LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=4]Energetska i nutritivna vrednost[/h] Beli luk se smatra bogatim izvorom ugljenih hidrata, proteina i fosfora. Dokazano je da je sadržaj askorbinske kiseline veoma visok u zrelom belom luku. Energetska vrednost 100 g svežeg belog luka je 593 J (Peter 2001).
Istraživanja ukazuju na to da beli luk, koji sadrži više od 200 različitih komponenti, ima biološke osobine koje mogu imati značajne medicinske efekte.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=5]Lekovitost belog luka[/h] Beli luk-Allium sativum L. je vekovima poznat kao univerzalni začin, ali i jedan od najkorisnijih lekova. Beli luk sadrži više od 200 biološki aktivnih supstanci, koje se uglavnom nalaze u lukovici. Od lekovitih supstanci sadrži eterična ulja, vitamine (A, B1, B2 i C), minerale (kalijum, gvožđe, sumpor, jod, kalcijum, fosfor, selen), aminokiseline, enzime, polioze kao što su inulin, adenozin i alicin. Sve supstance u lukovici se nalaze u koncetrovanom stanju, a lekovite su već u maloj koncentraciji. Naučnici su raznim studijama dokazali njegovo delovanje:

  • adenozin iz belog luka sprečava stvaranje krvnih ugrušaka;
  • organske materije iz belog luka koje sadrže sumpor smanjuju nivo holesterola i deluju preventivno na razvoj malignih bolesti (dokazana su antikancerogena svojstva belog luka);
  • aminokiseline iz belog luka utiču na sniženje nivoa štetnog holesterola (LDL) u plazmi, odnosno na povišenje koncentracije zaštitnog holesterola (HDL). Beli luk snižava nivo holesterola i triglicerida, čak i pri konzumaciji hrane s visokom količinom masti;
  • potvrđeno je njegovo vazodilatorno dejstvo (širenje krvnih sudova), naročito perifernih krvnih sudova, može se koristiti u tretiranju nekih vidova glavobolje i bolnih grčeva u potkolenicama koji se kod nekih starijih ljudi javljaju čak i posle kraćih šetnji;
  • dovodi do snižavanja krvnog pritiska za pet do deset posto;
  • normalizuje ubrzan rad srca, poboljšava rad srčanih krvnih sudova i snabdevanje srčanog mišića krvlju, što dovodi do poboljšanja srčane funkcije i smanjenja sklonosti trombozi;
  • deluje na održavanje elastičnosti krvnih sudova i smanjenje viskoziteta krvi;
  • pospešuje varenje i rad želudca, rad jetre, bubrega i prostate;
  • antimikrobno dejstvo potiče od alicina, pa je delotvoran kod infekcija stafilokokama, E.coli, proteusom i pseudomonasom;
  • pomaže u lečenju raznih plućnih oboljenja, a izrazito je delotvoran u lečenju gripa i bronhitisa;
  • u narodu se beli luk koristi za izbacivanje dečijih glista;
  • beli luk je našao primenu i u ginekologiji, stomatologiji (kod parodontoza i zapaljenja korena zuba), i u dermatološkoj praksi, naročito kao sredstvo protiv opadanja kose.
U gotovim farmaceutskim preparatima (specijaliteti: kapsule, pilule, dražeje) beli luk je zastupljen najčešće u obliku uljanog macerata (1:1), praška od osušenih oljuštenih čena ili etarskog ulja dobijenog destilacijom vodenom parom iz svežih usitnjenih lukovica.
Pored belog luka u ovim preparatima su obično prisutni i drugi biljni sastojci koji se međusobno dopunjavaju (na primer, glog, imela, hmelj, japanski bagrem, rastavić, kantarion).
Sve pomenuto ukazuje da beli luk zaslužuje sve više našu pažnju kao biljna lekovita sirovina i sve veće mesto u našoj ishrani, jer doprinosi čuvanju zdravlja i vitalnosti čovečjeg organizma. Treba ipak naglasiti da svež čen nema premca i da je u njemu najbolji lek od belog luka. Uz to ne treba zaboraviti da su crni hleb, kiselo mleko i beli luk glavna hrana i eliksir stogodišnjaka na Kavkazu, Rodopima i Balkanu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=5]Toksičnost belog luka[/h] Pošto je potrošnja i nivo sastojaka koji sadrže sumpor u belom luku, a smatraju se toksičnim, veoma niska, akutna ili fatalna trovanja belim lukom su vrlo retka kod ljudi. Studije slučaja o trovanju divljim belim lukom kod ovaca ukazuju na to da se kod otrovanih životinja javila hemolitička anemija, žutica, veoma tamna diskoloracija bubrega i hemoglobinurija. Histopatološki pregled mrtvih životinja pokazao je prisustvo nekroze cevčica i odlaganje hemoglobina u bubrezima i nekrozu centralnog dela jetre. Ovi toksični efekti se pripisuju visokoj nivou S-metilcistein sulfoksida, amino kiseline koja sadrži sumpor, koja je prethodnik hemolitičke anemije uzrokovane dimetil-disulfidom koji se može naći u belom luku. Otkriveno je da komponente kao što su di(prop-2-enyl) disulfid prisutne u belom luku uzrokuju kontaktni dermatitis i mogu takođe biti odgovorne za alergije (Peter, 2001).
