Preminuo Stiven Hoking, jedan od najvećih umova današnjice

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Preminuo Stiven Hoking, jedan od najvećih umova današnjice

Najpoznatiji fizičar sveta, profesor Stiven Hoking, preminuo je u 77. godini života u svom domu u Kembridžu, u Velikoj Britaniji.

10848204145aa8b8a266bba305284130_v4_bige0e68f269ff3de81.jpg


Kako je saopštila njegova porodica, Hoking je preminuo mirno, rano ujutru u sredu, okružen najbližima.

"Duboko smo ožalošćeni. On je bio veliki naučnik i izvanredan čovek, čije će nasleđe živeti godinama", saopštila su njegova deca Lusi, Robert i Tim.

Britanski naučnik je stekao svetsku slavu zbog svog rada na teoriji o crnim rupama i otkrića da one emituju tzv. "Hokingovu radijaciju". Hoking je bio prvi svetski naučnk koji je u svom radu kombinovao opštu teoriju relativiteta i kvantnu mehaniku.

Iza sebe je ostavio niz dela, od kojih je najpoznatija knjiga "Kratka istorija vremena".

Hoking je tokom karijere razotkrio neke od najzamršenijih tajni kosmosa, uprkos tome što mu je sa 22 godine otkrivena amiotrofna lateralna skleroza (ALS), zbog koje je veći deo života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintizajzera.

Iako su mu lekari predviđali još samo nekoliko godina života, profesor Hoking je još više od pola veka fascinirao naučnu i "običnu" javnost svojom sposobnošću da komplikovane stvari "prevede" na jezik običnih ljudi, zainteresuje ih za nauku, ali i da svojim kolegama naučnicima otkriva potpuno nove horizonte.


Hoking je s vremenom postao i ikona popularne kulture, pa se pojavio u "Zvezdanim stazama", "Simpsonovima", "Futurami", "Štreberima", ali i u predstavama "Letećeg cirkusa Montija Pajtona" i na jednom od albuma legendarnog benda "Pink Flojd".

"Jednom je rekao, 'Ne bi ovo bio neki kosmos, da nije dom ljudima koje voliš'. Nedostajaće nam zauvek", saopštila je njegova porodica.

Hoking je rođen 1942. godine u Oksfordu, završio je prirodne nauke na čuvenom Oksfordskom univerzitetu 1959, a doktorirao je na Kembridžu.

Knjigu "Kratka istorija vremena", koja je prodata u više od 10 miliona primeraka, objavio je 1988. godine. Njegov život je prikazan u filmu "Teorija svega" 2014. godine, a Edi Redmejn je za glavnu ulogu dobio Oskara.

Hokingov veliki, nedosanjani san, bio je da otputuje u svemir. Prošle godine je objavljen plan da tamo i ode na jednom od prvih letova kompanije Ričarda Brensona "Virdžin galaktik".

"Svojoj planeti smo dali grozni poklon klimatskih promena... Kada god bismo kroz istoriju bili suočavani sa sličnim krizama, imali bismo šta da kolonizujemo... Ali više nema 'novog sveta', nema neke utopije iza ugla. Ponestaje nam prostora i jedino što nam preostaje jeste da idemo na druge svetove", govorio je Hoking, koji je zagovarao brži razvoj u oblasti svemirskih putovanja.

(B92)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
POSLEDNJA ŽELJA: Evo šta je Stiven Hoking hteo da mu piše na grobu

1433007_ap-stev_ls-11e88b65ae148b44e.jpg


Čuveni naučnik Stiven Hoking, koji je preminuo jutros u 76. godini, više puta je napomenuo šta bi želeo da mu piše na grobu.

On je želeo da na nadgrobnoj ploči bude ugravirana tzv. Hokingova jednačina.

Ona sadrži najvažnije delove njegovog najvažnijeg otkrića, iskazuje ideju koja je potom definisala čitav Hokingov rad - da crne rupe nisu zapravo potpuno crne jer emituju zrake koji su postali poznati kao "Hokingova radijacija".

