Novosti i zanimljivosti iz sveta filma

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
43. FEST otkrio svoje prve adute
| IZVOR: B92, TANJUG
Predstojeći 43. Fest otvoriće 27. februara u Sava centru film Bertrana Boneloa "Sen Loran", dok će tokom festivala, koji traje do 8. marta, biti uručene nagrade Beogradski Pobednik za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti našoj čuvenoj glumici Mileni Dravić i ruskom reditelju Aleksandru Sokurovu.


91711600454ce81438a426923402070_640x360.jpg

Scena iz filma Sen Loran

To je 1. febraura objavljeno na sajtu Festa, a detalje programa saopštiće 2. februara novi umetnički direktor Festa Jugoslav Pantelić i novi selektor Mladen Đorđević na konferenciji za novinare u Skupštini Beograda, na kojoj će govoriti i sekretar za kulturu i predsednik Odbora Festa Vladan Vukosavljević i direktor Centra beogradskih festivala Milan Lazović.

U filmu „Sen Loran“ glavne uloge igraju Gaspar Ulije, Žeremi Renije, Lui Garel, Lea Sejdu iHelmut Berger.

Prošlo je više od šest godina od smrti Iva Sen Lorana (Yves Saint Laurent), ali čuveni dizajner daleko je od zaborava. Njegova modna marka i dalje je jedan od najjačih svetskih brendova, a veliko interesovanje privlači i njegov buran privatni život na osnovu koga su prošle godine snimljena dva filma.

Biografski film „Yves Saint Laurent“ (2014) dobio je odobrenje od Pjera Beržea, dizajnerovog dugogodišnjeg poslovnog i životnog partnera. Film, „Sen Loran“ koji će videti publika Festa malo je slobodnija verzija, fokusirana više na samog dizajnera i njegovu priču, nego na priču koju je o njemu želeo da plasira Berže.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/vhkSXbmm-uQ" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]

Bertran Bonelo se često karakteriše kao pripadnik takozvanog „novog francuskog ekstremizma“, koji čine transgresivni filmovi i reditelji poput Fransoa Ozona i Gaspara Noe. Bonelovi prethodni filmovi kao što su „Pornographer“, „Tiresia“, „House of Tolerance“, bave se kontroverznim temama poput pornografije, transrodnosti i života u bordelu.

Uprkos tome, Bonelo je miljenik kritike i festivala, a pogotovo Kana gde je redovan gost i nosilac nagrade Fiprescija, kao i tri nominacije za Zlatnu palmu.

Njegova verzija Sen Loranove priče je sve samo ne klasična biografija. Film je raskošno umetničko delo, na momente nadrealno i hipnotišuće. Fotografija i muzika se izdvajaju kao najjači elementi, zajedno sa fantastičnim glumačkim ostvarenjima.

U naslovnoj ulozi briljira model i glumac Gaspar Ulije, našoj publici najpoznatiji po ulozi u filmu„Veridba je dugo trajala“, za koju je dobio nagradu Cezar. Beržea tumači Žeremi Renije.

128126625954ce8143b8939829528993_640x456.jpg


U novom zdanju Jugoslovenske kinoteke u okviru Festa biće prikazan filmski omaž Mileni Dravić, koja je od filma, preko pozorišta i televizije u preko 50 godina dugoj karijeri postala jedna od najvoljenijih domaćih glumica.

Njena karijera počela je 1959. ulogom u filmu „Vrata ostaju otvorena“, nakon čega su se nizale uloge, pa je odlučila da upiše glumu.

Prvi veliki uspeh doživela je 1962. kada je osvojila Zlatnu arenu u Puli za „Prekobrojnu“. O partizanskom filmu je nemoguće govoriti bez pominjanja Milene Dravić i njenih sjajnih uloga u filmovima „Kozara“, „Sutjeska“, „Bitka na Neretvi“.

Igrala je i filmovima drugačijih autora, u crnom talasu, u nekolko filmova Puriše Đorđevića - „Kros kontri“, „Jutro“ (nagrada Zlatna Ruža u Veneciji), „Biciklisti“ (Zlatna arena u Puli), u kultnim ostvarenjima Dušana Makavejeva „Misterije organizma“ i „Čovek nije tica“ (fotografija sa snimanja tog filma bila je inspiracija za kampanju ovogodišnjeg Festa).

Početkom sedamdesetih započinje vezu sa Draganom Nikolićem i oni postaju najpopularniji par u Jugoslaviji zahvaljujući šou programu „Obraz uz obraz“ koji su zajedno vodili.

[raw]<iframe width="640" height="480" src="https://www.youtube.com/embed/qtgazYn30Lc" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]

Ipak, više uspeha u filmovima je imala sa svojim filmskim partnerom Ljubišom Samardžićem, a njihovi najpopularniji filmovi su „Ljubavni Život Budimira Trajkovića“ i „Rad na određeno vreme“ (sa više nastavaka).

Milena Dravić je u tom periodu nizala uloge koje su joj donosile pohvale kritike i simpatije publike - učiteljica u seriji za decu „Priče iz Nepričave“, uloga u filmu „Poseban tretman“ za koju je dobila nagradu u Kanu.

Tokom devedesetih uglavnom smo mogli da je vidimo na televiziji, u serijama „Metla bez drške“ i„Policajac sa Petlovog brda“, a veliki povratak na filmsku scenu označila je uloga u „Zoni Zamfirovoj“ gde je ponovo igrala sa svojim suprugom.

Poslednjih godina tek se ponekad pojavi na platnu ili malim ekranima - u filmovima „Agi i Ema“ i„Ljubav i drugi zločini“, kao i u serijama „Pozorište u kući“ i „Sinđelići“.

Paralelno je gradila reputaciju kao vrsna pozorišna glumica. Nekoliko puta je dobila nagradu Ćuranna Danima komedije u Jagodini, a takođe je nagrade za životno delo - Zlatni ćuran i Žanka Stokić, kao i statuetu Joakim Vujić.