Zabeleženo je da mehanizam toksičnog dejstva komponenti belog luka koje sadrže sumpor, pogotovo alicina, leži u njihovoj sposobnosti da reaguju sa -SH grupama enzima i onim što one sadrže. Prema tome, iako beli luk ima mnoga korisna medicinska svojstva, on poseduje i ozbiljne toksične efekte, ako se uzima u većim količinama za medicinske svrhe, što se može manifestovati u vidu anemije, čireva na želucu, teških alergijskih reakcija itd. Stoga su potrebna dalja istraživanja o sigurnosti upotrebe belog luka.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]UZGOJ BELOG LUKA[/h] Beli luk (Allium sativum L.) je najviše uzgajani luk posle crnog luka. Prema procenama FAO za 1999. godinu, belim lukom je zasađeno 889,000 ha, a proizvedeno je 8,776,000 Mt. Najveći proizvođači belog luka su Kina, Koreja, Indija, SAD, Španija, Argentina i Egipat. Najveci proizvodjač je Kina (424,000 ha i 5,690,000 Mt), slede Indija sa 113,000 ha i Koreja sa proizvodnjom od 484,000 Mt (tabela 2).
Tabela 2. Uzgoj belog luka tokom 1999. godine (Peter 2001)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]država[/TD]
[TD="align: center"]površina (*1000 ha)[/TD]
[TD="align: center"]proizvodnja (*1000 Mt)[/TD]
[TD="align: center"]produktivnost (kg/ha)[/TD]
[TD="align: center"]proizvodnja po glavi stanovnika (kg/godini)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Afrika[/TD]
[TD="align: center"]17[/TD]
[TD="align: center"]178[/TD]
[TD="align: center"]10311[/TD]
[TD="align: center"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Alžir[/TD]
[TD="align: center"]8[/TD]
[TD="align: center"]30[/TD]
[TD="align: center"]3750[/TD]
[TD="align: center"]1[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Egipat[/TD]
[TD="align: center"]5[/TD]
[TD="align: center"]114[/TD]
[TD="align: center"]25366[/TD]
[TD="align: center"]1,73[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]S. Amerika[/TD]
[TD="align: center"]25[/TD]
[TD="align: center"]301[/TD]
[TD="align: center"]12218[/TD]
[TD="align: center"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Meksiko[/TD]
[TD="align: center"]9[/TD]
[TD="align: center"]65[/TD]
[TD="align: center"]7647[/TD]
[TD="align: center"]0,68[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]SAD[/TD]
[TD="align: center"]14[/TD]
[TD="align: center"]224[/TD]
[TD="align: center"]16250[/TD]
[TD="align: center"]0,82[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Južna Amerika[/TD]
[TD="align: center"].[/TD]
[TD="align: center"].[/TD]
[TD="align: center"].[/TD]
[TD="align: center"].[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Argentina[/TD]
[TD="align: center"]15[/TD]
[TD="align: center"]181[/TD]
[TD="align: center"]11727[/TD]
[TD="align: center"]5,01[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Brazil[/TD]
[TD="align: center"]11[/TD]
[TD="align: center"]63[/TD]
[TD="align: center"]5563[/TD]
[TD="align: center"]0,38[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Azia[/TD]
[TD="align: center"]682[/TD]
[TD="align: center"]7280[/TD]
[TD="align: center"]10667[/TD]
[TD="align: center"][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Kina[/TD]
[TD="align: center"]424[/TD]
[TD="align: center"]5690[/TD]
[TD="align: center"]13421[/TD]
[TD="align: center"]4,53[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Indija[/TD]
[TD="align: center"]113[/TD]
[TD="align: center"]452[/TD]
[TD="align: center"]3996[/TD]
[TD="align: center"]0,46[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Indonezija[/TD]
[TD="align: center"]11[/TD]
[TD="align: center"]38[/TD]
[TD="align: center"]3599[/TD]
[TD="align: center"]0,18[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Koreja[/TD]
[TD="align: center"]41[/TD]
[TD="align: center"]484[/TD]
[TD="align: center"]11916[/TD]
[TD="align: center"]10,5[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Turska[/TD]
[TD="align: center"]14[/TD]
[TD="align: center"]106[/TD]
[TD="align: center"]7571[/TD]
[TD="align: center"]1,64[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Bangladeš[/TD]
[TD="align: center"]13[/TD]
[TD="align: center"]40[/TD]