To saznanje dovelo je do novog razumevanja ne samo crnih rupa već načina na koji univerzum raste i menja se tokom vremena.

Sve to se može objasniti ovom jednačinom:

1433001_jed_ff10081603c6087142.jpg

S predstavlja entropiju, komplikovan, ali važan deo crnih rupa. To je na neki način mera koja predstavlja koliko haosa i neravnoteže je prisutno u sistemu. Ponekad se pored tog slova piše i oznaka "BH" koja označava inicijale Stivena Hokinga i Džejkoba Bekenstajna koji je, takođe, dosta radio na izučavanju crnih rupa.

Ostatak jednačine pomaže da se izračuna entropija. h je Plankova konstanta, važna u kvantnoj mehanici; G je Njutnova konstanta važna za razumevanje gravitacije; A se odnosi na područje horizonta događaja; c je brzina svetlosti, a k Bolcmanova konstanta koja objašnjava kako je energija povezana sa temperaturom.

Ono što je zanimljivo, a tiče se Hokingovog zračenja, jeste da to predstavlja fenomen koji spaja kvantnu mehaniku i gravitaciju i kamen je spoticanja u stvaranju “teorije svega” koja je najveći san i cilj moderne fizike. Svaka nova teorija u fizici koja pretenduje da bude “teorija svega” mora prvo objasniti fenomen Hokingovog zračenja da bi imala izgleda da uspešno pomiri kvantnu mehaniku sa teorijom relativnosti.

Hoking je sam objasnio kako je došao do ove formule.

"Pitao sam se da li postoje atomi čiji je nukleus mala primordijalna crna rupa, formirana na samom početku postanka univerzuma? Kako bih odgovorio na ovo pitanje izučavao sam kako bi kvantna polja raspršila crnu rupu, a očekivao sam da će deo talasa biti apsorbovan, a ostatak raspršen. Međutim, na moje veliko iznenađenje, saznao sam da je bilo emisije iz crne rupe. U prvi mah sam pomislio da se radi o mojoj grešci. Ono što me je ubedilo da je to istina jeste da je ta emisija bila tačno ono što je bilo potrebno da se utvrdi polje horizonta događaja sa entropijom crne rupe", rekao je Hoking 2002. godine, na proslavi svog 60. rođendana.

Kurir.rs/Independent
Foto: Profimedia
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
SLUČAJNOST ILI NEŠTO VIŠE? Datum smrti Stivena Hokinga otkriva nešto misteriozno

Smrt stivena Hokinga je odjeknula naučnom zajednicom, a komentari njegovih kolega i poštovalaca, ceo dan pune internet. A ovu simboliku brojeva niko još nije objasnio.

h_54196008_1000x020cae6889b61da51.jpg


Današnji datum će biti zapamćen u naučnim krugovima po smrti genija Stivena Hokinga. O njegovom životu i delima koji su odjeknula u svetu fizike, astrofizike i kvantne fizike, piše se na svim medijima.

Zato pišemo i o čudnim malim stvarima koje su u vezi sa njim. Evo i ovaj kuriozitet - procenite da li se nešto krije u sledećoj postavci brojeva:

Stiven Hoking je preminuo 14. 3. u 76. godini, a na taj dan, 14. 3. je rođen Albert Ajnštajn, koji nas je napustio isto u 76. godini. Današnji dan je posvećen broju Pi, jednom od najmisterioznijih brojeva matematike, a čija vrednost se zaokružuje na 3,14, iako ima beskrajan niz cifara, piše "Biznis Insajder".

Samo da napomenemo da je Stiven Hoking, na početku svoje akademske karijere proučavao Ajnštajnovu opštu teoriju relativnosti, ističući da ona ne objašnjava kvantnomehaničku prirodu fizike i nije u stanju da adekvatno opiše gravitacione singularitete poput „Crnih rupa“ ili „Velikog praska“.