[raw]<iframe width="640" height="480" src="https://www.youtube.com/embed/NH-329WJ1-s" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]

Tokom 43. Festa biće prikazana i retrospektiva jednog od najvažnijih reditelja današnjice Aleksandra Sokurova, takođe u novoj zgradi Kinoteke.

Zlatni lav u Veneciji 2011. bio je kruna stvaralaštva ovog istaknutog reditelja. Njegov put do priznanja bio je dug i naporan, često osporavan od strane filmske kritike i vlasti, ali uprkos pretnjama, zabranama i nerazumevanju, Sokurov je ostao dosledan sebi i svojoj viziji.

U više od 30 godina dugoj karijeri bavio se velikim temama - istorijom, strukturama moći i ljudskom dušom na njemu svojstven način. Dokumentovao je živote istorijskih ličnosti Hitlera i Lenjina,Solženjicina, Gorbačova, Šostakoviča i Tarkovskog.

Adaptirao je književna dela Čehova, Dostojevskog i Šoa, ali se bavio i slučajevima običnih ljudi, apstraktnim emocijama i međuljudskim odnosima. Njegovi filmovi su jedinstveno estetsko iskustvo, često bez jasnog narativa, filmska poezija potpuno jasna samo njemu, a drugima ostavljena na tumačenje.

Iako je odavno privukao pažnju kritičara i ljubitelja autorskog filma, pravi proboj na svetsko tržište je doživeo tek 1997. sa filmom „Mati i sin“ koji je premijerno prikazan u Berlinu.

To je bio prvi u nizu svojevrsne trilogije o međuljudskim odnosima i emocijama. „Otac i sin“ nastavlja ovu studiju, a najavljeni „Dva brata i sestra“ trebalo bi da je završi.

Bavio se i ratom u tri filma u kojima se trudio da prikaže svakodnevni život i unutrašnji svet vojnika, bez glorifikovanja rata i vojnih poduhvata.

[raw]<iframe width="640" height="480" src="https://www.youtube.com/embed/Wf3UF0IvW60" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Argentinski kandidat za Oskara na 43. Festu


B92

Argentinski kandidat za Oskara, film "Divlje priče" koji važi za jedno od najvećih iznenađenje sezone, biće prikazan početkom marta na 43. Festu.


Beta/AP
Retki su filmovi koji osvoje simpatije kritike i publike, a upravo takav je jedan od miljenika festivalskih krugova protekle sezone - argentinski film “Divlje priče”.

Ova antologija sastoji se iz šest kratkih priča koje povezuje zajednička tema- nasilje i osveta. Potvrda kritike stigla je u vidu nominacija za Zlatnu palmu, Oskara i Satelit nagradu, a potvrda publike u vidu nagrade publike na festivalima u San Sebastijanu, Sarajevu i Sao Paulu, kao i desetominutnih ovacija u Kanu.

Takođe, u Argentini je postao instant klasik- pored obaranja rekorda gledanosti, film je očigledno bio blizak publici, pa je tako nekoliko replika već ušlo u žargon.


Beta/AP
Reditelj Damian Šifron je filmofil od malih nogu. Već sa 9 godina je počeo da snima kratke filmove, a pre Divljih priča napisao je i režirao dva filma i tv seriju koja je bila hit u Argentini.

“Ono što nas odvaja od životinja je naša sposobnost da se obuzdamo,” rekao je Šifron u jednom intervjuu. “Životinja ne može da se obuzda i osuđena je na svoje instinkte. Nasuprot tome, mi imamo bori se ili beži mehanizam, ali to dolazi sa visokom cenom. Većina nas je frustrirana jer mora da se obuzdava, ali neki ljudi izgube kontrolu i eksplodiraju. Ovo je film o ljudima koji eksplodiraju, i svi možemo da razumemo zašto. Svaki put kad čitam o nekome ko je navodno uradio nešto iracionalno ili varvarski, razmišljam kako mi ta osoba uopšte nije strana.”

Šifron je izjavio kako je scenario pisao u kratkim naletima dok je radio na drugim projektima, i to mu je pružalo svojevrsnu katarzu posle događaja koji su ga uznemirili. A kada je poslao scenario ostalim saradnicima, svi su se složili sa njim i prepoznali se u situacijama.


Beta/AP
Jednu od uloga u filmu tumači Rikardo Darin, verovatno najpopularniji argentinski glumac. Izgleda da je Darin taličan, budući da je ovo već treći film u kome glumi a koji je nominovan za Oskara za najbolji strani film (“Tajna u njihovim očima” ga je osvojila 2010).

Zanimljivo je da kritičari ovaj film često opisuju kao “Junaci na ivici nervnog sloma” aludirajući na čuveni Almodovarov film “Žene na ivici nervnog sloma”, a upravo je Pedro sa svojim bratom Agustinom bio producent.

Agustin je rekao kako je Šifron pisao scenario bez ideje da će ga oni pročitati, ali čim su ga dobili, odmah su uvideli paralele sa Almodovarovim radom i odlučili da stanu iza njega. Ovakva podrška sigurno je pomogla filmu da se probije na kompetitivnom tržištu, ali mu je kvalitet omogućio da se popne do samog vrha.

Film je na programu u Sava centru, 1. marta u 22h i u Domu omladine 4. marta u 22:30h.

 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Sa 65. Berlinala pravo na Fest


B92

Film “Telo” doneo je 14. februara Srebrnog medveda za režiju Poljakinji Malgožati Šumovskoj, a domaća publika ovo ostvarenje moći će premijerno da pogleda početkom marta na predstojećem Festu.


Beta/AP
Jedna od najcenjenijih poljskih rediteljki danas, Malgožata Šumovska je rođena u Krakovu 1973. Bavi se režijom, scenarijem i produkcijom igranih i dokumentarnih filmova.

