Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Osnove tehničkog crtanja

Diskusija u 'Ostali predmeti' započeta od Mr.Daky, 25.01.2012.

  1. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Osnove tehničkog crtanja




    Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. U različite svrhe njima se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe. Zbog toga oni moraju na jasan jednostavan i razumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav. Pri tome je važna primjena jednoznačno utvrđenih normi i pravila. Propisi kojima se utvrđuju pravila izradbe tehničkih crteža obuhvaćeni su nacionalnim normama npr. DIN (Deutsche Industrie Norm) ili ANSI (American National Standard Institute), a posebice za područje elektrotehnike jedinstvenim međunarodnim normama IEC (Internatinal Electrotechnical Commission).




    Prema namjeni tehnički crteži se dijele na:

    • ponudbeni crtež - prilaže se uz pismenu ponudu
    • radionički crtež - crtež prema kojem se izrađuje objekt
    • sklopni crtež - prikazuje pojedine sklopove koji sačinjavaju funkcionalnu cjelinu
    • instalacijski crtež - prikazuje razvod električnih ili cijevnih vodova
    • sastavni ili montažni crtež - prikazuje način sastavljanja cjelovitog uređaja
    • situacijski crtež - prikazuje položaj objekta u određenom prostoru
    • shematski crtež - pojednostavljani crtež izrađen uporabom simbola i oznaka
    • dijagram - grafički prikaz funkcijskih veza različitih veličina
    Prema načinu izradbe crteža razlikujemo:


    • izvorni crtež (original),
    • presliku,
    • skicu.
    Prema načinu prikazivanja objekta razlikujemo:

    • ortogonalni crtež - prikaz trodimenzionalnog objekta pomoću skupa dvodimenzionalnih projekcija,
    • aksonometrijski crtež - prostorni prikaz.
  2. EuroTurs
  3. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Formati crteža



    Da bi se poboljšala preglednost te pojednostavnilo pohranu i rukovanje crtežima propisane su standardne veličine i oblici crteža. Skup propisanih veličina i oblika za tehničke crteže naziva se format (reda) A. Svojstva formata (reda) A su sljedeća:

    • svaki format ima oblik pravokutnika s omjerom stranica [​IMG]
    • osnovni format je A0 površine 1m[SUP]2[/SUP],
    • manji format se dobije raspolavljanjem dulje stranice većeg formata.
    Ovako definirani formati nazivaju se obrađeni formati. Pored njih definirani su i odgovarajući neobrađeni formati s nešto većim dimenzijama zbog potrebe za rukovanjem papirom pri čemu se krajevi mogu oštetiti. Oblik formata reda A prikazan je na slici 1.1.a). Odnosi među pojedinim formatima reda A prikazani su na slici 1.1.b). Dimenzije pojedinih formata uključujući dimenzije neobrađenog formata i obrađenog formata te površinu obrađenog formata naveden su u tabilici 1.1.

    [​IMG]

    a)
    [​IMG]
    b)
    Slika 1.1 Formati reda A: a) Oblik formata reda A,
    b) odnosi među pojedinim formatima reda A.

    [TABLE="width: 600"]
    [TR]
    [TD]Oznaka
    [/TD]
    [TD]Obrezani format
    a ´ 1

    [/TD]
    [TD]Neobrezani format
    [/TD]
    [TD]Okvir crteža
    [/TD]
    [TD]m[SUP]2[/SUP]
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A0
    [/TD]
    [TD]841 ´ 1189
    [/TD]
    [TD]880 ´ 1230
    [/TD]
    [TD]831 1179
    [/TD]
    [TD]1
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A1
    [/TD]
    [TD]594 ´ 841
    [/TD]
    [TD]625 ´ 880
    [/TD]
    [TD]584 ´ 831
    [/TD]
    [TD]1/2
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A2
    [/TD]
    [TD]420 ´ 594
    [/TD]
    [TD]450 ´ 625
    [/TD]
    [TD]410 ´ 584
    [/TD]
    [TD]1/4
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A3
    [/TD]
    [TD]297 ´ 420
    [/TD]
    [TD]330 ´ 450
    [/TD]
    [TD]287 ´ 395
    [/TD]
    [TD]1/8
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A4
    [/TD]
    [TD]210 ´ 297
    [/TD]
    [TD]240 ´ 330
    [/TD]
    [TD]185 ´ 280
    [/TD]
    [TD]1/16
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A5
    [/TD]
    [TD]148 ´ 210
    [/TD]
    [TD]165 ´ 240
    [/TD]
    [TD]138 ´ 185
    [/TD]
    [TD]1/32
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD]A6
    [/TD]
    [TD]105 ´ 148
    [/TD]
    [TD]120 ´ 165
    [/TD]
    [TD]80 ´ 138
    [/TD]
    [TD]1/64
    [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
    Tablica 1.1 Dimenzije pojedinih formata reda A.