Kasnije je najveći deo svog naučnog rada posvetio zakonitostima pojava kao što su „Crne rupe“ i „Veliki prasak“. Zato i ova vrsta veze sa Ajnštajnom, može biti interesantna za sve koje pronalaze druga značenja ove simbolike brojeva.

Ovog genija danas oplakuju svi naučnici sveta. Puno njih se javno oglasilo, uglavnom preko društvenih mreža, a navešćemo twitter objavu čuvenog fizičara Nil DeGras Tajsona: „Njegov odlazak ostavlja intelektualni vakum…“

(Alo.rs)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ovako je Hoking govorio o Bogu, filozofiji, vanzemaljcima...

Najpoznatiji fizičar sveta, profesor Stiven Hoking, preminuo je danas, u 77. godini. Ovom prilikom podsećamo se nekih od njegovih ličnih stavova koji su privukli najviše pažnje u svetu.

h_54196008_1000x020cae6889b61da51.jpg


O Bogu i religiji

Stiven Hoking je tvrdio da je ateista, i smatrao da je nauka ponudila "znatno ubedljivije objašnjenje" u vezi sa poreklom univerzuma, kao i da čuda religije "nisu kompatibilna" sa naučnim činjenicama.

"Pre nego što smo razumeli nauku, bilo je prirodno da verujemo da je Bog stvorio univerzum, ali sada nam nauka daje znatno ubedljivije objašnjenje", izjavio je proslavljeni fizičar 2014. godine u vide-snimku koji su objavile španske novine "Mundo".

"Ono što mislim kada sam rekao da ‘bismo znali um Boga’ jeste to da bismo znali sve što Bog zna da on postoji, ali on ne postoji. Ja sam ateista", dodao je Hoking.

Hokingov komentar usledio je nakon pitanja novinara lista koje se bavilo njegovom religioznošću.

"Um Boga" je referenca koju je Hoking koristio da pojasni pasus iz njegove knjige "Kratka istorija vremena", u kojoj je napisao da bi naučnici "poznavali um Boga" da je otkriven set naučnih principa kolokvijalno poznat kao "teorija svega".

Međutim, ovo nije prvi put da je Hoking otvoreno govorio o svojim verskim ubeđenjima.

On je 2011. godine za "Gardijan" izjavio da ne veruje u raj ili zagrobni život, nazivajući sve "bajkama za osobe koje se plaše mraka".

Hoking je takođe 2007. godine izjavio za BBC da "nije religiozan u klasičnom smislu" i da veruje da univerzumom upravljaju zakoni nauke. Ovi zakoni su možda doneti od Boga, ali on ne interveniše kako bi ih prekršio.

Nauka protiv filozofije

Na Guglovoj konferenciji "Cajtgajst" 2011. godine, Hoking je rekao da je "filozofija mrtva".

Verovao je da filozofija nije uspela da održi korak sa razvojem moderne nauke i da su naučnici postali "nosioci baklje otkrića u našoj potrazi za znanjem".

Rekao je da je na sva filozofska pitanja moguće odgovoriti naukom, naročito kada je reč o "najnovijim naučnim teorijama koje su nam pružile potpuno drugačiju sliku o univerzumu i našem mestu u njemu".

O veštačkoj inteligenciji

Fizičar je za magazin "Vajerd" izjavio da će veštačka inteligencija u jednom trenutku postati tako napredna da će u suštini biti "novi oblik života, koji će biti efikasniji od ljudi".

"Strahujem da će veštačka inteligencija u potpunosti zameniti ljude. Kao što ljudi mogu da naprave kompjuterske viruse, neko će napraviti veštačku inteligenciju koja može da se replikuje", rekao je Hoking.

"Količina novca koji kompanije ulažu u veštačku inteligenciju vrlo lako bi mogla da dovede do toga da na ulici uskoro vidimo pametne robote", dodao je.

Hoking je takođe smatrao da bi mašine u jednom trenutku mogle da nas nadmudre.

"Dok je kratkoročni uticaj veštačke inteligencije ograničen osobom koja je kontroliše, dugoročne posledice zavise od toga da li ćemo moći uopšte da ih kontrolišemo", objasnio je.