Njeni filmovi su osvojili brojne nagrade, na primer, Srebrnog leoparda na festivalu u Lokarnu za film “33 prizora iz života” ili nagradu Tedi na Berlinalu za film “W imie...”. I prvo i drugo ostvarenje, “Szczesliwy czlowiek” (Srećni čovek) i “Ono” (Stranac) bili su nominovani za Evropsku filmsku nagradu kao otkrića godine. “Elles” (One) sa Žilijet Binoš prodat je u više od 40 zemalja, a “W imie...” u 15. U Poljskoj je osvojila najvažnije filmske nagrade.

Njeno poslednje ostvarenje, film “Telo” uvršten je u takmičarski program Berlinskog filmskog festivala 2015 i doneo joj je Srebrnog medveda za najbolju režiju .

Radnja filma prati Januša, čoveka koga nije lako šokirati. Kao islednik on se bavi preciznim istraživanjima i analizira scene zločina do najsitnijih detalja. Uprkos teškim situacijama sa kojima se susreće, on radi vredno. Ipak, oseća se bespomoćno kada mora da se suoči sa svojom anoreksičnom ćerkom Olgom, koja i dalje pati za mrtvom majkom.


U strahu da će se povrediti, odvodi je u kliniku gde se za nju brine psihoterapeutkinja Ana. Nekoliko godina ranije, Ana je izgubila bebu i sada se izolovala u svom zabarikadiranom stanu gde doziva duhove koji komuniciraju sa živima.

Malgožata Šumovska koristi elemente crne komedije da govori o poteškoćama s kojima se ljudi sreću kada tuguju zbog gubitka voljene osobe. Film ispituje strah od intimnosti, ali i žudnju za intimnošću, samopovređivanje zbog mentalnog bola i beg u ezoterično. Ovo je kompleksno promišljanje o usamljenosti srca i konflikta racionalnog i vere u natprirodni univerzum.

Film se prikazuje u glavnom programu van konkurencije u sledećim terminima: 4. marta 16:30 u Sava centru, 5. marta u 15:00 u Fontani i 22:30 u Domu omladine.


 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
David Oelhofen gost ovogodišnjeg Festa
Izvor: Tanjug
Francuski reditelj David Oelhofen biće gost predstojećeg Festa, a njegov film "Daleko od ljudi" prikazuje se u programu "Horizonti" u Sava centru 5. i 6. marta, kao i u bioskopu Fontana 7. marta, najavili su danas organizatori festivala.

166268016754de4ea07ca4d463662686_orig.jpg

Iz filma Daleko od ljudi (Foto: YouTube Screenshot)
Oelhofen je karijeru počeo 1996. kratkim filmom "Zid" (Le mur), a nakon deset godina i nekoliko kratkih filmova, režirao je prvi dugometražni film "In your wake". To debitantsko ostvarenje donelo mu je nominacije za Zlatnu kameru i nagradu kritike u Kanu.

"Daleko od ljudi" je njegov drugi film. Na festivalu u Veneciji osvojio je tri priznanja - Nagradu mladih za najbolji film, nagradu Interfilm i nagrada SIGNIS.

Slavni Vigo Mortensen igra glavnu ulogu, francuskog profesora koji podučava decu u jednom alžirskom selu. U osvit alžirskog rata naređeno mu je da odvede disidenta Mohameda u grad gde treba da mu se sudi, a njihov odnos koji se razvija na tom teškom putovanju je u fokusu ovog filma.

Scenario je inspirisan kratkom pričom "Gost" Albera Kamija, koji je živeo u Alžiru u ranoj mladosti i pisao o njemu. Reditelj je promenio neke aspekte priče i pomerio je iz perioda pre sukoba na početak rata, ali ističe da ovo nije film o ratu i da ga ne interesuje da objašnjava okolnosti tog sukoba, već kako je on uticao na ljude ođednom obuhvaćene nasiljem.

"Od samog početka želeo sam da ovo bude univerzlna priča, kao vestern - sukob dva sistema zakona, sa divljim i moćnim pejzažem u pozadini", kaže Oelhofen.

Mortensena je zaintrigirala priča koja nije ideološki ostrašćena, već govori o običnim ljudima i njihovoj želji da ne učestvuju u nasilju, iako se nalaze u njegovom centru. On je istakao da je bio nateran na razmišljanje o ljudima u Izraelu i Palestini koji su trenutno u sličnoj situaciji.

Muziku za film uradili su Nik Kejv i Voren Elis. Oelhofen je bio vrlo zainteresovan da baš oni osmisle saundtrek, jer je njihova muzika atmosferična i važno je da ona u filmu potcrtava odnos između junaka, a ne naglašava nasilje.


 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
A kome biste vi sada dali Oskara?
| IZVOR: TANJUG
Američki časopis Holivud riporter obavio je anketu među članovima Američke filmske akademije kako bi video da li bi i danas svoj glas dali za neke od filmova i glumaca koji su ranijih godina osvojili Oskara.





Godine 2006. drama o rasizmu "Sudar" (Crash) Pola Hagisa preotela je Oskara za najbolji film kaubojskoj homoseksualnoj romansi "Planina Broukbek". Istraživanje Holivud riportera, međutim, pokazuje da bi u slučaju da se glasanje danas obavlja, ostvarenje Anga Lija lako odnelo pobedu, ostavljajući daleko iza sebe ne samo "Sudar", već i ostala nominovana ostvarenja - "Minhen", "Laku noć i srećno" i "Kapote".

Pre 20 godina, Akademija je Oskarom nagradila film "Forest Gamp", ali njegova sentimentalnost i uprošćena istorija mu danas ne bi donele pobedu, već bi zlatna statueta pripala "Bekstvu iz Šošenka", koji je u međuvremenu postao kultni film.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/6hB3S9bIaco" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]


Ni "Vozeći gospođicu Dejzi", film koji je trijumfovao na dodeli 1990, ne bi ponovio uspeh. Umesto njega, Oskara za najbolji film podigli bi producenti drame "Moje levo stopalo" o umetniku koji boluje od cerebralne paralize, kog je maestralno ovekovečio Danijel Dej Luis.