[TD="align: center"]3022[/TD]
[TD="align: center"]0,32[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Tajland[/TD]
[TD="align: center"]21[/TD]
[TD="align: center"]131[/TD]
[TD="align: center"]6235[/TD]
[TD="align: center"]2,17[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Evropa[/TD]
[TD="align: center"]125[/TD]
[TD="align: center"]699[/TD]
[TD="align: center"]5594[/TD]
[TD="align: center"]-[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Italija[/TD]
[TD="align: center"]4[/TD]
[TD="align: center"]34[/TD]
[TD="align: center"]8550[/TD]
[TD="align: center"]0,59[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Francuska[/TD]
[TD="align: center"]6[/TD]
[TD="align: center"]45[/TD]
[TD="align: center"]7759[/TD]
[TD="align: center"]0,77[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]SR Jugoslavija[/TD]
[TD="align: center"]12[/TD]
[TD="align: center"]44[/TD]
[TD="align: center"]3631[/TD]
[TD="align: center"]4,14[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ruska Federacija[/TD]
[TD="align: center"]25[/TD]
[TD="align: center"]161[/TD]
[TD="align: center"]6381[/TD]
[TD="align: center"]1,09[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Rumunija[/TD]
[TD="align: center"]12[/TD]
[TD="align: center"]58[/TD]
[TD="align: center"]4833[/TD]
[TD="align: center"]2,58[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Španija[/TD]
[TD="align: center"]25[/TD]
[TD="align: center"]170[/TD]
[TD="align: center"]6827[/TD]
[TD="align: center"]4,29[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ukrajina[/TD]
[TD="align: center"]21[/TD]
[TD="align: center"]79[/TD]
[TD="align: center"]3762[/TD]
[TD="align: center"]1,55[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Okeanija[/TD]
[TD="align: center"]–[/TD]
[TD="align: center"]1[/TD]
[TD="align: center"]7143[/TD]
[TD="align: center"]-[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Novi Zeland[/TD]
[TD="align: center"]–[/TD]
[TD="align: center"]1[/TD]
[TD="align: center"]7143[/TD]
[TD="align: center"]0,26[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Svet[/TD]
[TD="align: center"]889[/TD]
[TD="align: center"]8776[/TD]
[TD="align: center"]9875[/TD]
[TD="align: center"]1,49[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
U produktivnosti Egipat je na prvom mestu sa 25,366 kg/ha, slede SAD sa 16,250 kg/ha, Kina sa 13,421 kg/ha i Koreja sa 11,916 kg/ha. Koreja ima najveću godišnju proizvodnju po glavi stanovnika (10,50 kg), slede Argentina (5,01 kg) i Kina (4,3 kg). Od 1986. do 1999. godine povecana je površina zasejana lukom, proizvodnja i produktivnost za oko 115%, 245% i 60% respektivno (tabela 3).
Tabela 3. Površina zasejana belim lukom, proizvodnja i produktivnost u svetu (Peter 2001)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"].[/TD]
[TD="align: center"]1986[/TD]
[TD="align: center"]1999[/TD]
[TD="align: center"]porast (%)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]površina (miliona ha)[/TD]
[TD="align: center"]0,41[/TD]
[TD="align: center"]0,89[/TD]
[TD="align: center"]115,78[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]proizvodnja (miliona tona)[/TD]
[TD="align: center"]2,54[/TD]
[TD="align: center"]8,78[/TD]
[TD="align: center"]245,92[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]produktivnost (t/ha)[/TD]
[TD="align: center"]6,16[/TD]
[TD="align: center"]9,88[/TD]
[TD="align: center"]60,41[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Odabir zemljišta je takođe bitan faktor pri proizvodnji belog luka, pa tako treba odabrati parcelu koju su napustili dobri predusevi, koji ne ostavljaju korov (konzumni i semenski grašak, paradajz, paprika i mahunarke). Da bismo na istoj parceli dobili kvalitetan beli luk posle gajenja vrsta iz familije Aliacae, zemljište treba da odmara 4-5 godina. U zavisnosti od sorte, beli luk se sadi u prvoj polovini oktobra pa sve do kraja meseca (jesenje sorte), dok se prolećne sorte sade najkasnije do 15. maja. Posebna pažnja se posvećuje pripremi sadnog materijala, ručnoj ili mašinskoj sadnji kao i sprovođenju odgovarajuće nege useva.
