Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Pcelarstvo-Ljubav i zanat

Diskusija u 'Ostali Zanati' započeta od Nostradamus, 14.12.2011.

  1. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Vanjska hranilica
    Bruno Mavrinac pčelar inovator iz
    Jadranova ustupio nam je u cilju
    pomoći svim pčelarima jednu svoju
    inovaciju nazvanu: Vanjska hranilica.
    Tekst je također svojevremeno
    objavljen i na drugim forumima te u
    specijaliziranom pčelarskom časopisu
    "Hrvatska pčela".
    Osnovni uvjet kako navodi Bruno
    Mavrinac za primjenu ove vanjske
    hranilice je izbušena rupa na nastavku
    fi 25 mm, dok je istu moguće
    primjeniti na svim tipovima košnica
    upload_2015-1-28_18-21-28.png
     
  2. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Od kad pčelari (1984.god) uvjek pojašnjava ovaj inovator ima na nastavcima tu rupu zbog xx
    za ovaj članak nebitnih razloga tako da mu je ideja došla s obzirom da je sam radio vodovod
    u kući i pri ruci imao imao "lemilicu" za varenje vodovodnih (plastičnih) cijevi. Odrezao sam
    piše Bruno 3,5 cm cijevi promjera 25mm zatim redukciju 25/32 te koljeno 32 mm. Sve je to
    pomoću lemilice za vodovodne cijevi spojio i dobio držač buduće "vanjske hranilice".
    Na koljeno promjera 32mm ulazi čep pvc boce od 1/2 litre, međutim on kako mu se pčelinjak
    nalazi svega 300 metara od kuće ne koristi takvu već manju staklenu bocu "Pago" soka koju
    lako po potrebi opere u preilici suđa.
     
  3. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Napravio je ovaj inovator i tuljak (od vodovodne cijevi za
    odlaznu vodu - sive boje) promjera 50 mm da mu bura
    uobičajena u njegovom području ne sruši ili "otpuše" bocu".
    Evo koje su prednosti vanjske hranilice:
    · higijena na prvom mjestu – boce po potrebi pere u
    mašini za suđe, veće se mijenjaju po potrebi
    · jeftina – cijena koljena košta manje od 10 kn, dok boce
    nađemo u svakom domaćinstvu ili kafiću
    · mala potrošnja vremena oko zamjene boca – za
    četrdeset društva utroši cca 10 do 15 min za zamjenu
    boca na pčelinjaku, čime je u odnosu na klasične
    hranilice, zadovoljstvo prehranjivati pčele, a ne muka
    · ne rashlađujemo društvo otklapanjem krova i
    micanjem izolacije jer je hranilica s vanjske strane
    · jamči prihranu bez grabeži; u šest godine iskustva s navedenom hranilicom, nisam
    imao niti jedan slučaj grabeži
    · hranilica za sva društva – ako nam je nukleus ili "Rauchfussovi oplodnjaci" nad jačim
    društvom ili kod dvomatičnog pčelarenja stavimo hranilice za svako društvo posebno
    · nema utapanja pčela, što je veoma važno za higijenu svake hranilice na donjem djelu
    lulice probušio sam rupu 3 mm za istjecanje vode ako pada kiša
    upload_2015-1-28_18-23-27.png
     
  4. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    u ljeti s "vanjskom hranilicom" svako društvo ima svoju pojilicu s čistom vodom –
    nemam pojilicu na pčelinjaku, a pčele imaju čistu vodu na svom pragu što je posebno
    važno u rano proljeće gdje ne moraju izlaziti iz košnice po hladnoći i vjetru
    · vanjska kontrola jačine društva – vidimo kako i koliko uzimaju sirup
    · ne ovisi o vremenu prehranjivanja – dan, noć, sunce, kiša...
    Uočeni autorovi nedostaci
    · Pčelinjak kako navodi pčelar inovator
    Bruno Mavrinac nam mora biti u blizini
    jer flaša sadrži 2 dcl - dovoljno za
    stimulativno prihranjivanje, ali se može
    uz male preinake staviti i veća
    volumena litra ili litra i pol s time da
    tijelo flaše mora biti zbog težine
    pričvršćeno za košnicu
    · u početku se pčele trebaju priviknuti na
    hranilicu. Stoga, pri početnom
    prihranjivanju čep boce namažem s
    malo meda, da pčele prihvate hranu, a
    poslije privikavanja "nestaje" sirup;
    · temperatura sirupa vjerojatno se brže ohladi, nego u unutarnjoj hranilici, ali zato
    imam sada u proljeće omotane pago boce s novinom odnosno Al folijom tako da
    dobijem "termos bocu" ili sirup dajem usred dana kada su temperature najviše.
    · Kad mećete - okrećete bočicu to činite iznad neke posude da par kapi ne padne
    nekontrolirano već u posudu dok se ne stvori vakum u boci ali malo prakse i to nije
    potrebno.
    upload_2015-1-28_18-24-13.png
     
  5. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Vađenje pčelinjeg otrova

    Vañenje pčelinjeg otrova u
    Republici Hrvatskoj nije uobičajena
    djelatnost kod pčelara. Jedan od
    razloga dobiveni ispitivanjima o
    vañenju otrova meñu pčelarima ležu
    u preslaboj edukaciji i nepoznavanju
    teme.
    Predavanja na školovanjima pčelara
    i organizirana u udrugama temu
    pčelinjeg otrova redovito zaobilaze i
    tek se usputno spominju liječenja
    otrovom i postupci ublažavanja
    uboda. Vrhunac je ukoliko se
    spomene neko od sredstava za
    ublažavanje anafilaktičkog šoka kod
    osoba s alergijskim reakcijama.
    upload_2015-1-28_18-25-32.png
     