Slično bi prošao i "Roki" koji bi trku izgubio ne u korist "Taksiste", kao što bi mnogi očekivali, imajući pre svega u vidu nezaboravnu glumu Roberta de Nira, već u korist priče o istraživačkom novinarstvu"Svi predsednikovi ljudi".



[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/nJQEKJvJacE" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]


Takođe bi se i "Spasavanje redova Rajana" našlo ispred "Zaljubljenog Šekspira" - da se glasalo danas, a ne 1999. godine.

Za Marisu Tomei često sa zlobom kažu "da je teško zamisliti da ona ima Oskara" - za sporednu ulogu u (takođe kultnoj) komediji "Moj rođak Vini" iz 1992.

Ali činjenica je da bi članovi Akademije ponovo glasali za nju na uštrb "filmskih gromada" Vanese Redgrejv, Džudi Denč i Mirande Ričardson.


[raw]<iframe width="640" height="480" src="https://www.youtube.com/embed/ej8EpWYFhnw" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



Ana Pakin je svog Oskara osvojila kada joj je bilo svega 11 godina, za ulogu u filmu "Klavir", a pored nje su bile nominovane i Ema Tomson, Holi Hanter i Vinona Rajder. Ma koliko bile poznatije, ni danas ne bi uspele da joj ga preuzmu.

Ovogodišnja dodela Oskara održava se 22. februara, a domaćin ceremonije je glumac Nil Patrik Haris.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/ivsVD0YKIRQ" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Star Wars 7: U nekim glasinama ima istine
IZVOR: BBC
Džej Džej Abrams je rekao kako su neke od glasina koje prate novi film iz serijala “Ratovi zvezda” zapravo istinite.




Foto: Beta/AP



Džej Džej Abrams je bio voditelj ceremonije dodele nagrade Oskara Vajlda u Los Anđelesu, a jedna od dobitnica je bila Keri Fišer, koja u novim “Ratovima zvezda” ponovo glumi princezu Leju. Pored nje, u filmu, čija premijera je zakazana za decembar ove godine, ponovo će se pojaviti Harison Ford i Mark Hamil.

“Jedva čekam da vidite film. Posao je bio ogroman i trajao je dugo nakon što smo snimili film, ali na sreću, imamo savršen tim koji se bavi postprodukcijom.”

Na internetu su se nedavno pojavile glasine vezane za nove "Ratove zvezda", a povodom toga, Abrams je rekao:

“Postoji gomila glasina – u nekima ima istine, u drugima nema. Moram priznati da sam zahvalan svakome ko čita spojlere, jer to znači da im je stalo do filma i da žele da ga pogledaju. Uostalom, znam tačno kako je to, pošto sam i sam veliki fan serijala.”


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Star Wars 7 donosi smrt jednog od glavnih likova?
IZVOR: B92
U moru glasina o sedmoj epizodi "Ratova zvezda" izdvojila se jedna koja bi mogla da dosta potrese ljubitelje serijala - jedan od glavnih likova iz Star Wars univerzuma će navodno biti ubijen.


105782019554e5bfd1a797b312842531_orig.jpg

Foto: Beta, AP



Kako piše "Independent", informacija je prvo objavljena na "uglavnom pouzdanom" sajtu makingstarwars.net, a bavi se detaljnim opisom scene u kojoj navodno gine jedan od glavnih likova iz serijala.

Urednik sajta kaže da je scena "već snimljena" i da je detalje saznao od "poverljivog izvora, jednog od statista, koji je ranije pružao informacije koje su se ispostavile kao tačne".

"Danas se sve menja, od danas verujem da je ovo istina. Izvor nije pokazao da je kredibilan jednom ili dva puta, već stotine puta", navodi urednik sajta.

Nakon ove objave, po internetu su počele da se šire glasine o toj navodnoj sceni, kao i o tome da li lik zaista gine "ili se prosto ne pojavljuje do kraja filma".

Uskoro su se i na drugim mestima pojavile takođe "proverene informacije" o toj sceni, a u zavisnosti od izvora razlikuje se njen opis, njeni akteri i sam ishod.

Doduše, sve zvuči kao nešto što je namerno iscurelo sa seta, a ceo opis ostavlja toliko nedoumica da je sasvim moguće da niko u stvari i ne gine.

Navodno, u sceni pri kraju filma "Star Wars: The Force Awakens" u jednom zamku (skrovištu glavnog zlikovca?) dolazi do sukoba u kome učestvuju Han Solo i glavni negativac Kajlo Ren, a tu su i Čubaka i trio koji znamo iz trejlera Fin, Rej i droid BB-8. Navodno Kajlo Ren savlada Soloa, Čubaka ispušta krik, Kajlo Ren beži, a zatim zamak eksplodira i svi (osim Hana) beže u Milenijum Falkon. Solo se nakon te scene više ne pojavljuje u filmu.

Neki izvori navode da se u sceni pojavljuje i Luk Skajvoker, a neki čak i da je on odgovor za sudbinu svog prijatelja.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/fh1jm6V4XNM?list=UUXRE36Dr9eg5l5kKu0yGZ-g" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Oskar 2015: Da li će biti iznenađenja?
IZVOR: TANJUG
Ako je suditi na osnovu pisanja američke štampe, većina pobednika ovogodišnje 87. dodele Oskara već je poznata.


142766019754e5a9ffd65f2308500927_orig.jpg

Beta / Matt Sayles/Invision/AP



Da li će se njihove prognoze zaista i ostvariti ostaje da se vidi u nedelju uveče ali ono što se pak može sa sigurnošću reći jeste da je ovogodišnja "berba" znatno slabija u odnosu na prethodne godine.