.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]TEHNOLOŠKA ZRELOST I BERBA[/h] Ubiranje se obavlja kada je nadzemna masa zelena, a luk je u početnoj fazi poleganja. Ako bi se listovi sasvim osušili i koren bi odumro. Ukoliko dođe do kišnog perioda, a najveći deo biljke je polegao, luk nastavlja sa vegetacijom, nadzemni deo se lako odvaja od lukovice, čenovi od stabla, te takav luk nema tržišnu vrednost. Vađenje se obavlja ručno ili mašinski. Ako je luk predviđen za industrijsku preradu vađenje se obavlja ranije, kada je završeno formiranje lukovice, a listovi su još uvek zeleni. Jesenji beli luk se vadi u prvoj dekadi jula, a prolećni krajem jula. Nakon vađenja, luk se suši na parceli, zatim se čisti odsecanjem suvih listova 1,5-2 cm iznad lukovice i odstranjivanjem suvih korenova, nakon čega se uvrećava. Kod proizvodnje manjeg obima, luk se plete u vence i ostavlja na promajna mesta. Jesenji beli luk se može koristiti 4-6 meseci, a luk iz prolećne sadnje i do 10 meseci.
.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]SKLADIŠTENJE SVEŽIH PLODOVA[/h] Na temperaturi od 27-32°C i relativnoj vlažnosti manjoj od 70%, beli luk se može čuvati do 30 dana. U zemljama umerenih temperatura, obično se čuva tokom zime u suvoj, provetravanoj prostoriji do četiri meseca, ova praksa se zadržala do danas. Osušene glavice tolerišu temperature do -6°C, ali ovako niske temperature se obično ne primenjuju u komercijalnoj proizvodnji (Thompson, 2003). U tabeli 4 upoređeni su uslovi skladištenja belog luka i drugih vrsta povrća. Beli luk se može skladištiti različito vreme u zavisnosti od temperature skladištenja i relativne vlažnosti (tabela 5).
Tabela 4. Uslovi skladištenja za pojedine vrste povrća (Wim, 2002)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]povrće[/TD]
[TD="align: center"]temperatura (oC)[/TD]
[TD="align: center"]vlažnost (%)[/TD]
[TD="align: center"]vreme skladištenja[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Beli luk[/TD]
[TD="align: center"]0[/TD]
[TD="align: center"]70[/TD]
[TD="align: center"]6-8 meseci[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Patlidžan[/TD]
[TD="align: center"]8-12[/TD]
[TD="align: center"]90-95[/TD]
[TD="align: center"]1-2 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Brokoli[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]1-2 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Kupus[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]3 meseca[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Šargarepa[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]4-8 meseci[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Karfiol[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]2-4 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Celer[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]1-3 meseca[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Krastavac[/TD]
[TD="align: center"]8-11[/TD]
[TD="align: center"]90-95[/TD]
[TD="align: center"]1-2 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Praziluk[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]1-3 meseca[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Crni luk[/TD]
[TD="align: center"]-1-0[/TD]
[TD="align: center"]70-80[/TD]
[TD="align: center"]6-8 meseci[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Grašak[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]1-3 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Krompir[/TD]
[TD="align: center"]4-5[/TD]
[TD="align: center"]90-95[/TD]
[TD="align: center"]4-9 meseci[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Spanać[/TD]
[TD="align: center"]0-1[/TD]
[TD="align: center"]95-100[/TD]
[TD="align: center"]1-2 nedelje[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Paradajz[/TD]
[TD="align: center"]12-15[/TD]
[TD="align: center"]90[/TD]
[TD="align: center"]1 nedelja[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Tabela 5. Preporuke za skladištenje belog luka na niskoj temperaturi (Thompson, 2003):
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]vreme[/TD]
[TD]temperatura[/TD]
[TD]relativna vlažnost (%)[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]1-3 meseca[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]85-90[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6-8 meseci[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]70-75[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6-8 meseci[/TD]
[TD]–1,5- 0°C[/TD]
[TD]70-75[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]3-4 meseca[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]70-75[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]28-36 nedelja[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]65[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]5 meseci[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]‹70[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6-7 meseci[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]70[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6-7 meseci[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]65-70[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]6-8 meseci[/TD]
[TD]0°C[/TD]
[TD]70[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Skladištenje u kontrolisanoj atmosferi
Preporučuje se da skladištenje bude na 0°C, a atmosfera da sadrži 0% CO2 i 1-2% O2 (Thompson, 2003).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Beli luk – tehnološki postupci prerade[/h]Autor: Radmila Milivojević, dipl. ing.
Mentor: prof. dr Biserka Vujičić

.

Kada se sirovi beli luk doda prehrambenim proizvodima, on bez sumnje daje prijatan ukus i obezbeđuje poželjne osobine očuvanja površinske strukture i zadržavanja vode. Najveći deo sirovog belog luka čini voda. Sušenje ili ekstrakcija arome smanjuju ukupnu količinu što na kraju dovodi i do snižavanja troškova transporta i skladištenja. Obrada, međutim, može dovesti do neželjenih promena u izgledu. Pri preradi, takođe, dolazi i do promene prirodno izbalansirane arome i ukusa.