    Svi formati osim A4 i A6 postavljaju se s duljom stranicom u vodoravnom položaju. Ako se crteži uokviruju okvir se ucrtava 5 mm od ruba obrađenog crteža. Kod formata A3, A4, A5 i A6 okvir je udaljen od lijevog ruba 20 mm zbog uvezivanja. Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira prikazani su na slici 1.2.

    [​IMG]
    Slika 1.2 Položaji pojedinih formata i način ucrtavanja okvira.
  4. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Zaglavlje


    Zaglavlje je tablica u koju se upisuju osnovni podaci o crtežu nužni za njegovu ispravnu uporabu. Zaglavlje se ucrtava u donjem desnom kutu formata koji se postavljaju duljom stranicom vodoravno, a čitavom širinom pri dnu formata koji se postavljaju duljom stranicom uspravno. Oblik i sadržaj zaglavlja nisu jednoznačno određeni. U pravilu sadrži podatke nužne za identifikaciju i razumijevanje sadržaja crteža uključujući:

    • naziv crteža (ili predmeta),
    • broj crteža,
    • naziv tvrtke ili ustanove u kojoj je crtzež izrađen,
    • imena i potpise osoba odgovornih za izradbu crteža.
    Primjer oblika i sadržaja zaglavlja prikazan je na slici 1.3.

    [​IMG]
    Slika 1.3 Primjer oblika i sadržaja zaglavlja.




    Sastavnica je dio tehničke dokumentacije crteža. Ima oblik tablice s podacima nužnim za ispravnu uporabu crteža koji nisu navedeni u zaglavlju. Sadržaj i oblik joj nisu jednoznačno određeni. Sastavnica se može smjestiti na samom crtežu ili odvojeno. Ako se smješta na crtežu crta se iznad zaglavlja i povezuje s njim. Sastavnica se ispunjava se odozdo prema gore. Primjer oblika i sadržaja sastavnice prikazan je na slici 1.4.


    [​IMG]
    Slika 1.4 Primjer oblika i sadržaja sastavnice (povezane sa zaglavljem).


    Na svakom crtežu mora se ostaviti prostor za unošenje izmjena na crtežu. Uobičajeno mjesto za izmjene u crtežu je pored ili iznad zaglavlja.
  5. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Pozicijski brojevi


    Pozicijski brojevi povezuju dijelove prikazane na crtežu sa sadržajem sastavnice. Oni se upisuju u sastavnici u za to predviđeni stupac, a na crtežu se upisuju pored dijela koji označavaju. Pozicijski brojevi se na crtežu upisuju dvostruko veći od kotnih brojeva i potcrtavaju se kratkom debelom crtom koja se povezuje tankom crtom s odgovarajućim dijelom crteža. Crta koja povezuje pozicijski broj s dijelom na crtežu naziva se pokazna crta i na samom dijelu završava točkom. Pokazne crte se ne smiju sjeći međusobno, a samo izuzetno mogu se sjeći s mjernim crtama. Primjer primjene pozicijskih brojeva na crtežu prikazan je na slici 1.5.