"Ako vanzemaljci pozovu, ne odgovarajte"

Astrofizičar je smatrao da bi inteligentni vanzemaljci mogli biti neprijateljski nastrojeni prema ljudima i čak težiti kolonizaciji planeta bogatih resursima, kao što je to slučaj sa Zemljom.

On je u dokumentarcu "Stephen Hawking's Favorite Places" iz prošle godine komentarisao egzoplanetu Gliese 832c, na kojoj možda ima života.

"Jednom ćemo dobiti signal sa planete poput ove, ali bi trebalo dobro da razmislimo da li ćemo odgovoriti na njega. Susret sa nekom naprednom civilizacijom mogao bi biti kao susret Kolumba i starosedelaca Amerike. To se nije dobro završilo", rekao je tada Hoking.

Treba imati u vidu da je Zemlja prilično bučna planeta, koja emituje radio i TV signale u svemir već decenijama.

Pojedini astronomi veruju da bi nas vanzemaljska civilizacija dovoljno napredna da brzo putuje svemirom do sada već opazila.

"Ljudi moraju da napuste Zemlju i pronađu novi dom"

Hoking je prošle godine upozorio javnost da ljudi moraju da pronađu novi dom u svemiru u narednih 200 do 500 godina, ako prežive do tada.

On je takođe spomenuo i američkog predsednika Donalda Trampa i njegovu odluku da se SAD povuku iz sporazuma o klimi.

"Ne negiram važnost suzbijanja klimatskih promena i globalnog zagrevanja, za razliku od Trampa, koji je doneo najlošiju odluku koju je svet ikada video", rekao je.

Hoking je pozvao vodeće nacije da pošalju astronaute na Mesec do 2020. godine kako bi istraživanja svemira ponovo bila pokrenuta. Takođe, naveo je da bi u narednih 30 godina trebalo izgraditi lunarnu bazu do 2025. omogućiti ljudima da lete na Mesec.

"Širenje u svemiru će u potpunosti promeniti budućnost čovečanstva. Nadam se da će jedinstven cilj ujediniti konkurentske nacije, kako bismo se zajedno suočili sa izazovima koji su pred nama. Nov i ambiciozan program bi zainteresovao mlade ljude za oblasti poput astrofizike i kosmologije", objasnio je.

On je dodao da je Zemlja ugrožena u toliko sfera da mu je teško da ostane pozitivan.

"Pretnje su jako velike i veoma brojne, a naši fizički resursi su isušeni alarmantnom brzinom", rekao je.

"Čovečanstvo bi sebi moglo da dâ smrtonosan autogol"

Hoking je 2016. godine izjavio za Bi-Bi-Si da čovečanstvu preti niz opasnosti, koje je samo stvorilo.

Nuklearni rat, globalno zagrevanje i genetički stvoreni virusi samo su neki od scenarija koje je tada izdvojio.

Naučnik je izjavio da će dalji napredak nauke i tehnologije stvoriti "nove načine na koje bi stvari mogle da pođu po zlu".

"Nećemo prestati da napredujemo, niti obrnuti proces napretka unazad, tako da moramo da prepoznamo opasnosti i kontrolišemo ih. Optimista sam, verujem da možemo to da postignemo", rekao je.

Da ste pitali Hokinga, rekao bi vam da 2017. neće biti nimalo dobra godina

Hoking se u novembru 2017. putem video-poziva uključio na Tencet WE samit u Pekingu, gde je još jednom upozorio da će nam se preveliko korišćenje energije obiti o glavu u bližoj budućnosti. Kako je rekao, čovek će biti kriv za kraj života na Zemlji, koji će se desiti tako što će planeta postati jedna velika "užarena lopta".

Hoking je rekao da, da bismo se spasli, čovek mora da "ode tamo gde niko nikada nije bio", aludirajući na milionska istraživanja i inženjerski program Brejktru staršot najavljen u 2016. godini, u koji je uključen i vlasnik Fejsbuka Mark Zakerberg.