Sve je veća potražnja tržišta za proizvodima od belog luka. Flekice od belog luka, prah od belog luka, ulje belog luka i sok od belog luka su neke od obrađenih formi belog luka koje se koriste u prehrambenoj industriji. Takođe se prave i kapsule i tablete belog luka i ovi proizvodi imaju tržište zbog svojih značajnih medicinskih vrednosti.
.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]Sušenje belog luka[/h] Šematski prikaz procesa sušenja belog luka je dat na slici 3. Glavica belog luka se razdvaja na pojedinačne čenove prolaskom kroz valjke prevučene gumom koji vrše dubinski pritisak kako bi razdvojili glavicu bez oštećenja čenova. Čenovi dolaze na inspekciju, a potom im se labava tanka opna uklanja usisavanjem. Čenovi se zatim peru u mašini za ispiranje. U ovoj fazi se ispiranjem odvajaju korenski ostaci. Zatim se obavlja sečenje na posebno napravljenoj mašini za sečenje velike brzine. Iseckani čenovi belog luka se šire po trakama za sušenje koje su u određenom redosledu grupisane u kontejnere za transfer. Za sušenje se koriste tunelske sušnice. Jedna takva je prikazana na slici 2. Kontejneri se postavljaju u ove tunele i preko traka za sušenje se pušta vreo vazduh. Iseckani čenovi belog luka se isušuju na oko 10 posto prvobitne vlažnosti u operaciji koja traje od 10-15 časova na temperaturi od 60-65ºC. Međutim, poželjno je da se prilikom sušenja temperatura održava ispod 57ºC (Peter, 2001).

Slika 2. Tunelska sušnica
Deo preostale vlage se obično uklanja u završnoj operaciji u kojoj se čenovi belog luka odlažu u velike kontejnere, kroz koje se pušta topao vazduh temperature 40ºC (Peter, 2001). Prilikom ovih operacija sušenja temperatura mora biti kontrolisana kako bi se izbeglo da čenovi potamne. Pošto su kriške osušene, podležu inspekciji kako bi se uklonili manji komadi ili veći a koji su delimično osušeni. Manji komadi mogu činiti jednu trećinu konačnog sušenog proizvoda i oni se obično melju u prah. Veći komadi mogu biti prepolovljeni i dosušeni. Tako dobijene kriške se pripremaju u formi flekica. Mlevenje i pakovanje praha belog luka se obavlja u uslovima male vlažnosti vazduha kako bi se izbeglo stvaranje gromuljica. Prahu se pre pakovanja dodaju antihigroskopna sredstva za sprečavanje zgrudnjavanja: kalcijumova so masnih kiselina (E 470a) i magnezijumova so masnih kiselina (E 470b). Beli luk se za potrebe tržišta suši do 6,5 % vlažnosti (Peter, 2001).
Sušeni beli luk je dostupan u šest različitih formi: u prahu, samleven, neobrađen, granuliran, iseckan i u kockicama. Utvrđeno je da se od oko 5 kg svežih glavica luka skupljenih sa polja dobija 1 kg osušenog proizvoda. Takođe je na osnovu hemijskih, mikrobioloških i senzornih ocena zabeleženo da je maksimalna temperatura za proces sušenja belog luka 60ºC (Peter, 2001). Skladištenje praha belog luka se najbolje postiže u kontejnerima.
Prah belog luka, bez mirisa, kao dodatak za jačanje zdravlja može biti proizveden deaktivacijom enzima alinaze tretiranjem belog luka fumarnom kiselinom. Sušeni beli luk je podložan promeni boje. Potamnjenje je vezano za neenzimatske Maillard-ove reakcije i može se sprečiti snižavanjem temperature.
Slika 3. Šema sušenja belog luka (Peter, 2001)
Postoje i negativni efekti obrade na kvalitet i jačinu arome belog luka. Sušenje se povezuje sa gubitkom više od 90% jačine arome. Ovo predstavlja potencijalni problem okruženja, ali i značajan ekonomski gubitak. Ispitano je poreklo ovih gubitaka i zaključeno je da se oni javljaju neposredno pre dostizanja krajnjeg stepena vlage.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]Kvalitet sušenog belog luka[/h] Kvalitet svežih plodova koji se koristi u prerađivačkoj industriji određuje u velikoj meri i kvalitet završnog proizvoda. Ne može se očekivati od sirovine lošeg kvaliteta finalni proizvod visokog kvaliteta, čak i uz najbolje metode obrade. Neophodan korak u procesu dobijanja kvalitetnog proizvoda je upoznavanje sa prirodom sirovog materijala i sa njegovim mogućim nedostacima. Isto tako, je veoma bitno i temeljno poznavanje mogućih uticaja nedostataka loše sirovine na efikasnost procesa obrade. Glavica belog luka bi trebalo da bude ubrana u odgovarajućoj fazi zrelosti i ostavljena u redovima po polju kako bi se osušila i sačuvala. Posle oko nedelju dana ili kada se dobro osuše, glavice se okreću na gore i baštenskim makazama se odstranjuje lišće i korenje. Obolele i oštećene glavice se odvajaju. Čenovi se razdvajaju i sortiraju na osnovu kvaliteta. Uklanjaju se plesnivi čenovi, prljave spoljne opne, peteljke, lišće i korenje po Međunarodnom standardu za sušeni beli luk (Allium Sativum L.) ISO-5560:
• Opšti izgled: Sušeni beli luk bi trebalo da bude usaglašen sa zahtevima ovog Međunarodnog standarda i posle procesa rehidratacije bi trebalo da povrati osobine slične onima koje poseduje svež beli luk.
