju salatu i kupusnjače tj. traže sočne mlade listove,a vrlo često oštećuju i plodove drugih povrtnih kultura. Najčešće se hrane lišćem,u kojem izgrizaju rupe ili ostave samo epidermu. Osim listova i plodova vrlo često izgrizaju i klica te mlade biljke.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Puževi se dijele u dvije velike skupine – puževi golaći i puževi s kućicom.

Puževi golaći imaju izduženo tijelo obavijeno sluzavim plaštem,a u nekih vrsta se na leđnoj strani mogu uočiti ostaci ljušture. Veličina tijela im varira. Među štetnike povrtnih kultura ubrajamo puževe čija se veličina tijela kreće od 5-15 mm. Na glavi im se nalaze dva para ticala. Na vrhu duljeg para smještene su oči. Kod nekih puževa golaća prisutna je samooplodnja. Ti puževi su iz roda Limax i Arion.

Najveći štetnici među puževima golaćima su iz rodova: Milax, Arion, Limax i Deroceras. Osim ovih puževa vrlo česti gosti u povrtnjacima su i puževi s kućicom. Posebno su značajne dvije vrste i to: Helix pomatia – vinogradarski puž i Helix nemoralis – (vrsta slična prethodnoj vrsti samo nešto manjih tjelesnih dimenzija).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Zaštita

Puževi oštećuju biljke u njihovim različitim fazama razvoja. Njihova oštećenja su osobito kritična u fazi nicanja biljaka jer dovode do njihova propadanja. Na odraslim biljkama puževi stružu i perforiraju lišće i stabljike. U onim područjima gdje se puževi javljaju u povećanoj populaciji, svakako treba provoditi mjere zaštite.

Mehaničke mjere provode se uglavnom u malim povrtnjacima i na malim površinama. One se sastoje u uprabi različitih tvari koje se razbacaju oko povrtnjaka i koje svojim djelovanjem isušuju tijelo puževa,te on ugiba. Neke tvari i nagrizaju tijelo,odnosno stopalo puža. Tvari koje se ubrajaju u mehaničke mjere zaštite su: živo i gašeno vapno,pepeo, mineralna gnojiva i dr. Posebna mjera zaštite protiv puževa je primjena piva (atraktant kojeg puževi obožavaju).

Kemijske mjere zaštite povrtnih kultura od puževa sastoje se u primjeni kemijskih preparata – limacida. Limacidi se koriste kao zatrovani mamci koji se rasipaju po tlu uz biljke. Danas se najviše korist pripravak pod nazivom Pužomor. Postavljene mamce potrebno je često zamjenjivati novim jer stari izgube atraktivnost.
 
Natrag
Top