  6. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Kompletno je pčelarstvo usmjereno
    uglavnom ka proizvodnji meda što
    je pogrešno jer ei drugi proizvodi su
    zbog manjih količina u ponudi
    daleko profitabilniji tako i pčelinji
    otrov.
    Vañenje otrova koje se koristi u
    zemljama sa većom tradicijom na
    tom polju bazirano je na dva
    osnovna meñusobno vrlo slična načina. Vañenje unutar košnice (sadržaj i slike se ureñuju) i
    vañenje izvan košnice na samom ulazu koje ćemo pokušati što detaljnije opisati ovdje:
     

    Dodate datoteke:

    ilievski.ace i Tfilip se ovo sviđa.
  7. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    1. Skupljač otrova postavljamo na ulaz košnice (ne više od 10-15% košnica na pčelinjaku) na
    način da se sam uređaj što više priliži i stavi u ravninu samom letu košnice[slika 1 i slika 2]
    2. Spajamo žice sa izvorom napajanja u ovom slučaju akumulator crvena žica označava pozitivan
    crna negativan polaritet napajanja [slika 4]
    3. Spojimo žicu koja vodi od akumulatora sa kolektorom i žicu od kolektora na uređaj. [slika 3]
    4. Uključimo glavni prekidač napajanja i ukoliko postoji podešavamo vrijeme sakupljanja otrova
    [otprilike 30 minuta] i podesimo na modernijim uređajima vrijeme pauziranja između
    intervala
    5. Nakon nekoliko minuta pčele će stimulirane elektro stimulatorom početi simulirati ubod
    pritom ispuštajući otrov, ubrzo se cijela staklena površina popuni pčelama koje na njoj
    ispuštaju otrov [slika 5]
    6. Nakon 30 minuta aktivnog vađenja staklena površina se vadi odvaja u pripremljen stalak sa
    utorima i spremna je za struganje [slika 6]
    7. Struganje obavljamo žiletom uz obaveznu upotrebu zaštitne maske na dišnim organima.
    [slika 7]Sastrugan otrov i sakupljen otrov spremamo u tamne bočice i dobro zatvorene
    spremamo u hladnjak dobro zaštićenog od vlage [slika 8]

    upload_2015-1-28_18-27-1.png
     
  8. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Produktivnost vađenja pčelinjeg otrova
    · Zbog pojačane učinkovitosti u sakupljanju i izbjegavanja pretjeranog iritiranja pčela sakupljač
    otrova se postavlja na određenu košnicu svakih 4-5 dana dok je preporuka nekih proizvođača
    i do desetak dana
    · Jačinu strijnog udara iznosi od 0,22-0,29 A uz trajanje impulsa od 0,1-10 sekund
    · U sezoni prikupljanja jedna pčelinja zajednica daje u prosjeku 0,1 do 0,5 grama otrova po
    danu
    · Iz jedne zajednice elektro stimilacijom aktivno vadimo otrov do 30 minuta dnevno uz
    obavezne predviđene pauze svakih desetak minuta u vađenju od nekoliko minuta
    · Pomoću jednog elektrostimulatora u danu možemo vaditi otrov iz 3 - 4 pčelinje zajednice
    · Podaci variraju i ovise od proizvođača do proizvođača, vrlo je bitno da uređaji imaju
    autokontrolirano napajanje koje u slučaju iznenadne pojave vlage (kiša) na površini na kojoj
    su žice dovode do pada napona ili isključenja uređaja
    · Neki podaci navode produljenje životnog vijeka pčela kod kojih je vađen otrov elektro
    stimulacijom
    · Prema nekim istraživanjima pčelinja zajednica za vrijeme vađenja otrova elektrostimulacijom
    ojača jer matica pojačava zalijeganje jajašaca
     
  9. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Skladištenje i održavanje
    · Ispod vanjskog sakupljača otrova/kolektora ne stavljati tamne podloge zbog mogućnosti
    podizanja temperature stakla iznad stupnjeva Celzija pri čemu može doći do propadanja
    sakupljenog otrova
    · 50-60 Vanjski uređaji koriste se prema aestu kod temperatura od +10 do +40 stupnjeva
    Celzija (ovisno o proizvođaču)
    · Uređaji se čuvaju na temperaturama od -20 do +50 stupnjeva Celzija
     
  10. Nostradamus

    Nostradamus Legend

    Postova:
    25.039
    Zahvala:
    3.623
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Voda u pčelinjaku
    Voda kod pčela kao i kod ljudi predstavlja izvor života. Tu činjenicu imajte uvijek u vidu
    kada ožednite. Sjetite se da će vaše pčele ukoliko nemaju u Vašem pčelinjaku mjesto gdje će
    doći do vode potražiti je negdje dalje. To nikako ni u kom slučaju ne zaboravite. Na kakav
    izvor vode i u kakvom stanju će biti pojilište to ne možete predvidjeti. Rizici takvog unosa
    vode su veliki, pčele tada uglavnom obolijevaju od crijevnih bolesti koje mogu biti pogubne
    za opstanak cijele zajednice.
    upload_2015-1-28_18-28-23.png
     

Preporučite stranicu