Pravila crkvenog posta – Božićni post

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pravila crkvenog posta – Božićni post

Izvor: Bašta Balkana

* * *
macro-food.jpg


Počinje Božićni post. Za sve one koji će postiti ili žele da počnu sa postom, dajemo pravila crkvenog posta.

Post kao generalno uzdržavanje od količine i vrste hrane u pravoslavlju ima i dodatni element, a to je uzdržavanje od loših misli i dela. Samo uzdržavanje od hrane pomaže mentalnu, emotivnu i misaonu mirnoću. Posteći u kontinuitetu, čovek stiče smirenost i mirnoću, čisti svoje telo od nagomilanih zaliha hrane, isceljuje ga od otrova i revitalizuje imunitet.
Mnogo je pak važnije da se postom regeneriše vaše emotivno i misaono stanje, koje je savremenim životom i stalnim pritiscima, strahovima i psihozama napadnuto od strane društva, medija, vaših ličnih očekivanja i strasti koje su vas obuzimale. U tiom smislu je potrebno uz post redovno se i moliti i činiti dobra dela milosrdja, opraštanja i pomirenja.

Pre početka posta savetujte se sa vašim duhovnikom oko mogućeg razrešenja posta ako imate zdravstvenih ili drugih problema.

. . .
Božićni post
U toku celog ovoga posta ne jedemo meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste „na vodi“. Riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogoradice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi“. Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi“.
Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru i padaju u vreme Božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju kada ona dođe po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.
. . .
PRAVILA CRKVENOG POSTA
Crkva uči da je post važno sredstvo za duhovni i telesni život i zdravlje.
Telesni post ne koristi ako nije vezan sa duhovnim postom kaže Sveti Jovan Zlatousti:
„Ne govori mi: Toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vina, išao sam u gruboj haljini; nego kaži nam da li si od gnevnog čoveka postao tih, od žestokog – blag.

Ako si iznutra pun zlobe, zašto si telo mučio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema sticanju, da li je od koristi što si pio samo vodu? Ako je duša, koja je gospodarica tela, zabludela, zašto kažnjavaš slugu njezinog – svoje telo? Ne hvali se telesnim postom, jer on sam ne uzdiže na nebo bez molitve i milostinje „.
.
Na pitanje: koja je mera posta? – Sv. Vasilije Veliki odgovara: „U duhovnom postu mera je jedna i važi za sve – potpuno udaljenje od svega što vodi grehu. A što se tiče uzdržavanja od hrane, tu su mera i način upotrebe različiti: zavise kod svakoga od njegovog uzrasta, zanimanja i stanja tela. Zato je nemoguće podvesti podjedno pravilo za sve koji se nalaze u školi pobožnosti. No, odredivši meru uzdržanja za zdrave podvižnike, mi prepuštamo razboritosti nastojatelja (duhovnika) da u tome vrši pametne izmene.
Hranu pak bolesniku, ili umornome od teških radova, ili onome koji ide na težak rad, na put ili na kakav bilo težak posao, nastojatelji su dužni udešavati prema potrebi. Jer nije pametno, uzimajući hranu za održavanje tela, tom istom hranom vojevati protiv tela i smetati mu u vršenju zapovesti. U svakoj vrsti hrane treba pretpostavljati ovu koja se lakše nabavlja, da se ne bismo, pod izgovorom posta, paštili oko spremanja omiljenih i skupih jela“.

.
Sveta Crkva je još od apostolskih vremena ustanovila ove postove, i pravila za post:

1) Opšte postove obavezne za sve Hrišćane. To su: Vaskršnji post, Apostolski,
Bogorodičin i Božićni post, zatim sreda i petak preko cele godine, Vozdviženje Časnog Krsta, Usekovanje i navečerje Bogojavljenja (Krstovdan).
2) Mesni (pomesni) post ustanovljen na pojedinim mestima povodom kakve nesreće, poplave, bolesti i sl.
3) Poseban post po naročitom običaju ili po nalogu duhovnika.