Na startnoj liniji u trci za zlatnu statuetu 22. februara biće osam ostvarenja među kojima nema onog što publika najviše voli, a to su blokbasteri. Nema "Iščezle", "Interstelara", "Čuvara galaksije"... samo filmova koji više liče na kandidate nezavisnih produkcija.

Među finalistima su četiri biografska ostvarenja - "Snajperista", "Selma", "Teorija svega" i "Igra kodova" i četiri fikcije - "Čovek ptica", "Odrastanje", "Grand Budapest hotel" i "Ritam ludila" (Whiplash).


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/1Fg5iWmQjwk" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



Iako "Čovek ptica" i "Grand Budapest hotel" imaju najviše, po devet nominacija, porodičnoj drami"Odrastanje", koja prati sazrevanje glavnog junaka Mejsona i metamorfoze njegove porodice, daju se najveće šanse da ponese Oskara za najbolji film.

Projekat Ričarda Linklejtera, koji je sniman u razmaku od 12 godina sa istim glumica, svakako predstavlja jedno od najznačajnijih filmskih poduhvata, koje neki kritičari svrstavaju u najvažnija ostvarenja ovog milenijuma.



[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/Ys-mbHXyWX4" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



U kategoriji za najboljeg reditelja nominovani su Ves Anderson (Grand Budapest hotel), Alehandro Injaritu (Čovek ptica), Ričard Linklejter (Odrastanje), Benet Miler (Rvanje sa ludilom - Foxcatcher) i Morten Tuldum (Igra kodova).

Uprkos bujnoj, divljoj mašti ispoljenoj u svojim delima, Anderson i Injaritu, prema mišljenju kritičara, neće osvojiti Oskara već će trofej otići u ruke Linklejtera.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/uJfLoE6hanc" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



Svi se gotovo slažu da su glavne glumačke nagrade već "rezervisane" - za Majkla Kitona(Čovek ptica) u muškoj, i Džulijan Mur (I dalje Alis), u ženskoj kategoriji.

Osim Kitona, Oskaru se još uvek mogu nadati Stiv Karel (Rvanje sa ludilom), Bredli Kuper (Snajperista), te dvojica odličnih mladih Britanaca, Benedikt Kamberbač za ulogu matematičar Alan Tjuringa (Igra kodova) i Edi Redmejn za ulogu slavnog kosmologa Stivena Hokinga (Teorija svega).

Mnogima se, pak, čini da je među nominovanim trebalo da se nađu i Dejvid Ojelovo (Selma) i Džejk Džilenhol (Nightcrawler).

[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/Salz7uGp72c" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



Pored Murove, za Oskara za najbolju glumicu nadmeću se još četiri izvanredne dame: Marion Kitijar (Dva dana, jedna noć), Felisiti Džons (Teorija svega), Rozamund Pajk (Iščezla) i Ris Viterspun (Divljina).

[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/ZrXrZ5iiR0o" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]


Nagrada za najbolju sporednu mušku, odnosno žensku ulogu je nešto neizvesnija. U prvom slučaju očekuje se da Oskara ponese J.K. Simons za rolu strogog profesora, gotovo tiranina, u muzičkom filmu "Ritam ludila". Planove mu mogu "pomrsiti" veteran Robert Duval (Sudija), Itan Houk (Odrastanje), Edvard Norton (Čovek ptica) i možda ponajviše Marka Rufalo (Rvanje sa ludilom).

Kod glumica se prednost daje Patriši Arket (Odrastanje), ali su joj za petama Lora Dern (Divljina), Kira Najtli (Igra kodova), Ema Stoun (Čovek ptica) i Meril Strip (Začarana šuma), kojoj bi ovo bio četvrti Oskar u karijeri.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/7d_jQycdQGo" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Noćas dodela Oskara
Tanjug |
Američka akademija za film večeras će , 87. put, dodeliti svoja priznanja - prestižne Oskare, a mrtva je trka između crne komedije "Čovek ptica" i drame "Odrastanje".

414232_184673394552b4028dd750d019020630orig_ff.jpg


Šou u Dolbi teatru vodiće komičar Nil Patrik Haris.

Nagrade će uručivati "zvezdana" ekipa u kojoj su Ben Aflek, Skarlet Johanson, Nikol Kidman, Edi Marfi, Lijam Nison, Gvinet Paltrou, Meril Strip i Opra Vinfri.
Haris će, procenjuju kritičari, imati težak zadatak da nadmaši prošlogodišnju voditeljku Elen Dedženeris iako je 41-godišnja zvezda serije "Kako sam upoznao vašu majku" već dobio četiri Emija za vođenje brodvejskih Toni nagrada.

Ceremoniji koja počinje u 17.30 po lokalnom vremenu (1.30 GMT) prethodni tradicionalni crveni tepih gde će zvezde pokazati najnovije kreacije poznatih i manje poznatih dizajnera.

Očekuje se i da će obezbeđenje biti pojačano budući da je ranije ove sedmice deo Holivuda bio zatvoren zbog pretnje bombom.

Jedini nezvani gost mogla bi da bude kiša budući da meteorolozi upozoravaju da postoji 60 posto šansi da pada kiša u Los Anđelesu, što je inače retkost.


[raw]<iframe width="500" height="315" src="https://www.youtube.com/embed/uytjqjX95fI" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
87. dodela Oskara: Trijumf "Čoveka ptice"
| PIŠE: MLADEN SAVKOVIĆ, B92
Film „Čovek ptica“ Alehandra Gonsalesa Injaritua proglašen je najboljim na 87. dodeli Oskara održanoj 22. februara u Los Anđelesu, gde je osvojio još tri priznanja.





