Opasne kemikalije u odjeći

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Opasne kemikalije u odjeći

Greenpeace upozorava: odjeća mnogih proizvođača sadrži po život opasne kemikalije


odjeca1.jpg

Kao da nije dovoljno da se trujemo preko hrane i pića, nanosimo si štetu i odjećom koju nosimo.
Prema informacijama iz Greenpeacea, odjeća mnogih proizvođača sadrži štetne kemikalije.
No, zašto je to problem i kako korištenje takve odjeće može utjecati na zdravlje?
Problem je u tome da štetne kemikalije iz odjeće dolaze u kontakt s kožom koja ima moć upijanja, i na takav način ulaze u naš organizam.
Otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri – organu zaduženom za eliminaciju toksina.
Dio tih toksina zatim se iz tijela izlučuje i preko znoja.
Svi znamo da koža mora ''disati''. No ako stalno upija i izlučuje brojne otrove, ne može pravilno vršiti tu funkciju.
Konstantnim upijanjem i izlučivanjem otrovnih tvari na površini kože stvara se toksična mješavina otrova koji su zajedno čak i štetniji po zdravlje nego svaki zasebno.

Opasne kemikalije u tkaninama


Mnoge tkanine koje dolaze u dodir s kožom tretiraju se opasnim kemikalijama tijekom procesa proizvodnje.
Vjerojatno ste i sami puno puta opazili kako tek kupljena majica ima čudan, neugodan miris.
Krivac za to je formaldehid, koji se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima poput alergija, nesanica, oslabljenog imuniteta, raka itd.
Proizvođači tekstila koriste ga kako bi roba djelovala svježe i izglačano te kako bi tijekom transporta i skladištenja spriječili pojavu plijesni.
Dio formaldehida iz rublja, odjeće i posteljine - s kojima je naša koža u dodiru 24 sata na dan – izaći će u pranju, ali ne sav.
Nažalost, u vezi s tim ne možemo si puno pomoći jer formaldehid je prisutan u gotovo svemu čime smo okruženi – sagovima, zavjesama, madracima, pokućstvu itd.

No kao da već i to nije dosta, Greenpeace je uspio dokazati da 20 poznatih svjetskih modnih brendova u procesu izrade odjeće koristi i druge, izuzetno opasne kemikalije kojima zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ljudi.

Opasnost za zdravlje i okoliš

Krajem prošle godine Greenpeace je objavio rezultate istraživanja prisutnosti toksina na 141 uzorku odjeće, prikupljenom u 29 zemalja.
Istraživanje je provedeno u neovisnom laboratoriju i njime je utvrđeno da svaka od 20 vodećih robnih marki u svojem asortimanu ima po nekoliko komada odjeće koji sadrže opasne kemikalije.
Točnije, u dvije trećine odjevnih predmeta – a da tragedija bude veća - čak i u dječjoj odjeći, otkrivena je prisutnost tvari koje mogu izazvati rak i hormonalne poremećaje.
Riječ je o nonilfenol etoksilatima (NPE), spojevima opasnim za endokrini sustav, ftalatima koji ugrožavaju sustav za reprodukciju te bojama koje sadrže kancerogene amine.
Uporaba NPE-a u EU je ograničena, no ne i potpuno zabranjena. Zabranjeno je jedino te kemikalije ispuštati u otpadne vode pa je barem zagađivanje okoliša znatno umanjeno.
No, većina robe s potpisom poznatih modnih tvrtki proizvedena je u Kini i drugim azijskim zemljama gdje takva zabrana ne postoji, uslijed čega ipak dolazi do zagađivanja okoliša.
Koliko nošenje takve odjeće šteti našem zdravlju, preostaje tek istražiti.
Eksperti smatraju da čak i niske razine toksina prisutnih u odjeći predstavljaju prijetnju za zdravlje čovjeka te upućuju na povezanost navedenih toksina s neplodnošću i određenim vrstama raka.
Dominic Thompson iz Greenpeacea smatra da je učinak otrovnih kemikalija na ljudski organizam bioakumulativan.
Stoga ne možemo znati kakve će posljedice takvo postupno nakupljanje štetnih tvari u konačnici imati na naše zdravlje.