.
Vaskršnji post
. Ovaj post se još zove Sveta Četrdesetnica ili Časni post. Uz ovaj post Crkva vezuje i post Strasne Sedmice, u spomen stradanja i smrti Gospoda našeg Isusa Hrista. U toku ovog posta ne jedemo meso, sir, jaja, ribu ni ulje. Samo se subotom i nedeljom razrešava ulje i vino. Ribu pak jedemo samo na Blagovesti (ukoliko ne padnu u Strasnu sedmicu) i na Cveti. Ako Blagovesti padnu pre Cveti, dan pred Blagovesti razrešava se na zejtin i vino (Tipik, 32 gl.).
.
Apostolski post

Ovaj post se zove se još i Petrovski, Petro-pavlovski post. U ovom postu 3 dana
(ponedeljak, sreda i petak) ne jede se ulje i ne pije vino. U utorak i četvrtak se ne jede riba, ali se upotrebljava ulje i vino. U subotu i nedelju razrešeni su riba, ulje i vino.
Ako u toku ovog posta u ponedeljak, utorak i četvrtak padne Sveti sa velikim slavoslovljem, razrešava se post na ribu, a ako padne u sredu i petak razrešava se samo na ulje. Ako u sredu i petak padne praznik Svetitelja sa bdenijem ili pak Sveti čiji je hram, razrešeni su ulje, vino i riba (Tipik, gl. 33).

.
Bogorodični post

Zove se još i Uspenski ili Gospojinski. Po strogosti ovaj post dolazi odmah iza
Uskršnjeg. A riba se jede samo na Preobraženje (Tipik, gl. 33).

.
Božićni post

Pošto crkveni ustav smatra Rođenje Hristovo kao drugu Pashu, to post pred Božić traje takođe 40 dana.
Po strogosti ovaj post se može uporediti s Apostolskim. U Božićnom postu strogo se posti u ponedeljak, sredu i petak. Utorkom i četvrtkom razrešava se zejtin i vino, a subotom i nedeljom i riba. Na Vavedenje uvek se razrešava riba.

Od 20. do 24. decembra post postaje strožiji i nema razrešenja na ribu. Najstroži post je 24. decembra, uoči Božića, na badnji dan (Tipik, 14. novembra).
.
Post sredom i petkom

Sredu i petak tokom godine treba postiti uglavnom bez zejtina, ukoliko nije razrešeno drukčije.
Na praznik Vozdviženija Časnog Krsta (14. septembra) razrešava se na zejtin i vino.
Na Krstovdan (5. januara) najstroži post; jede se jednom dnevno, bez zejtina i razume se, bez vina; ko može toga dana, ne jede ništa, na praznik Usekovanja glave Sv. Jovana Krstitelja obavezan je post.
Razrešenja od posta na Gospodnje i Bogorodičine praznike kada padnu u postan dan Blagovesti ako padnu pre Cveti razrešava se na ulje, vino, ribu; ako padnu u vreme Strasne sedmice – samo na ulje; ako padnu na Veliki Petak na ulje, vino.

Bogojavljenje za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso.
Božić za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso.
Vavedenje, Velika Gospojina, Mala Gospojina, Preobraženje i Sretenje kada padnu u postan dan (sredom ili petkom) razrešava se na ulje, vino, ribu.

Trapave sedmice

Post je razrešen sredom i petkom:

1) Od Božića do Krstovdana (25. decembra do 5. januara) za monahe: sir, jaja; za mirjane i meso.
2) Iza Nedelje mitra i fariseja, za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso.
3) Siropusna nedelja, za sve: samo sir i jaja.
4) Svetla nedelja (po Vaskrsu) za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso.
5) Nedelja posle Duhova za monahe: sir, jaja; za mirjane: i meso.

.
Razrešenja od posta na praznike Svetitelja kada padnu u postan dan

.
Januar

7.1. Sabor Sv. Jovana Krstitelja: ulje, vino;
11.1. Sv. Teodosije Veliki: ulje, vino;
14.1. Sv. Sava Srpski: ulje, vino, riba;
16.1. Pokl. časn. verigama Sv. ap. Petra: ulje, vino;
17.1. Sv. Antonije Veliki: ulje, vino;
18.1. Sv. Atanasije, Maksim Srpski: ulje, vino:
20.1. Prep. Jevtimije Veliki: ulje, vino;
22.1. Sv. ap. Timotej: ulje, vino;
25.1. Sv. Grigorije Bogoslov: ulje, vino;
27.1. Prenos moštiju Sv. J.Zlatoustog: ulje, vino;
30.1. Sv. Tri Jerarha: ulje, vino.