Alehandro Gonsales Injaritu sa ekipom scenarista filma Čovek ptica (Beta/AP)



Uglavnom ignorišući od strane kritike favorizovano „Odrastanje“ Ričarda Linklejtera, nagrađujući sa četiri „tehnička“ Oskara film „Grand Budapest hotel“ Vesa Andersona, Akademija je s pravom nagradila briljantno ostvarenje Injaritua (Pasji život, 21 gram, Vavilon, Prelepo) i to u kategorijama: film, režija, originalni scenario, kamera.

Time je britka, puna gorke satire priča o glumcu Riganu Tomsonu (Majkl Kiton), nekadašnjem popularnom superheroju (Čovek ptica), koji u šezdesetoj pokušava da vaskrsne svoju karijeru u pozorištu, dobila sasvim prikladnu završnicu kada se filmski trijumf preneo sa velikog platna na scenu Dolbi tetara.

„Ko je uopšte dao zelenu kartu ovom gubitniku“, zapitao se kroz smeh Šon Pen kada je na kraju preduge ceremonije pročitao da je upravo „Čovek ptica“ najbolji film. Injaritu je svega nekoliko minuta pre toga bio na sceni, primajući nagradu za najbolju režiju, i mislivši da je to kraj zabave za njega, održao svoj govor začinjen sa nekoliko detalja.

„Čudna su stvar te amajlije. Možda je trebalo da nosim Karverovu majicu i kravatu Bilija Vajldera, ali danas nosim gaćice sa likom Majkla Kitona“, otkrio je Injaritu šaleći se kako su uske i ne mirišu baš najbolje. „Nego, govoreći o tom malom davežu - egu“, nastavio je on. „Ego voli takmičenje. Ali paradoks je u tome što prava umetnost i individualistički izraz ne mogu biti poređeni i mereni, niti poraženi. Naše delo će biti ocenjeno samo vremenom.“

Kada je preuzeo nagradu za najbolji film iskoristio je priliku da, između ostalog, zahvali i svojim dugogodišnjim saradnicima i prijateljima, Alfonsu Kuaronu (prošlogodišnjem dobitniku Oskara za režiju „Gravitacije“ – „Dva Meksikanca u nizu, to je sumnjivo“, našalio se Injaritu), Benisiju del Toru i direktoru fotografije Emanuelu Lubeckom (nagrađen Oskarom i ove i prošle godine), nazivajući SAD velikom imigrantskom nacijom.



Alehandro Gonsales Injaritu i Ema Stoun (Beta/AP)


Osamdeset sedma po redu dodela nagrada Američke filmske akademije nije protekla u znaku tradicionalne potpune predvidljivosti, kako to obično biva. U samom finišu trke najveće šanse su imali filmovi „Odrastanje“ i „Čovek ptica“, ali se nisu isključivali ni faktori iznenađenja koji bi uz pomenuti„Grand Budapest hotel“ mogli da izdvoje i filmove „Teorija svega“, „Igra kodova“, „Ritam ludila“, „Selma“, „Snajperista“.

Kategorija u kojoj mesta za nedoumicu nije bilo jeste ona za najbolju glumicu, kojom je nakon brojnih nominacija i nezasluženo propuštenih šansi, ove godine suvereno dominirala Džulijan Mur. Jedna od trenutno najboljih glumica dala je potresan portret osobe koja se suviše rano suočava sa simptomima Alchajmerove bolesti u nezavnisnom filmu „I dalje Alis“.

„Ne postoji najbolja glumica“, kazala je Mur držeći Oskara u ruci. „Čast mi je što sam nominovana sa ostalim glumicama i što mogu da zahvalim svima. Hvala i roditeljima koji su mi rekli da mogu da postanem šta god hoću samo ako odem na fakultet.“



Džulijan Mur (Beta/AP)


Ona je svoj govor iskoristila i da skrene pažnju na ljude obolele od Alchajmera koji se upravo zbog svoje bolesti osećaju izolovano i marginalizovano, izražavajući nadu da je film njihove probleme učinio bar malo vidljivijim.

„Kada je Ričard (Glacer, reditelj filma) otkrio da boluje od amiotrofične lateralne skleroze (ALS) pitali su ga šta želi da radi, da li želi da putuje svetom, a on je rekao da želi da pravim filmove“, otkrila je Mur. ALS je u filmskom svetu ove godine postao vidljiviji kroz još jedno ostvarenje, dramu „Teorija svega“, koja je Ediju Redmejnu donela skoro sva važnija priznanja, pa i Oskara za najboljeg glumca, što je ujedno i jedina nagrada Akademije za taj film.

„Ovaj Oskar pripada svim ljudima širom sveta koji se bore sa ALS-om, pripada jednoj izvanrednoj familiji Hoking i obećavam da ću ga paziti, polirati, odgovarati na njegove pozive“, kazao je Redmejn.



Edi Redmejn (Beta/AP)


Mladi britanski glumac ostavio je za sobom kolegu Benedikta Kamberbača koji u filmu „Igra kodova“tumači briljantnog matematičara Alana Tjuringa. I ovo ostvarenje osvojilo je takođe jednog Oskara i to za najbolji adaptirani scenario.

„Alan Tjuring nikada nije imao priliku da stoji na sceni kao ova, a ja imam. I mislim da je to najnepravednija stvar“, kazao je scenarista Grejem Mur primajući nagradu, da bi potom održao dirljiv govor. „Kada sam imao 16 godina pokušao sam da se ubijem jer sam se osećao drugačije, kao da ne pripadam tu. Zato ovaj trenutak posvećujem svakom detetu koje oseća da se ne uklapa. Uklapaš se. Ostani čudak. Ostani drugačiji. I kada dođe tvoj red da stojiš na ovoj bini, prenesi istu poruku dalje.“

Prvi Oskar večeri dodeljen je glumcu Džej Kej Simonsu za maestralnu sporednu ulogu (najblaže rečeno) strogog profesora u filmu „Ritam ludila“, koji je na kraju nagrađen sa ukupno tri statue.