• Boja: Boja sušenog belog luka bi trebalo da odgovara sorti belog luka koja se uzgaja, tj. da bude između bele i oker boje. Proizvod bi trebalo da bude bez sprženih i ispečenih delova.
• Miris: Sušeni beli luk bi, posle rehidratacije metodom koji je propisan Međunarodnim standardom, trebalo da ima karakterističan, prodoran miris, bez uticaja drugih mirisa i bez mirisa koji dolaze od memljivih, užeglih, fermentiranih ili izgorelih delova.
• Aroma: Aroma sušenog belog luka se procenjuje posle rehidratacije u skladu sa metodom koja je propisana Međunarodnim standardom. Trebalo bi da bude kao aroma delimično skuvnog belog luka i bez uticaja drugih aroma koje potiču od memljivih, užeglih, fermentiranih ili izgorelih delova.
• Prisustvo insekata, memle i sl.: Sušeni beli luk bi trebalo da bude bez živih insekata i praktično bez plesni, mrtvih insekata, delova insekata i glodarske zagađenosti vidljive golim okom ili pod tim uvećanjem ako je to neophodno u nekom posebnom slučaju. U slučaju nedoumice, zagađenost belog luka koji se nalazi u obliku praha bi trebalo odrediti metodom propisanim u ISO-1208.
• Strane materije: Ukupan postotak svih stranih materija, tj. materija koje su isključivo biljnog porekla, kao što su delovi opni i korenja ne bi smeli da pređu 0,5% (m/m).
Tabela 6. Hemijski zahtevi za sušeni beli luk (Peter, 2001)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]osobina[/TD]
[TD="align: center"]zahtev[/TD]
[TD="align: center"]test metod[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Sadržaj vlage, % (m/m), max[/TD]
[TD="align: center"]8,0[/TD]
[TD="align: center"]ISO 939[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ukupan pepeo, % (m/m), suve materije, max[/TD]
[TD="align: center"]5,5[/TD]
[TD="align: center"]ISO 928[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Prah nerastvorljiv u kiselinama, % (m/m) suve materije, max[/TD]
[TD="align: center"]0,5[/TD]
[TD="align: center"]ISO 930[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Sadržaj isparljivih sumpornih jedinjenja, % (m/m) suve materije, min[/TD]
[TD="align: center"]0,3[/TD]
[TD="align: center"]ISO 5567[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ekstrakt rastvorljiv u hladnoj vodi, % (m/m) suve materije, min.[/TD]
[TD="align: center"]70,0[/TD]
[TD="align: center"]ISO 941[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ekstrakt rastvorljiv u hladnoj vodi, % (m/m) suve materije, max.[/TD]
[TD="align: center"]90,0[/TD]
[TD="align: center"]ISO 941[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Sušeni beli luk može biti podeljen u dole navedene šire kategorije:
• Sušene kriške belog luka – proizvod koji se dobija sečenjem čenova belog luka u kriške i uklanjanjem komada manjih od 4 mm prosejavanjem.
• Sušene ljuspice belog luka ili komadi – proizvodi koji se dobijaju prolaskom kroz sito čiji su otvori veličine od 1,25 mm do 4 mm u zavisnosti od slučaja. Ovi komadići nemaju nikakav definisan oblik.
• Sušeni griz belog luka – proizvod koji se dobija prolaskom kroz sito čiji su otvori veličine 250 m do 1,25 mm.
• Beli luk u prahu – homogenizovani proizvod kod kojeg 95% prolazi kroz sito čiji su otvori veličine 250 m.
Sušena glavica belog luka bi trebalo da se uklapa u zahteve za hemijskim i fizičkim osobinama određenim u tabeli 6.
Garlico Industries, Mandsaur, Madhya Pradesh iz Indije je takođe dala specifikaciju praha belog luka na način na koji se to zahteva u SAD (tabela 7).