    [​IMG]
    Slika 1.5 Primjer primjene pozicijskih brojeva.
  6. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Mjerila


    Ukoliko je to moguće predmeti se na tehničkim crtežima prikazuju u naravnoj veličini. Ukoliko prikaz u naravnoj veličini nije prikladan predmeti se na crtežu mogu crtati umanjeno ili uvećano. Odnos između veličine slike predmeta i veličine stvarnog predmeta naziva se mjerilo. Općenito primjenjuje se ono mjerilo koje daje jasan crtež prikladan za uporabu. U pravilu se sve veličine s predmeta prenose u istom mjerilu na crtež. Sve projekcije istog predmeta koje tvore cjelinu crtaju se u istom mjerilu. Izuzetno, ako postoji veći broj dijelova i detalja na istom crtežu mogu se primijeniti različita mjerila. Mjerilo koje prevladava na crtežu naziva se glavno mjerilo crteža. Glavno mjerilo upisuje se povećano u zaglavlju. Ostala mjerila upisuju se u zaglavlje ispod glavnog mjerila manjim brojevima i pored svakog dijela crteža na koji se odnose. Mjerilo se označava u zaglavlju rječju "Mjerilo", slovom "M" ili samo brojčanim odnosom. Brojčani odnos upisuje se na sljedeći način: "veličina na crtežu: veličina u naravi". Normom ISO 5455/12.79 propisana su mjerila navedena u tablici 1.2.
    Bez obzira na to crta li se predmet u naravnoj veličini, umanjeno ili uvećano, u crtež se uvijek unose stvarne mjere predmeta.




    [TABLE]
    [TR]
    [TD="width: 155"] Prirodna veličina
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:1​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 155"]
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:2​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:5​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:10​
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 155"] Smanjenje
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:20​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:50​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:100​
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 155"]
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:200​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:500​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    1:1000 itd.​
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 155"] Povećanje
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    2:1​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    5:1​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    10:1​
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 155"]
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    20:1​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    50:1​
    [/TD]
    [TD="width: 155"]
    100:1​
    [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
    Tablica 1.2 Mjerila propisana normom ISO 5455/12.79.
  7. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Vrste crta


    Radi postizanja što veće jasnoće i preglednosti, u tehničkim crtežima primjenuju se crte različitih vrsta i širine. Važnost ispravne primjene različitih vrsta crta ilustrirana je primjerom na slici 1.6.

    [​IMG]
    Slika 1.6 a) Crtež predmeta uz primjenu samo jedne vrste crta, b) crtež predmeta uz primjenu različitih vrsta crta.

    U tehničkom crtanju koriste se sljedeće vrste crta:

    • puna crta,
    • isprekidana crta,
    • crta-točka crta,
    • prostoručna crta,
    • cik-cak crta,
    • crta-dvotočka crta,
    Važnost pojedinih djelova crteža ističe se širinom pojedinih crta. Na jednom crtežu primjenjuju se dva stupnja širine pojedinih vrsta crta:

    • široke crte (stupanj širine 1),
    • uske crte (stupanj širine 2).
    Dvije širine čine skupinu crta. Na jednom crtežu koriste se samo crte jedne skupine. Širokom crtom u pravilu se crtaju važniji djelovi crteža (npr. vidljivi bridovi, konture objekta i sl.), a uskom crtom sporedni ili pomoćni djelovi crteža (kote, pokazne crte i sl.).
    Širinu crte stupnja 1 ili nazivnu širinu crte bira se u ovisnosti o gustoći crta na crtežu i mjerilu. Moguće vrijednosti širine crta određene su s dva reda širina crta. Nova norma utvrđuje crte reda 1 s faktorom porasta 2 koji sadrži sljedeće vrijednosti:
    0,13; 0,18; 0,25; 0,35; 0,5; 0,7; 1,0; 1,4; 2,0.
    Starija norma utvrđuje crte reda 2 koje se mogu koristiti kao zamjena za crte reda 2 u slučaju primjene starije pribora:
    0,1; 0,2; 0,3; 0,4; 0,5; 0,6; 0,8; 1,0; 1,2.



    [TABLE]
    [TR]
    [TD="width: 115"]
    VRSTA CRTE
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    STUPANJ ŠIRINE
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    SLOVNA OZNAKA
    [/TD]
    [TD="width: 297"]
    PRIMJERI PRIMJENE
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Puna crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    1​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    A​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] vidljivi bridovi predmeta, ograničenje navoja, simboli, okviri tablica
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    B​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] mjernice i pomoćne mjerne crte, šrafura, pokazne crte, crte navoja, dijagonale, mjesta previjanja
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Isprekidana crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    1​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    E​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] zaklonjeni rubovi tijela
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    F​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] zaklonjeni rubovi tijela
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Crta-točka crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    1​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    J​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] oznake obrade površine
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    G​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] središnjice, oznake presjeka
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Prostoručna crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    C​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] crte prijeloma i prekida
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Cik-cak crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    D​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] crte prijeloma i prekida
    [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="width: 115"] Crta-dvotočka crta
    [/TD]
    [TD="width: 81"]
    2​
    [/TD]
    [TD="width: 72"]
    K​
    [/TD]
    [TD="width: 297"] granični dijelovi, granični položaji pokretnih djelova
    [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
    Tablica 1.5 Namjene pojedinih vrsta crta.
  8. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Tehničko pismo