"Ideja koja stoji iza ove inovacije jeste da se nanokraftovi, robotske sonde teške samo nekoliko grama, voze na svetlosnim zracima. Takav sistem bi mogao stići do Marsa za manje od sata, do Plutona za nekoliko dana, a prolazeći Vojadžer za manje od nedelju dana i stići do zvezde Alfa Kentauri za nešto više od 20 godina", rekao je Hoking govoreći o međuzvezdanom programu putovanja i istraživanju planeta koje orbitiraju oko nepoznatih zvezda.

O dobrovoljnoj eutanaziji

Hokingu, koji je od svoje 18. godine bolovao od Lu Gerigove bolesti (Amiotrofična lateralna skleroza - ALS), rečeno je u 21. da ima još dve do tri godine života.

U intervjuu koji je dao 2006. godine rekao je da, iako ljudi treba da imaju pravo da okončaju svoj život ako to žele, on misli da bi to bila velika greška i dodao: "Ma koliko život loše izgledao, uvek postoji nešto što možete da radite i u tome budete uspešni. Sve dok ima života ima i nade".

Međutim, u intervjuu koji je 2013. dao za BBC, teoretski fizičar je pružio svoju punu podršku onima koji misle da više ne mogu da žive.

"Mislim da oni koji su terminalno bolesti i koji su u velikim bolovima treba da imaju pravo da izaberu da li će da završe svoj život i oni koji im pomognu u toj nameri treba da budu izuzeti od gonjenja", rekao je Hoking i dodao: "Ne puštamo životinje da pate, zašto bismo onda ljude?"

Ipak, fizičar je smatrao da treba da postoje zakoni koji će se pobrinuti da se nečiji život ne okonča protiv njegove volje.

Ne tako davne, 1985. godine, Stiven Hoking je dobio tešku upalu pluća, pa je u jednom trenutku stavljen na aparate uz pomoć kojih je disao. Njegova supruga Džejn Hoking tada je dobila mogućnost da ga isključi sa aparata i okonča mu život.

"Treba da postoje jasna ograničenja između osobe koja želi da okonča svoj život i situacije kada je neko pritiska na to ili čini to bez njenog znanja ili pristanka", rekao je Hoking.

KAKAV SOFTVER ZA GOVOR JE KORISTIO HOKING?

Kompanija koja stoji iza softvera koji je Hokingu pomagao da govori jeste Intel, a svi oni koji su bili zainteresovani da saznaju kako funkcioniše i koriste taj softver dobili su priliku da to učine 2015. godine. Intel je tada odlučio da objavi pomenuti softver pod slobodnom licencom, što znači da se praktično radi o softveru otvorenog koda, koji developeri od tada mogu da proučavaju i koriste, piše Benchmark.

Intel je ovaj softver ACAT (Assistive Context-Aware Toolkit) opisao kao "platformu otvorenog koda, razvijenu od Intel Labsa, kako bi omogućila da ljudi sa bolestima motornih neurona (ALS) i drugim poremećajima imaju pun pristup mogućnostima i aplikacijama svojih računara, preko veoma svedenih interfejsa, prilagođenih njihovom stanju".

ACAT je trenutno dostupan samo za Windows uređaje, a zahteva i veb-kameru jer se oslanja na vizuelne parametre kako bi razumeo komande.

(B92)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stiven Hoking je čovečanstvu dao mnogo, a ovo su njegovih ŠEST NAJVAŽNIJIH LEKCIJA

A9Yk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTTJVN01EQV8vOWZlM2ZiN2VhMTUwOGY2MDA5MzkwZGQ2ZGFmZTIyZTMuanBlZ5GTAs0C5ACBoTAB3060f6648c51a2fd.jpg


I nakon smrti jedan od najvećih naučnika našeg vremena, fizičar Stiven Hoking, ostaće upamćen po velikoj posvećenosti fizici ali i životu, jer je punih pet decenija izbegavao smrt koju su mu lekari predvideli još kada je bio u ranim dvadesetim.