Zahvaljujući svojoj supruzi i deci, Simons je sa scene Dolbi teatra poslao nešto drugačiju poruku od ostalih kandidata: „Pozovite vaše roditelje, ako imate bar jednog, nemojte da im šaljete poruke ili mejlove, pozovite ih i recite im da ih volite.“



Džej Kej Simons (Beta/AP)


Oskara za najbolju sporednu glumicu dobila je Patriša Arket za izvanredan portret samohrane majke u filmu „Odrastanje“ čije je dvanaestogodišnje snimanje prikazalo i njenu prirodnu transformaciju pred kamerama.

Zahvaljujući na nagradi, za koju je i sama bila uverena da će je dobiti, kao i većina ostalih filmofila, Arket je unapred spremila zahvalnice svim saradnicima i porodici, da bi potom na oduševljenje mnogih nagradu posvetila svim ženama u SAD koje se godinama borile za svoja prava.

„Za svaku ženu koja je rodila dete, za svaku koja plaća porez, koja je građanka ove zemlje... Mi smo se borile za prava drugih. Krajnje je vreme da počnemo i da zarađujemo podjednako, jednom za sva vremena“, zaključila je Arket.



Patriša Arket (Beta/AP)


Oskar za najbolji film van engleskog govornog područja dodeljen je reditelju Pavelu Pavlikovskomza film „Ida“, crno-belu svedenu priču o njegovoj rodnoj zemlji, ispričanu kroz pripovest o časnoj sestri koju pratimo tokom šezdesetih godina prošlog veka.

Iako je Poljska imala deset nominacija u ovoj kategoriji, ovo je prvi njihov film koji je zaista trijumfovao. Pavlikovski je stoga održao propisno dug govor, boreći se sa „muzikom za kraj“, pozdravljajući porodicu i „saradnike koji negde sada piju u moje ime“.

Najbolji dokumentarac ove godine očekivano je „CitizenFour“. Priča o Edvardu Snoudenu i njegovim razotkrivanjima aktivnosi američke Nacionalne bezbedosne agencije, važila je za jedan od favorita, a rediteljka Laura Poitras kazala je da ono što je Sounden otkrio „ne utiče samo na našu privatnosti, već i na demokratiju“.

„Hvala Edvardu Snoudenu i ostalih hrabrim zviždačima i novinarima koji rade na otkrivanju istine“, zaključila je ona.



Pavel Pavlikovski i Nikol Kidman (Beta/AP)


Nagrada za najbolji kratkometražni igrani film otišla je u ruke rediteljskog dvojca Meta Kirbija iDžejmsa Lukasa. Oni su nagrađeni za film „The Phone Call“ koji govori o volonterki u telefonskom centru kojoj se javlja čovek koji namerava da se ubije. Osim što se pohvalio da sada može da dobije besplatne krofne u omiljenoj pekari, Kirbi je imao i specijalnu zahvalnicu.

„Nagradu posvećujem i svim volonterima u centrima za pomoć, koji rade za – ništa, uključujući i naše majke koje su takođe volontirale u ovim centrima“, kazao je on.

Zanimljivo je da je slična tematika zastupljena i u filmu koji je nagrađen Oskarom za najbolji kratkometražni dokumentarni film. Reč je o ostvarenju „Crisis Hotline: Veterans Press 1“ Elen Guzenberg i Dejne Peri, koje govori o liniji za pomoć ratnim veteranima. Zahvaljujući na nagradi, Peri je zatekla mnoge posvetivši je svom sinu koji je prerano sebi oduzeo život, iskoristivši priliku da podstakne javnost da što otvorenije govori o samoubistvu.

Nakon što je prošle godine studio Volta Diznija, sa sada već legendarnim „Zaleđenim kraljevstvom“ osvojio prvog Oskara za dugometražni animirani film, uspeh je ponovljen ove godine sa ostvarenjem„Grad heroja“.

Upadljivo je bilo izostavljanje filma „Lego“ sa spiska nominacija za najbolje animirano ostvarenje, pa se čak i Nil Patrik Haris našalio na račun autora tog filma.



Nil Patrik Haris - domaćin večeri (Beta/AP)


Premda je zaista imao težak zadatak da nadmaši prošlogodišnji uspeh Elen Dedženeris koja je vodila ceremoniju, Nil Patrik Haris se nije najbolje snašao u ulozi domaćina večeri. Neobično, s obzirom na to da je već više puta uspešno vodio slične dodele nagrada (Toni, Emi...).

Iako se činilo da će veče, započeto njegovom šalom: „Večeras odlikujemo najbolje i najbelje... ovaj, najsjajnije“ biti zanimljivo, zapravo je bilo dosadnjikavo i, bar se tako činilo, duže nego inače.

Njegove šale bile su uglavnom usiljene, izazivajući smeh tek pojedinih, ostavljajući druge uglavnom zbunjene. Čak mu je i glumac Dejvid Ojelovo pokušao dati znak da nije sasvim u pravu kada tvrdi da „sve zvuči zabavnije sa britanskim akcentom“, nakon što ga je voditelj nagovorio da pročita šalu:„Ove godine smo dočekali poslednji nastavak 'Hobita', poslednji nastavak 'Noći u muzeju' i poslednji rimejk 'Eni'“, na koju se nije mnogo njih nasmejalo.



Beta/AP


Čak i kada je počeo da se poigrava sa osobama čija je uloga da tokom večeri zauzimaju mesta glumaca koji su na sceni, kako se u dvorani ne bi videla prazna sedišta, Patrik Haris je došao doStiva Karela pretvarajući se da je nominovani glumac jedan od pretvarača. Ali nakon što je Karel prihvatio igru, voditelj se jednostavno povukao. Ni njegovo parodiranje scene iz filma „Čovek ptica“, u kojoj se u donjem vešu šetao do pozornice, nije imalo previše smisla.