Tabela 7. Specifikacija belog luka (Peter, 2001)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]parametri[/TD]
[TD="align: center"]standard[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Opis[/TD]
[TD="align: center"]Žućkasto-beli/žuti prah[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Količina alicina[/TD]
[TD="align: center"]Ne manje od 12,5‰[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Alin[/TD]
[TD="align: center"]Ne manje od 28‰[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Gama Gluamilcisteini[/TD]
[TD="align: center"]Ne manje od 6‰[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ukupni Tiosulfati[/TD]
[TD="align: center"]Ne manje od 13‰[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ukupan sumpor[/TD]
[TD="align: center"]Ne manje od 6‰[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Vlažnost[/TD]
[TD="align: center"]6%[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Granulacija[/TD]
[TD="align: center"]+80 Mesh-max. 15%[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Ukupan broj pločica[/TD]
[TD="align: center"]100,000 Cfu/g maksimum[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Sadržaj memle[/TD]
[TD="align: center"]1000 Cfu/g maksimum[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]E. Coli[/TD]
[TD="align: center"]Nije Primećena[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Salmonella[/TD]
[TD="align: center"]Nije Primećena[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Zahtevi za uzorkovanje su sledeći:
• Sušeni prah belog luka ili griz: Uzimanje uzorka proizvoda se obavlja u skladu sa ISO 948, korišćenjem kupastog uzorka ili nekog drugog odgovarajućeg implementa kako bi se dobio sterilan ili reprezentativan uzorak.
• Sušene kriške, ljuspice ili komadići belog luka: Određeni problemi se javljaju kao posledica krtosti proizvoda i opasnosti smeštaja u kontejner. Stoga je neophodno uzeti sav sadržaj jednog kontejnera zato što se, tokom transporta, beli luk raspoređuje tako da veći parčići budu na vrhu, manji na dnu kontejnera.
• Test metode: Uzorci sušenog belog luka bi trebalo da budu testirani da li se slažu sa zahtevima propisanim ovim Međunarodnim standardom služeći se metodama fizičke, senzitivne i hemijske analize koje su navedene u tabeli 6.
Prilikom pakovanju sušeni beli luk bi trebalo odlagati u čiste, čvrste i suve kontejnere, napravljene od materijala koji ne utiču na proizvod, već ga štite od svetlosti i ulaska vlage. Pakovanje bi takođe trebalo da bude u skladu sa državnim propisima koji se odnose na zaštitu životne sredine. Sledeće pojedinosti bi trebalo da se nalaze na svakom paketu direktno ili bi trebalo da su označene na etiketi zakačenoj za paket:
• ime proizvoda, botaničko ime i komercijalno ime (brend), ako postoji;
• ime i adresa proizvođača ili onog ko pakuje ili fabrički žig, ako postoji;
• kod ili serijski broj;
• neto težina;
• zemlja proizvođač;
• ostale informacije koje traži naručilac, kao što su godina proizvodnje i datum pakovanja, ako je poznat;
• ukazivanje na gore pomenuti Međunarodni standard, i
• da li proizvod sadrži aditive, i ako da, koje, u slučaju zemalja u kojima su oni dopušteni.
Metode rehidratacije i senzorne procene sušenog belog luka su:
• Kriške belog luka. Posuda, od oko 500 ml zapremine napravljena od materijala koji neće uticati na pojavu drugačijeg ukusa ili uticati na boju preparata, činija od porcelana ili bele pečene gline i nerđajuća čelična kašika čine aparuturu koja se koristi pri rehidrataciji. Koristi se prirodna, pijaća voda, po sastavu što neutralnija moguća. Izmeri se uzorak od 10 g ± 0,1 g i stavi u posudu koja sadrži 500 ml hladne vode, a zatim sipa u činiju. Odmah zatim se sprovodi procena čulima o izgledu te vode (boja i bistrina), boji preparata, mirisu, osetljivosti i aromi.
• Beli luk u prahu, grizu, ljuspicma ili komadićima. Posuda od oko 1000 ml zapremine napravljena od materijala koji neće uticati na pojavu drugačijeg ukusa ili uticati na boju preparata, činija od porcelana ili bele pečene gline i nerđajuća čelična kašika čine aparuturu koja se koristi pri rehidrataciji. Kao reagensi se koriste brašno napravljeno od najskorije žetve pšenice i za koje se zna da je dobrog kvaliteta, zajedno sa prirodnom, pijaćom vodom, po sastavu što neutralnije mogućom. 1000 ml hladne vode se sipa u posudu i dodaje se 30 g brašna, uz konstantno mešanje. Ova mešavina se zatim zagreva i konstantno meša sve dok ne dostigne tačku ključanja, a zatim se krčka još oko 2 min. Merenje težine se vrši do preciznosti od 0,001 g, 0,4 g belog luka se zatim stavlja u činiju. Zatim se dodaje 250 ml pripremljene tekućine i ostavlja se da odstoji oko 5 minuta. S vremena na vreme se promeša. Potom se vrši čulna procena mirisa i arome.