Zbog retke bolesti koju su mu doktori dijagnostikovali, stručnjaci su smatrali da će umreti još pre pet decenija, ali je nadmašio sva njihova očekivanja. Mnogi naučnici su zato na njegov 70 rođendan, 2012. godine, dali odgovore na pitanje šta je čovečanstvo naučilo od Hokinga.

1. Nikada nećemo imati sve odgovore

Kada je 2010. godine upitan na kraju predavanja da li misli da će doći vreme kada će ljudi naučiti sve o fizici, Hoking je brzo odgovorio "Nadam se da ne". Iste godine čitalac "Tajm" magazina ga je pitao da li oseća veliku odgovornost što ima sve odgovore, na šta je Hoking napisao:

- Iako fizičari i matematičari mogu da nam kažu kako je univerzum nastao, oni nisu baš korisni u predviđanju ljudskog ponašanja, jer je previše jednačina koje treba rešiti. Ja nisam bolji od bilo koga drugog u razumevanju zašto ljudima otkucava vreme - odgovorio je, prenosi "Vašington post".

2. Znanje se najbolje primenjuje kada se deli

Uprkos teškoj tematici, njegovu knjigu "Kratka istorija vremena" pročitali su milioni ljudi, jer ju je učinio vrlo pristupačnom. Prema glasinama koje kruže, navodno je izdavač rekao Hokingu da će se broj čitalaca prepoloviti za svaku jednačinu koju napiše u knjizi, pa je naučnik upisao samo jednu, "E = mc²".

- Činjenica je da bi informacija u njegovom umu bila beskorisna svima drugima da nije nekako uspeo da je na pravi način predstavi - napisao je naučni bloger Mik Faris.

3. Učite lekcije iz istorije

Na pitanje BBC-ja šta bi se dogodilo da ljudi otkriju inteligentni život u svemiru, Hokingov odgovor je glasio "Znajte istoriju".

- Otkriće inteligentnog života u svemiru bilo bi najveće naučno dostignuće ikada. Ali bi bilo vrlo rizično da se pokuša komunikacija sa civilizacijom vanzemaljaca. Ako odluče da nas posete onda bi ishod mogao da bude sličan kao kada su Evropljani došli u Ameriku. To se nije baš dobro završilo po američke domoroce - odgovorio je.

4. Proučavajte ono što vodi vašu strast

U intervjuu koji je režiser filma "Kratka istorija vremena" iz 1992. Erol Moris dao za "Vašington post", on je objasnio zašto veruje da je Hoking toliko fasciniran proučavanjem crnih rupa.

- Za mene, to je kao neka prava priča Edgara Alana Poa, kako biti sahranjen u jednom sebi... Kada je imao 21 godinu dato mu je još dve i po godine života, a 30 godina kasnije postajao je sve više onesposobljen. I koji je glavni cilj njegovih istraživanja? Crne rupe - zvezde koje se urušavaju u sebe, implodiraju, postaju toliko nevrovatno guste da ništa ne može da pobegne iz njihovog gravitacionog polja... Za mene postoji veoma bliska metaforička veza - rekao je Moris.

5. Nikada nemojte da izgubite glas

Zbog svoje bolesti, Hoking je 1985. godine morao da se podvrgne tretmanu zbog kojeg je ostao bez govornih sposobnosti, ali ipak nikada nije prestao da priča. Umesto svojim glasom, razvio je novi metod, koristeći kompjuter koji je prepoznavao pokrete njegovog desnog obraza i izgovarao reči umesto njega.

6. Genije ne bi trebalo uvek da se povezuje sa preciznošću

Hoking je priznao u predavanju 2010. godine da nije naučio da čita pre osme godine, kao i da je bio lenj tokom studija na Oksfordskom univerzitetu, i da mu je rukopis toliko nepregledan da ga je prozvao "očaj mojih učitelja".

(Blic Online)
 
Natrag
Top