.
Februar

8.2. Sv. velmuč. Teodor Stratilat: ulje, vino;
11.2. Sv. muč. Vasilije Stratilat: ulje, vino;
13.2. Prep. Simeon Mirotočivi – Nemanja: ulje, vino;
17.2. Sv. velmuč Teodor Tiron: ulje, vino;
24.2. Obret. glave Sv. Jovana Krstitelja: ulje, vino.

.
Mart

9.3. Sv. 40 mučenika (Mladenci): ulje, vino;
26.3. Sabor Sv. Arh. Gavrila: ulje, vino.

.
April

23.4. Sv. velmuč. Georgije: ulje, vino, riba; 25.4. Sv. ap. i jev. Marko: ulje, vino; 30.4. Sv. ap. Jakov: ulje, vino.

.
Maj

2.5. Sv. Atanasije Veliki: ulje, vino; riba; riba ko slavi;
8.5. Sv. ap. i jev. Jovan Bogoslov: ulje, vino;
11.5. Sv. Ćirilo i Metodije: ulje, vino, riba;
15.5. Sv. Pahomije Veliki: ulje, vino;
21.5. Sv. car Konstantin i Jelena: ulje, vino;
24.5. Prep. Simeon Divnogorac: ulje, vino;
25.5. Š obret. glave Sv. Jovana Krstitelja: ulje, vino.

.
Juni

8.6. Sv. velmuč. Teodor Stratilat: ulje, vino;
11.6. Sv. ap. Vartolomej i Varnava; ulje, vino;
24.6. Rođ. Sv. Jovana Preteče (Ivanjdan): ulje, vino, riba
29.6. Sv. ap. Petar i Pavle (Petrovdan); ulje, vino, riba

.
Juli

1.7. Sv. besrebrnici Kosma i Damjan: ulje, vino, riba ko slavi
2.7. Polaganje Rize Presv. Bogorodice: ulje, vino;
17.7. Sv. velmuč. Marina: ulje, vino;
20.7. Sv. prorok Ilija: ulje, vino, riba;
22.7. Sv. ravnoap. Magdalina: ulje, vino;
25.7. Uspenje Sv. Ane: ulje, vino;
30.7. Prep. Mati Angelina: ulje, vino.

.
Avgust

29.8. Usekovanje glave Sv. Jovana Krstitelja: ulje, vino.

.
Septembar

1.9. Početak crkvene godine: ulje, vino;
6.9. Čudo Sv. Arh. Mihaila: ulje, vino;
9.9. Sv. Joakim i Ana: ulje, vino;
13.9. Osvećenje hrama Vaskrsenja u Jerusalimu: ulje, vino
20.9. Sv. muč. Evstatije: ulje, vino;
23.9. Začeće Sv. Jovana Krstitelja: ulje, vino;
26.9. Sv. ap. i jev. Jovan Bogoslov: ulje, vino.

.
Oktobar

6.10. Sv. ap. Toma: ulje, vino;
9.10. Sv. Stefan (Slepi): ulje, vino;
18.10. Sv. ap. i jev. Luka: ulje, vino;
23.10. Sv. ap. Jakov brat Gospodnji: ulje, vino;
26.10. Sv. velmuč. Dimitrije: ulje, vino, riba.

.
Novembar

1.11. Sv. Kozma i Damjan – Vrači: ulje, vino;
8.11. Sabor Sv. Arh. Mihaila: ulje, vino, riba;
12.11. Sv. Jovan Milostivi: ulje, vino;
13.11. Sv. Jovan Zlatousti: ulje, vino;
14.11. Sv. ap. Filip: ulje, vino;
16.11. Sv. ap. Matej: ulje, vino;
24.11. Sv. muč. Ekaterina i Merkurije: ulje, vino;
30.11. Sv. ap. Andrej: ulje, vino.

.
Decembar

4.12. Sv. velmuč. Varvara: ulje, vino;
5.12. Sv. Sava Osvećeni: ulje, vino;
6.12. Sv. Nikolaj Čudotvorac: ulje, vino. riba:
9.12. Začeće Sv. Ane: ulje. vino:
12.12. Sv. Spiridon Čudotvorac: ulje, vino;
13.12. Sv. muč. Evstratije: ulje, vino;
17.12. Sv. prorok Danilo: ulje, vino;
20.12. Sv. Ignjatije Bogonosac: ulje, vino. riba.

.
1. Ako ko slavi neki od ovih praznika razrešava se i riba
2. Datumi praznika su po pravoslavnom kalendaru.
3. Svako narušavanje posta bez prethodnog blagoslova duhovnika jeste greh.

