Oštrenje giljotine propisa

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Oštrenje giljotine propisa


4339_0819-papirologija_f.jpg



Giljotina propisa trebalo bi da uštedi privredi najmanje 200 miliona evra godišnje, ali je malo urađeno od onoga što je u decembru dogovoreno u Vladi. Iako je premijer svim ministarstvima dao instrukcije da se taj proces ubrza, od 212 preporuka sprovedene su samo 33, navodi RTS.
Rok za sprovođenje podzakonskih akata bio je kraj februara, a za zakone 31. mart. U Ministarstvu ekonomije kažu da je najviše prepreka bilo u Ministarstvu finansija i Poreskoj upravi.

Poreska uprava je bila u obavezi da objavi na svom internet sajtu sve akte koje primenjuje prema obveznicima, što nije urađeno.

"Poreska uprava već ima centar za velike poreske obveznike gde preduzeća formulare predaju elektronskim putem. Do 1. februara mala i srednja preduzeća trebalo je to isto da urade, ali jednostavno, rokovi su istekli", rekla je Andrea Marušić iz Sektora za sveobuhvatnu reformu propisa.

U Poreskoj upravi kažu da je reforma službe u toku i da su možda mogli da urade i više. Prijave poreza preko interneta za sada rade 350 velikih preduzeća koja pune polovinu budžeta, a taj program počeo je u još pet gradova u Srbiji.

"Mi očekujemo da od 1. marta iduće godine ovo bude mogućnost za sve poreske obveznike, a u narednih tri meseca kao prelazni period i obaveza svih poreskih obveznika", rekao je Zoran Vasić, pomoćnik direktora Poreske uprave.

Poslodavci smatraju Poresku upravu odgovornom za neuplaćivanje doprinosa na plate za oko 100 hiljada radnika. Oni nisu zadovoljni dosadašnjim tokom seče propisa i tvrde da se ukupna aktivnost reforme zasnivala na zahtevima medija, privrede i građana.

"Sama ministarstva, odnosno državne ustanove koje su primenjivali te nazadne i nepotrebne propise, malo su učinili da dođu do nekih rešenja, jer oni najbolje znaju šta je to što predstavlja kočnicu u njihovom radu", rekao je Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.

Niko neće biti kažnjen za dosadašnje kašnjenje u reformi propisa. Da li će administrativni troškovi biti manji za četvrtinu što je cilj reforme znaćemo krajem juna do kada je planirana reforma propisa i zakona koji su usporavali i činili skupljim rad privrede.

Blic online, RTS | 02. 05. 2010.
 
Član
Učlanjen(a)
03.07.2010
Poruka
255
Izmenjena samo četvrtina propisa

13/07/2010 18:48 | Beograd

Izvor: Danas online

Smanjenje nepotrebne administracije, kojim bi država i privreda trebalo da uštede stotine miliona evra, odvija se sporo i uz velike probleme

Izmenjena samo četvrtina propisa

Autor: A. Milošević
Beograd - Sveobuhvatna reforma propisa koja je trebalo da smanji svu nepotrebnu administraciju i uštedi stotine miliona evra državi i privredi, odvija se sporo i uz velike probleme, zbog čega je do sada usvojena tek četvrtina svih datih preporuka za ukidanje ili izmenu regulative, iako je prema mandatu dobijenom od Vlade, rad Jedinice za SRP stigao do samog kraja. To je rezime jučerašnjeg skupa u organizaciji NALED-a, posvećenog reformama propisa u Srbiji, na kojem je precizirano da je Vlada do sada usvojila više od 200 preporuka SRP-a, ali su sprovedene samo 63.




To znači da je umesto 180 miliona evra, na koliko je Jedinica za SRP procenila moguće uštede primenom svih preporuka za izmene propisa, do sada ostvarena ušteda od samo 50 miliona evra, ili precizno 49,2 miliona, kako je istakao rukovodilac ove institucije Đorđe Vukotić. U NALED-u su istakli da se reforme ne sprovode konzistentno i da „ne dele sva ministarstva isti entuzijazam za popravljanje privrednog ambijenta“. Ipak, kako je dodao predsednik Upravnog odbora ove organizacije Vladimir Čupić, primećeno je da se ubrzava tempo realizacije, u čemu se naročito istaklo Ministarstvo finansija koje je sprovelo 26 preporuka, dok je Ministarstvo ekonomije realizovalo njih 10, a resor infrastrukture, sedam. Ocenjujući da rezultati reforme nisu zadovoljavajući, Čupić je dodao da privrednici neće da gube vreme čekajući u redovima i kao glavni problem označio to što uprošćavanjem procedura ljudi u državnoj administraciji ostaju bez posla, zbog čega među njima postoji otpor promenama, iako je to jedini način da se otvore nova produktivna radna mesta.
Đorđe Vukotić je naglasio da se moguća ušteda od 189 miliona evra zapravo odnosi samo na 33 preporuke „čiji su efekti mogli da se kvantifikuju“, a da bi pozitivan rezultat od primene svih preporuka bio mnogo veći, iako ne može precizno da se izračuna. On je dodao da su razlozi za kašnjenje sa „giljotinom“ to što su regulatorna tela kasnila sa primenom preporuka i što nisu imala određen stav o njima, zatim to što je bilo problema sa kvalitetom samih inicijativa za promenu propisa, ali i zato što su neki rokovi za realizaciju postavljeni preambiciozno, kao što je preporuka o elektronskim kommunikacijama Poreske uprave, što bi se realno moglo očekivati tek od juna 2011. godine.
Kao pozitivne pomake u NALED-u su istakli to što su u poslednja tri meseca sprovedene preporuke kojima je važenje putnih naloga produženo sa sedam na 30 dana, počelo je ustanovljavanje jednošalterskog sistema za prijavu i odjavu radnika na obavezno socijalno osiguranje, uvedena je mogućnost da se radnici prijavljuju u filijali na čijem području preduzeće ima sedište i ukinuta obaveza prijave investicionih radova u inostranstvu.


Odliv sposobnih kadrova


Inače, najveći broj preporuka odnosi se na Poresku upravu, ali je toj službi upućeno i najviše zamerki. Direktor ove institucije za Novi Sad, Zoran Radoman, istakao da je da su uvedeni jednošalterski sistem, kol centar i promovisan jedinstveni registar obveznika, ali da to nije dovoljno. „Poreska uprava ima mnogo zadataka koji ne spadaju strogo u njen delokrug rada, kao što je utvrđivanje vrednosti imovine ili kontrola zapošljavanja invalida. Uz to, od osnivanja ove institucije 2003. godine promenjeno je pet direktora, postoji velika fluktuacija najsposobnijih kadrova a među zaposlenima ima jakog otpora promenama“ rekao je Radoman.
 
Član
Učlanjen(a)
25.10.2009
Poruka
3.279
Fora je što se svakog dana samo priča o "višku" zaposlenih, "prekomenrnoj administraciji" (slažem se, ali to nije glavni problem), "svetskoj krizi" i ostalim sporednim stvarima! Kad će neko reći da je naš glavni problem proizvodnja, odnosno sve manji procenat iste?
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ima jos par stvari koje si pomenuo,a koje su takodje nas problem ali pravila foruma...
I nije nama samo sad problem proizvodnja.Mi u zadnjih 10.god. skoro nista nismo uradili sami,svojim radom i znanjem,nijedan most,zgradu...E,a zasto je to tako...
 
Natrag
Top