U rijeke bacaju otrovan otpad

Što se zagađenje okoliša tiče, Manferd Santen, Greenpeaceov aktivist, upozorava da modni brendovi diljem svijeta koriste rijeke kao kanale za odvodnju otpada.
Posebice ističe da kemikalije koje tako završe u rijekama ugrožavaju opskrbu pitkom vodom, te biljni i životinjski svijet, osobito ribe.
I to ne samo u zemljama u kojima se vrši proizvodnja, nego i nakon izvoza, jer otrovne tvari će iz kupljene robe izlaziti i prilikom pranja.

Glasovite robne marke na čijoj robi je proveden opit na toksičnost su:

  • Giorgio Armani
  • Benetton
  • Blažek
  • C&A
  • Calvin Klein
  • Diesel
  • Esprit
  • Gap
  • H&M
  • Jack&Jones
  • Levi's
  • Mango
  • Marks&Spencer
  • Meters/bonwe
  • Only
  • Tommy Hilfinger
  • Vancl
  • Vero Moda
  • Victoria's Secret
  • Zara
Mnogi od navedenih brendova prisutni su i na hrvatskom tržištu, naprimjer Zara, koja na godinu proizvede 850 milijuna komada odjeće.
Teško je zamisliti količinu otrova kojom veliki igrači na polju tekstila zagađuju okoliš i uništavaju zdravlje ljudi, osobito u Kini gdje se takva roba masovno proizvodi.

Postoji li rješenje?

Od navedenih proizvođača koji se ozbiljno poigravaju ljudskim zdravljem, Greenpeace traži da do 2020. godine odustanu od uporabe opasnih kemikalija u proizvodnji.
Prema tvrdnji Alexa Fölera, predstavnika udruženja koje zastupa interese kemijske industrije, alternativa postoji.
Sredstva koja nisu štetna za okoliš te ne ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja ne bi znatno poskupjela proizvodnju ni osobito utjecala na porast cijene odjeće, no to tek treba provesti u praksi.
Unatoč tome što su pojedine modne kuće pristale udovoljiti Greenpeaceovim zahtjevima, moglo bi potrajati dok se program zaštite okoliša i ljudskog zdravlja provede u praksi.
A što dotad? Pazite što kupujte, pogotovo ako nosi naljepnicu ''Made in China''.

Izvor: Alternativa
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Oprez - štetne kemikalije stižu iz Kine preko odjeće koju kupujemo

Oprez - štetne kemikalije stižu iz Kine preko odjeće koju kupujemo

keimikalije-kina.jpg

Jeste li ikad posjetili kineski dućan s odjećom?

Sigurno ste osjetili neobičan umjetni miris.
On dolazi od brojnih kemikalija koje su u EU i SAD zabranjene, ali su dopuštene u Kini i drugim azijskim državama, ističe Natural News.
A tamo se nalazi velik dio zapadnjačke proizvodnje.
Potrošači u zabludi misle li da su sintetska vlakna i boje u odjeći medicinski sigurna.
Nažalost, to nije tako.
Već preko pola stoljeća ljudi trpe smetnje zbog doticaja štetnih kemikalija s kožom.
Što više sintetske odjeće nosite, to je veći rizik od otrovnih kemikalija i s njima povezanih bolesti.
Među njima su kontaktni dermatitis, bolesti dišnih putova, neplodnost pa čak i rak.

Opasnost zvana formaldehid


Na mnogu se odjeću nakon izrade nanosi konzervans formaldehid, da se ne bi gužvala ili upljesnivila tijekom prijevoza.

U odjeći proizvedenoj u Kini i Jugoistočnoj Aziji istražitelji su pronašli 100 do 500 puta više formaldehida od medicinski sigurne količine.
Korisnici takve odjeće trpe alergijske reakcije.
Također je poznato da je formaldehid kancerogen i da kod duže izloženosti ovoj kemikaliji može doći do kancerogenih oboljenja.
Tekstilne toksine teško je izbjeći i kad ne nosite odjeću.
Formaldehid i druge otrovne tvari upotrebljavaju se za stvaranje sintetičkih vlakana za ručnike i posteljinu.
U posteljini i pidžamama mogu se naći i retardanti - sredstva protiv zapaljenja.

Nonilfenol - otrov za hormonalni sustav


Nonilfenol etoksilat (NPE) još je jedna kemikalija često korištena u izradi odjeće kao deterdžent.