Naročito je loše prekidati propisane višednevne postove.
Za zdrave članove Crkve, za one koji su u mogućnosti, post je obavezan.

Razrešenje od posta uglavnom se daje samo onemoćalim osobama, uzrok za narušavanje posta, dakle, može biti samo bolest, starost, detinjstvo (uopšte, slabost). Ali, treba naglasiti da se duhovni post ne smanjuje tj. uzdržanje od greha, da se tvore dela milosrđa i ljubavi, da se, koliko može, revnosno moli i ide u hram Božiji.
. . .

Text preuzet iz knjige “POST PUT KA TRPEZI BOGA ŽIVOGA“



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Božićni običaji

BEOGRAD 05. 01. 2011.
Tanjug

Božićni običaji


- Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta

badnjak.jpg


- Verski običaji i obredi vezani za Božić svode se na jedan cilj - umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Pravoslavni vernici koji poštuju Julijanski kalendar, obeležavaju 6. i 7. januara Badnji dan i Božić, praznik cele porodice, koja je tada na okupu.
Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Spasitelja sveta. To je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva, očinstva i materinstva, a verski običaji i obredi vezani za njega svode se na jedan cilj - umoliti Boga da sačuva i uveća porodicu i imanje domaćina.
Božični običaji i praznovanje počinju Badnjim danom tako što domaćin rano ujutru odlazi da iseče badnjak - najčešče hrastovo drvce. Na Badnji dan se posti, a uveče se pali badnjak. Takođe, na ovaj dan se ništa ne iznosi iz kuće, obeduje se na slami, jedu se posna jela.
Tu je još paljenje badnjaka i unošenje slame i prostiranje slame po podu, uz kvocanje i pijukanje, pa badnjedanska večera na podu, simbolika sveća, oraha, meda, vina i bdenja u iščekivanju Božića.
Na prvi Božićni dan dočekuje se položajnik, odlazi se u crkvu na službu i pričest i jede prvi mrsni doručak.
U pravoslavnom svetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je uneo sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.
U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim sledi specijalna večera bez mesa.
Pravoslavci u Siriji i Egiptu Božić proslavljaju slično kao Rusi, jer su upravo ruski sveštenici doneli pravoslavlje na Bliski istok i u Afriku.
U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, deca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.
U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 meseci u godini. Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vreme.
U Ukrajini je najvažniji deo proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice. Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi.
U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta (pečenca), ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija (20. decembar, Rumuni su prešli na novi kalendar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme.
U Makedoniji, 5. januara deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata - to su kolede. Dan kasnije, na Badnje veče sledi unošenje "badnika" na kućno ognjište. Drvo se pre toga iseče na tri dela (što predstavlja Sveto trojstvo), a sva tri dela u kuću unese otac.
U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.


Sutra Badnje veče, u petak Božić

Pravoslavni vernici u Srbiji slave sutra uveče Badnje veče, a u petak, 7. januara, Božić
Crkve koje koriste novi, Gregorijanski kalendar, proslavile su Božić 25. decembra.
Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste uvrede.
Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan, kada pravoslavci odlaze u šume po hrastovo drvo - badnjak koji su uveče pali na kućnom ognjištu. To je simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane.
Uoči praznika pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Hrist.
U crkvama širom Srbije služiće se povečerja i paliće se badnjaci.
Bogosluženja će početi u četvrtak, na Badnji dan, u 15 sati kada će biti služeno večernje bogosluženje i ložen badnjak.
Patrijarh srpski Irinej služiće Božićnu liturgiju u ponoć, između četvrtka i petka, u Hramu Svetog Save na Vračaru.
Božiću prethodi 40-dnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata.
Pravoslavci mese česnicu i lome na onoliko delova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu, a veruje se da će onaj u čijem komadu bude novčić, naredne godine biti srećan.
Božić se slavi tri dana.
U noći između 13. i 14. januara, osmog dana po rođenju Hrista, po starom kalendaru se obeležava početak Nove godine, jer se smatra da je tog dana Hrist bio obrezan.
Crkva je ustanovila praznik upisan crvenim slovima, poznat u narodu kao "Mladi Božić", a Srbi ga još zovu "Pravoslavna (ili "srpska") nova godina".
Hrišćani ne nazivaju Božić najvećim praznikom već je to za njih Uskrs koji slavi pobedu života nad smrti.



 
Natrag
Top