Tabela 8. Mikrobiološke karakteristike sušenog belog luka (Peter, 2001)
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]karakteristike[/TD]
[TD="align: center"]preporučena specifikacija[/TD]
[TD="align: center"]test metod[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Mikroorganizmi na 30ºC, po gramu, max.[/TD]
[TD="align: center"]105-106[/TD]
[TD="align: center"]ISO 4833[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Pretpostavljena Escherichia coli, po gramu, max.[/TD]
[TD="align: center"]10-102[/TD]
[TD="align: center"]ISO 7251[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Kvasac i memla na 25ºC, po gramu, max.[/TD]
[TD="align: center"]103-104[/TD]
[TD="align: center"]ISO 7954[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Clostridium perfringens, po gramu, max.[/TD]
[TD="align: center"]10-102[/TD]
[TD="align: center"]ISO 7937[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Staphylococcus aureus, u 1 g[/TD]
[TD="align: center"]bez prisustva[/TD]
[TD="align: center"]ISO 6888[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Salmonella, u 25 g[/TD]
[TD="align: center"]bez prisustva[/TD]
[TD="align: center"]ISO 6579[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Ispitivanja obavljena u laboratorijama od strane proizvođača i korisnika ovog proizvoda su pokazala da se mikrobiološke karakteristike, poput onih navedenih u tabeli 8. mogu smatrati prihvatljivim. One su čisto informativnog karaktera.
Pakovanja sušenog belog luka bi trebalo da budu smeštena u pokrivenim skladištima, dobro zaštićena od Sunca, kiše i prekomerne toplote. Skladište bi trebalo da bude suvo, bez neprijatnih mirisa i zaštićeno od napada insekata i drugih štetočina. Tokom transporta, kontejneri bi trebalo da budu jasno obeleženi znakovima upozorenja protiv nepažljivog rukovanja, koje bi moglo dovesti do oštećenja kontejnera. Oni bi trebalo da su suvi i hladni i smešteni daleko od brodskih kotlova i dna broda.
.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]Ekstrakcija ulja[/h] Isparljiva ulja čine 0,1 do 0,25 posto mase svežeg belog luka. Ulje belog luka se dobija destilacijom vodenom parom svežih čenova. To je braon crvenkasta tečnost veoma jake arome. U smislu arome, jedan gram ulja jednak je količini od 900 g svežeg belog luka ili 200 g sušenog praha belog luka. Velika pikantnost ulja belog luka otežava njegovu direktnu upotrebu. Ovo ulje se obično razblažuje drugim uljima od povrća.
Odavno je poznato da se iz belog luka destilacijom pomoću vodene pare može dobiti etarsko ulje karakterističnog i svojstvenog ljutog mirisa na beli luk. Od 1844. god. počinje proučavanje hemijskog sastava tog ljutog ulja. Godine 1892. i kasnije ustanovljeno je konačno da se etarsko ulje, dobijeno vodenom destilacijom posle vrenja smrvljenih glavica, sastoji od raznih alifatskih nezasićenih sumpornih jedinjenja-tiosulfinata koji su veoma nestabilni i preleze u disulfide i trisulfide. Tiosulfinati su jedinjenja koja su najvećim delom odgovorna za aromu i ukus. Tek 1944. god. iz belog luka je pomoću vode i alkohola, a zatim destilacijom pomoću vodene pare pod smanjenim pritiskom, izdvojena jedna uljasta, bezbojna, nepostojana supstanca koju su nazvali alicin.
Već 1947. god. utvrđena je hemijska građa, formula alicina. Dokazano je takođe da alicin nije prvobitna supstanca belog luka, već da je jedan od međuproizvoda fermentativnog raspadanja nekog većeg jedinjenja, odnosno da je oksidacioni proizvod dialildisulfida, koji je glavni sastojak ulja belog luka, neprijatnog mirisa i niske tačke ključanja.
Podaci o količini sastojka koji se naziva etarsko ulje belog luka veoma variraju. Nemačka farmakopeja navodi minimalni sadržaj od 0,2%. Dobija se destilacijom vodenom parom, ali i kombinacijom destilacije i ekstrakcije, da bi se dobilo 0,41 do 0,58% bezvodnog ulja. U svakom slučaju ulje je veoma heterogena smeša, u kojoj je, pomoću savremenih metoda analize, dokazano oko 25 ugljenikovih jedinjenja koja sadrže i sumpor.
Alicin i ajoen, koji važe uglavnom kao najdelotvorniji sastojci belog luka, nalaze se u najboljem slučaju samo u tragovima.
.
 
Natrag
Top