Ipak, uspešno je potkačio Nikol Kidman i druge zvezde na račun plastičnih operacija, braću Vajnstin, „Snajperistu“ i Opru Vinfri.

„Ove godini najbolji nominovani filmovi su zaradili 600 miliona dolara. 'Snajperista' je zaradio polovinu tog novca, a polovinu ostali filmovi. Da vam to predstavim ovako – pola sale predstavlja zaradu sedam filmova, 'Snajperistu' predstavlja Opra Vinfri“, kazao je voditelj nakon čega mu je Vinfri uputila zbunjeni pogled. „To je zato što si bogata“, odgovorio joj je.

Nešto više od dvesta minuta kasnije, posle nekoliko numera i bezbroj toaleta praćenih mahom tamnim odelima, uz omaž preminulima i Lejdi Gagu koja pokušava da uskoči u cipele Džuli Endrjuz ne bi li nas podsetila da je prošlo pola veka od premijere filma „Moje pesme, moji snovi“, zavesa je spuštena na još jednu glamuroznu, na trenutke zabavnu, neretko i dosadnu, dodelu Oskara. Ovoga puta, za razliku od ranijih godina, trijumfovali su kvalitetni, mahom nezavisni, autorski filmovi, koji daju nadu da se vredi boriti protiv superheroja i blokbastera, baš kao što to uspešno čini Rigan Tomson u filmu „Čovek ptica“.

87. dodela Oskara - spisak nagrađenih


NAJBOLJI FILM - Čovek ptica
NAJBOLJA GLUMICA - Džulijen Mur; I dalje Alis
NAJBOLJI GLUMAC - Edi Redmejn; Imitacija svega
SPOREDNA GLUMICA - Patriša Arket; Odrastanje
SPOREDNI GLUMAC – Džej Kej Simons; Ritam ludila
NAJBOLJA REŽIJA - Čovek ptica; Alehandro Gonsales Injaritu
ORIGINALNI SCENARIO - Čovek ptica; Alehandro Gonsales Injaritu, Nikolas Điakobone, Aleksandar Dinelaris mlađi, Armando Bo
ADAPTIRANI SCENARIO - Igra kodova; Grejam Mur
FILM VAN ENGLESKOG GOVORNOG PODRUČJA - Ida; Pavel Pavlikovski
KRATKOMETRAŽNI IGRANI FILM - The Phone call
DUGOMETRAŽNI IGRANI FILM - CitizenFour; Lora Poitras, Matilda Bonfoj, Dirk Vilacki
KRATKOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM - Crisis Hotline: Veterans Press 1, Elen Guzenberg i Dejna Peri
KRATKOMETRAŽNI ANIMIRANI FILM - Feast
DUGOMETRAŽNI ANIMIRANI FILM - Grad Heroja (Big Hero 6)
PESMA - Glory; Džon Ledžend, Common
MUZIKA - Grand Budapest Hotel; Aleksandar Despla
MIKS ZVUKA - Ritam ludila; Greg Men, Ben Vilkins
MONTAŽA ZVUKA - Snajperista; Alan Robert Murej, Bub Asmen
ŠMINKA - Grand Budapest Hotel; Frensis Henon, Mark Kulijer
KOSTIMOGRAFIJA - Grand Budapest Hotel; Milena Kanonero
SCENOGRAFIJA - Grand Budapest Hotel; Adam Stokhauzen, Ana Pinok
KAMERA - Čovek ptica; Emanuel Lubecki
MONTAŽA - Ritam ludila; Tom Kros
SPECIJALNI EFEKTI - Interstellar; Pol Frenklin, Endrju Lokli, Ijan Hanter, Skot Fišer


[raw]<iframe width="640" height="390" src="https://www.youtube.com/embed/h99sDd81LQU" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
Poslednja izmena:
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Pet decenija filma “Moje pesme, moji snovi”
Izvor: Tanjug
Ove godine se obeležava pet decenija od premijere kultnog filma "Moje pesme, moji snovi".



1067673870550877b712b99583345457_orig.jpg



Filmska adaptacija istoimenog mjuzikla Ričarda Rodžersa i Oskara Hamerstina, sa Džuli Endruz i Kristoferom Plamerom u glavnim ulogama, prvi put je prikazana 1965. godine.

Na pitanje kako objašnjava popularnost ovog ostvarenja koja traje do današnjih dana, 79-godišnja Endruz je rekla: "Film je pre svega dobro urađen, sadrži odličnu muziku kao i efektnu scenografiju, planine i decu i avanturu i ljubavnu priču".

U znak obeležavanja ovog jubileja, kompanija 20th Century Fox izdaće boks set sa pet blu-rej diskova/DVD-a, kao i novo izdanje saundtrek filma.

Sam mjuzikl biće prikazan najpre na TCM Festivalu klasičnih filmova, koji će se održati krajem meseca u Holivudu i u više od 500 bioskopa širom SAD-a tokom aprila.

"Moje pesme, moji snovi" je osvojio pet Oskara, među kojima za najbolji film, najbolju režiju i najbolju muziku.

Film se temelji na istinitoj priči porodice Fon Trap koja je 1938. pobegla pred nacistima u Sjedinjene Američke Države, gde je nastupala pod nazivom "Trapp Family Singers".

Većina pesama iz filma - "The Sound of Music", "Edelweiss", "My Favorite Things", "Do-Re-Mi", postale su klasici koje rado izvode mnogi današnji umetnici, poput Keli Klarkson, Meri Džej Blajdž i Lejdi Gage koja je otpevala naslovnu numeru na ovogodišnjoj dodeli Oskara.

Američka kongresna biblioteka je 2011. zaštitila film u okviru Nacionalnog filmskog registra i proglasila ga kulturnim, istorijskim i estetskim dobrom.


[raw]<iframe width="640" height="480" src="https://www.youtube.com/embed/81Vzxng5iNA" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
Natrag
Top