    Za ispisivanje natpisa, oznaka i brojeva u tehničkim crtežima normom ISO 3098/1 propisana je primjena tehničkog pisma. Znakovi tehničkog pisma mogu se ispisivati pod kutem od 75% ili uspravno. Normom se propisuje:

    • nazivna visina H pisma,
    • širina crte,
    • širina znakova.
    Nazivna visina H je visina velikih slova i brojeva. Veličinom H određene su i sve druge dimenzije slova i brojeva. Visina malih slova iznosi 7/10 H. Širina velikih slova iznosi 7/10 H, a širina malih slova i brojeva 6/10 H. U primjeni su dva reda nazivnih visina izraženih u mm:
    red 1: 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; 8; 10; 12; 16; 20
    red 2: 1,8; 2,5; 3,5; 5; 7; 10; 14; 20




    Tehničko pismo može biti usko, normalno ili široko. Širina crte za normalno pismo iznosi 1/10 H, a za usko pismo 1/14 H.
    Nazivna visina i širina pisma odabiru se u ovisnosti o raspoloživom prostoru i značenju teksta. Razmaci između pojedinih znakova nisu strogo propisani, ali najpregledniji izgled se postiže ako su jednolike površine između pojedinih znakova. Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1 prikazani su na slici 1.7.

    [​IMG]
    Slika 1.7 Znakovi tehničkog pisma prema normi ISO 3098/1.
  9. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Ortogonalna projekcija


    U tehničkom crtanju predmeti se prikazuju tako da se jednostavno mogu odrediti sve dimenzije predmeta. Pri tome je potrebno trodimenzionalne objekte prikazati u dvodimenzionalnom prostoru crtaćeg papira. To se ostvaruje primjenom projekcija. Projekcija je prikaz trodimenzionalnog predmeta u ravnini. Za tehničke crteže u pravilu se primjenjuje ortogonalna projekcija. Pravila ortogonalne projekcije su:

    1. zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja,
    2. predmet se nalazi između ravnine crtanja (projiciranja) i crtača,
    3. u projekciji se crta onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru gledanja.
    Osnovna svojstva ortogonalne projekcije koja je čine vrlo prikladnom za primjenu u tehničkom crtanju su:

    • bridovi koji su paralelni i jednaki u prostoru zadržavaju ta svojstva i u projekciji,
    • kutovi koji su jednaki u prostoru zadržavaju isti odnos i u projekciji.
    Ortogonalna projekcija omogućava ukupno 6 različitih pogleda:

    • A - nacrt (pogled sprijeda),
    • B - tlocrt (pogled odozgo),
    • C - desni bokocrt (pogled s lijeve strane),
    • D - lijevi bokocrt (pogled s desne strane),
    • E - gornji tlocrt (pogled odozdo),
    • F - stražnji nacrt (pogled straga).
    Mogući pogledi prikazani su na slici 1.8 a), a njihov raspored u okviru ortogonalne projekcije na slici 1.8 b). Prikazani raspored primjenjuje se u Europi. U Americi se primjenjuje drugačiji raspored.
    [​IMG]
    [​IMG]
    Slika 1.8 a) Pogledi u okviru ortogonalne projekcija, b) Raspored pogleda u okviru ortogonalne projekcije.