Zabranjena je u većini razvijenih zemalja, ali ne i tamo gdje se izrađuje odjeća namijenjena zapadnim tržištima.
Četrnaest velikih robnih marki pribavlja odjeću iz pogona u kojima se rabi nonilfenol etoksilat.
On se razgrađuje u nonilfenol, otrov koji može narušiti hormonalnu funkciju.

Ne gužva se? Sumnjivo!


Vidite li na etiketi napomenu da se dotični odjevni predmet ne gužva, vjerojatno su prilikom proizvodnje upotrebljene perfluorirane kemikalije (PFC), za koje se vjeruje da imaju karcinogena svojstva.

Crna boja za tekstil i kožu često zadrži p-Fenilenediamin (PPD), koji može izazvati alergijske reakcije.

Opasnost od izbjeljivača


U tekstilnim se pogonima također koriste volatilni organski spojevi (VOC) i izbjeljivač koji stvara dioksine.

Ovo su vrlo otrovne tvari, koje uzrokuju probleme u razvoju, snizuju imunitet, remete rad hormona i povećavaju rizik od raka.
Posljedice sintetskih kemikalija demantiraju marketinšku poruku proizvođača tekstila DuPonta, koja glasi: "Bolji život uz pomoć kemije."
DuPont je stvorio rajon, sintetsko vlakno koje se izrađuje kemijskom obradom drveta i koristi u proizvodnji velikog dijela odjeće.
U međuvremenu, mnogi su shvatili da uz zagađeni zrak, vodu, hranu i odjeću, uz brojne posljedice za zdravlje, život nije bolji.

Brojne alergijske reakcije


Odjeća puna takvih kemikalija najviše pogađa naš imuni sustav i izaziva alergijske reakcije.

Alergijske reakcije do kojih uobičajeno dolazi pod utjecajem sintetskih kemikalija su:

  • peckanje i svrbež
  • upale mekih tkiva
  • mučnina
  • iscrpljenost
  • zamućen vid
  • otežano disanje
  • učestale infekcije sinusa
Trpite li ovakve neobjašnjive smetnje, a nosite sintetsku odjeću ili spavate na sintetskoj posteljini, one bi mogle biti izvor problema.

Sve za veći profit


Današnja odjevna industrija teška je sedam tisuća milijardi dolara godišnje, a u proizvodnji se upotrebljava osam tisuća sintetskih kemikalija.

U zemljama trećeg svijeta, propisi koji reguliraju korištenje štetnih tvari u industriji mnogo su blaži.
A upravo tamo se proizvodi većina tekstilnih materijala i odjeće, koja se zatim uvozi na Zapad.
Jednostavno, tako vlasnici prolaze jeftinije.
Zbog neodgovornog stava vlasti koja ne ograničava primjenu kemikalija, Kina je danas među najzagađenijim zemljama svijeta.
Upravo takvi neuredni pogoni, u kojima nadređeni ne mare za sigurnost radnika ni krajnjih korisnika proizvoda, opskrbljuju zapadne kompanije s golemim količinama robe.
Zapadnjacima se to isplati zbog mnogo nižih troškova proizvodnje, jer su radnici u državama trećeg svijeta spremni raditi za bijedne nadnice.
Ta roba završava i u našim dućanima, ormarima i naposljetku na našim tijelima.

Kako se zaštititi


Kod kupovine odjeće, posteljine i ručnika, obavezno čitajte etikete i nastojte izbjegavati sintetske materijale kao što su rajon, najlon, poliester, akrilik, acetat i triacetat.

Klonite se proizvoda koji se ne gužvaju, ne zahtijevaju peglanje ili se ne skupljaju.
Operite i osušite odjeću triput prije prvog nošenja.
Primjenjujte samo sigurne organske deterdžente za rublje.

Važno je znati

  • Koža je naš najveći organ, a što dotiče kožu, ulazi u tijelo
  • Toksini koje naša koža apsorbira prelaze u limfni sustav pa u krv i konačno u jetru, centralu za uklanjanje toksina
  • Koža izbacuje dio toksina, no sintetska vlakna guše kožu i blokiraju izlaz toksinima, pa oni ostaju u organizmu
  • Spoj većeg broja kemikalija može biti otrovniji od svake kemikalije posebno.
Izvor: Alternativa
 
Natrag
Top