    Na jednom crtežu koristi se onoliki broj pogleda koji je dovoljan za prijenos svih važnih informacija o dimenzijama i obliku objekta. Najčešće su dovoljna dva (nacrt i tlocrt) ili tri pogleda (nacrt, tlocrt i bokocrt), a ponekad i samo jedan. Treba odabrati one poglede koji na najzorniji način prikazuju predmet.
    U slučaju potrebe moguće je predmet prikazati i u nekom pogledu koji odstupa od osnovnih. U tom slučaju smjer pogleda označava se strjelicom i velikim slovom. Za prikazivanje pojedinih detalja mogu se primjeniti i djelomični pogledi. U tom slučaju ne crta se cijeli predmet u tom pogledu nego samo detalj za koji je važan taj pogled.
  10. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Prostorni prikaz


    Za uočavanje složenih detalja nekih predmeta prikladno je primijeniti prostorni prikaz koji prikazuje trodimenzionalni predmet jednom projekcijom u ravini. Da bi se objekti iz trodimenzionalnog prostora mogli projicirati na dvodimenzionalnu ravninu nužno je bar jednu prostornu dimenziju prikazati pod nekim kutom. Takve vrste projekcije nazivaju se aksonometrijske projekcije. Po smještaju glavnih osi i prikrati u smjeru pojedinih osi razlikuju se sljedeće vrste aksonometrijskih projekcija:

    • Izometrija - osi su ravnomjerno razmještene pod kutovima od 120º, nema prikrate u smjeru osiju,
    • Dimetrija - dvije osi su pod kutovima od 7º i 90º bez prikrate, a jedna pod kutom od 42º s prikratom 1:2,
    • Trimetrija - svaka os ima drugačiji nagib i prikratu,
    • Kosa projekcija - dvije osi su pod kutom od 90º i bez prikrate, a treća je pod kutom od 30º, 45º ili 60º s proizvoljnom prikratom.
    Položaji osiju i prikrate kod različitih vrsta aksonometrijskih projekcija prikazane su na slici 1.9. Slika 1.9 a) prikazuje izometrijsku projekciju, a slika 1.9 b) dimetrijsku projekciju kocke. Općenito se može reći da su aksonometrijske projekcije lako razumljive, ali nisu prikladne za kotiranje složenih predmeta.


    [​IMG]
    a)​
    [​IMG]
    b)
    Slika 1.9 Primjer aksonometrijske projekcije kocke: a) izometrijska projekcija, b) dimetrijska projekcija.
    Na slici 1.10 prikazane su različiti prostorni prikazi istog objekta: a) ortogonalna projekcija, b) izometrijska projekcija, c) dimetrijska projekcija.

    [​IMG]
    a) b) c)

    Slika 1.10 Različiti prostorni prikazi istog objekta: a) ortogonalna projekcija, b) izometrijska projekcija, c) dimetrijska projekcija.
  11. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.275
    Zahvala:
    50
    Lokacija:
    In heart!
    Kotiranje


    Mjere predmeta važan su dio tehničkog crteža. Izravno uzimanje mjera iz tehničkog crteža nije dozvoljeno jer i kod najpreciznije izradbe crteža one ne mogu biti potpuno točne. Informacija o mjerama predmeta upisuje se u brojčanom obliku na crtež i tako njezino prenošenje postaje neovisno o točnosti crtanja. Djelovi crteža koji sadrže informacije o mjerama predmeta nazivaju se kotama. Kota se sastoji od:

    • mjerne crte ili mjernice,
    • pomoćne mjerne crte,
    • strjelica,
    • kotnog broja.
    Mjerna crta ili mjernica je crta paralelna s dužinom čiju mjeru pokazuje (slika 1.11). Mjernicu ne može zamijeniti neka druga crta. Razmak između mjernica i bridova ne smije biti premalen. Razmak između paralelnih mjernica mora biti ravnomjeran i dovoljan za upis brojeva. Križanje mjernica s drugim mjernicama i pomoćnim mjernim crtama treba izbjegavati crtanjem užih kota bliže, a širih dalje od bridova predmeta. Mjernice se nikada ne smiju crtati u smjeru šrafure, nego okomito na njega.

    [​IMG][​IMG]
    Slika 1.11 Elementi kota.

    Strjelice određuju odakle dokle seže mjernica. One ne smiju prelaziti pomoćne mjerne crte ili bridove. Uobičajeno se crtaju unutar pomoćnih mjernih crta ili bridova, a izuzetno, ako nema dovoljno mjesta za njihov smještaj, crtaju se izvana. U slučaju uzastopnog nanošenja kota, kad nema dovoljno mjesta, unutarnje strjelice zamjenjuju se točkom. Dimenzije strjelice ovise o nazivnoj širini crte d (slika 1.12).

    [​IMG]
    Slika 1.12 Dimenzije strjelice.

    Pomoćnim mjernim crtama izvlači se mjera predmeta izvan crteža predmeta. Pomoćna mjerna crta mora prelaziti mjernicu za 1-3 mm. Kad je to prikladnije rješenje može se zamijeniti bridom predmeta. Mogu se križati sa svim drugim vrstama crta osim s mjernicama. Kod malo nagnutih bridova, ako se time poboljšava zornost mogu se izvlačiti i ukoso.
    Kotni brojevi određuju mjere predmeta. Upisuju se tehničkim pismom iznad mjernica približno po sredini tako da se mogu čitati odozdo i s desna. Svi kotni brojevi na jednom crtežu moraju biti iste veličine. Veličina kotnih brojeva ovisi o nazivnoj širini crte d i iznosi 4-5 d, ali najmanje 2,5 mm. Kotni broj ne smije križati niti jedna druga crta.
    Za kotiranje nekih posebnih oblika normama su predviđeni posebni znakovi koji se upisuju ispred kotnog broja:

    • promjer - Æ,
    • polumjer - R,
    • kvadrat - .

    Osnovna pravila kotiranja


    Osnovna pravila kotiranja su:

    [TABLE="width: 100%"]
    [TR]
    [TD="colspan: 50"]
    1. Kotama se moraju označiti sve mjere potrebne za točnu i jednoznačnu izradbu prikazanog predmeta.
    2. Svaka kota se unosi samo jednom i to u onom pogledu ili presjeku koji daje najjasniju predodžbu pojedinog dijela prikazanog predmeta.
    3. Kote moraju biti raspoređene po svim projekcijama jer svaka prikazuje nešto novo što se mora i kotirati.
    4. Kotni brojevi se pišu tehničkim pismom.
    5. Sve mjere u kotama unose se u milimetrima. Ta se mjerna jedinica podrazumijeva i ne upisuje. Ukoliko se radi o nekoj drugoj mjernoj jedinici npr. stupnjevima ta se jedinica upisuje.
    6. U pravilu se kotiraju samo vidljivi bridovi predmeta. Izuzetno, u slučaju da se određeni bridovi prikazuju samo kao zaklonjeni mogu se kao takvi i kotirati.
    7. Kote se ucrtavaju na mjestima gdje su najuočljivije.
    8. Vezane kote, koje se koriste zajedno pri izradbi predmeta, moraju se zajedno i ucrtavati na tehničkom crtežu.
    9. Kote vanjskog i unutarnjeg oblika predmeta smještaju se na različite strane.
    10. Crteži standardnih dijelova (koji se ne izrađuju s predmetom nego se nabavljaju kao gotovi dijelovi) na kotiraju se nego se osnovni podaci o njima upisuju u sastavnicu.
    [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]



    Kote koje su otklonjene ulijevo od uspravne osi teško se mogu čitati. Stoga se treba izbjegavati postavljanje mjernica za dužinu pod kutevima između 90° i 120° te između 270° i 300°. Na slici 1.13 prikazana su područja za unošenje kota pod različitim kutovima.

    [​IMG]
    Slika 1.13 Smjerovi unošenja kota pod različitim kutovima.

    Kotni brojevi označavaju naravnu veličinu predmeta neovisno o primijenjenom mjerilu. Unošenje kota na crtežima složenih predmeta složen je posao koji zahtijeva iskustvo i poznavanje proizvodnih procesa. Najbolji način unošenja kota je onaj koji je usklađen s redoslijedom radnih operacija pri izradbi predmeta. Na slici 1.14 prikazan je niz primjera primjene kotiranja.

    [​IMG]
    Slika 1.14 Primjeri primjene kotiranja.






    preuzeto:fesb.hr
Slične teme
Forum Naslov Datum
Zahtevi za Knjige "Osnove međunarodnog marketinga" Jozo Previšić 14.04.2014
Školski Udžbenici Radenko Wolf - Osnove Električnih Strojeva 19.12.2013
Školski Udžbenici Tihomir Engler - Osnove njemačke gramatike 13.08.2013
Programiranje AngularJS osnove 16.04.2013
Domaće Knjige Sv. Filaret Moskovski~Osnove Pravoslavne vere 10.04.2013

Preporučite stranicu