Novosti i zanimljivosti iz sveta filma

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Da li ćemo 2015. pamtiti po nekoj od ovih serija?
Izvor: B92
Dok januar uveliko teče i dok još uvek varimo obilnu prazničnu hranu, jedina novogodišnja odluka koja vam je potrebna u ovom trenutku je – obežanje samom sebi da ćete i u 2015. gledati serije.






Na kanalu Netflix će se tokom godine vratiti mnoge serije koje volimo, a tu su i neke potpuno nove. Gde je Netflix, tu je i internet, a gde je internet tu je i sve što nas zanima.

Ovo je kratak pregled nekih od serija koje nas očekuju u 2015.

“Better Call Saul” ( prva sezona, februar)

Autor dramskog hita “Breaking Bad” Vins Giligan, vraća se u februaru sa serijom “Better Call Saul”. U pitanju je priča o jednom od likova iz “Breaking Bad”, advokatu Solu Gudmenu, kog i ovde tumači Bob Odenkirk.

Ova drama je smeštena u 2002, dakle 6 godina pre nego što je Sol upoznao Voltera Vajta i Džesija Pinkmena.

“House of Cards” (treća sezona, februar)

Ako ne želite da saznate šta će se desiti u trećoj sezoni “Kuće od karata” zatvorite oči odmah. Glasine kažu da su dani Frenka Andervuda odbrojani: on će izgubiti kontrolu nad vođenjem zemlje i napustiće kancelariju. Da li su ovi spojleri istina ili laž? Postoji samo jedan način da to proverite.

“Orange is the New Black” (treća sezona, jul)

Dvadesetosmogodišnja australijska manekenka Rubi Rouz je potvrdila da će slamati srca i ovoj sezoni. Oni kojima negativka Vi nije bila omiljeni lik, imaće razloga za srežu jer je Netflix najavio da se ona neće pojavljivati u 3. sezoni.

“Marvel's Daredevil” (prva sezona, april)

Slepi advokat tokom dana, maskirani osvetnik tokom noći, Met Mardok (kog tumači Čarli Koks) daće sve od sebe da vam bude omiljeni super-heroj ove godine.

Svih 13 epizoda biće objavljene istovremeno. Nemojte posle da kažete da niste znali.

“Grace and Frankie” (prva sezona, maj)

Glavne likove u ovoj seriji će tumačiti Džejn Fonda i Lili Tomlin. Njih dve će glumiti rivalke kojima su muževi nedavno saopštili planove u vezi sa venčanjem. Scenario su napisali koautori serije “Prijatelji” Marta Kaufman i Hauard Džej Moris.

“Marseille”

Priča o moći, korupciji i iskupljenju, smeštena u bogati i prelepi francuski lučki grad, garantuje vam uživanje u Francuskoj bez napuštanja dnevne sobe.

Serija govori o Robertu Tarou koji je bio gradonačelnik Marselja 25 godina..

“Sense8”

Autori ove naučnofantastične drame su Endi i Lana Vačovski koji stoje iza “Matriks” trilogije. Radnja obuhvata paralelnu priču o osmoro ljudi sa različitih krajeva sveta. Nakon jednog tragičnog događaja, oni će se mentalno i emocionalno povezati.

“Narcos”

Iako je Pablo Eskobar umro pre više od dve decenije, njegov život ne prestaje da inspiriše scenariste. Najnovija ekranizacija života kralja kokaina nosi naziv “Narcos” i imaće 10 epizoda. Glavnu ulogu će tumačiti brazilski glumac Vagner Moura.

“Unbreakable Kimmy Schmidt” (mart)

Komedija Tine Fej i Roberta Karloga, sa zvezdom američke verzije serije “Office” Eli Kemper, je priča o devojci koja počinje da živi u Njujorku nakon što je pobegla iz sekte.


 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Top 20: Najbolje ekranizovane bajke
| IZVOR: TANJUG
Ekranizovane bajke često nisu zanimljive samo deci već i njihovim roditeljima, kao i svima koji vole da uživaju u pričama o dobru i zlu, ljubavi i zlobi, ali i u čuvenoj rečenici "i živeli su srećno do kraja života".




Snežana i sedam patuljaka



Britanski "Dejli telegraf" je izdvojio 20 najboljih ekranizacija bajki, među kojima dominiraju one u produkciji čuvenog studija Volta Diznija.

Na prvom mestu nalazi se “Snežana i sedam patuljaka” iz 1937, zatim idu “Pinokio” (1940),“Pepeljuga” (1950), “Uspavana lepotica” (1959), “Lavirint” iz 1986 i “Princeza nevesta” iz 1987.

Spisak se nastavlja tinejdžerkom Arijel i animiranom "Malom sirenon", zatim su tu “Lepotica i zver”, “Aladin”, “Šrek”, “Začarana Ela” realizovana 2005. i “Panov lavirint” (2006).

Na 13. mestu je ostvarenje sa Mišel Fajfer "Zvezdana prašina" iz 2007, zatim sledi još jedan Diznijev film - "Začarana" rađen 2007, a prate ga “Princeza i žaba” 2009. godine, “Zlatokosa i razbojnik”(2010) i “Ogledalce, ogledalce” sa Džulijom Roberts 2012.

Poslednja tri filma su “Ledeno kraljevstvo”, “Grdana - Zla vila” i najnoviji film sa liste, ovogodišnji"U šumi" (Into the Woods) zasnovan na poznatom mjuziklu Stefana Sondhajma.



 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Filmovi Džima Džarmuša u Kinoteci
IZVOR: TANJUG
Filmovi nezavisnog američkog reditelja Džima Džarmuša prikazivaće se u Jugoslovenskoj kinoteci od večeras pa narednih deset dana, do 18.januara.






Jugoslovenska kinoteka otvara ciklus filmova kultnog reditelja Džarmuša filmom "Fokus", večeras u 20 sati.

Narednih 10 dana, u terminima od 18 i 20 i 30 časova u svečanoj sali Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj biće prikazano 12 Džarmušovih filmova, između ostalih "Stalni odmor", njegov prvi film iz 1980, "Noć na zemlji", "Misteriozni voz", "Modri u licu" i najnoviji film "Samo ljubavnici opstaju", neobična ljubavna komedija koja daje drugačiji pogled na vampirski žanr.

Cena ulaznice je 200 dinara.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Vim Venders počasni gost Berlinala
IZVOR: TANJUG
Vim Venders će biti počasni gost ovogodišnjeg 65. Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu koji će se održati od 5. do 15. februara.






Slavnom nemačkom reditelju, koji je ujedno poznat i kao fotograf i pisac, biće tom prilikom uručen počasni Zlatni medved.

U okviru festivala biće prikazana retrospektiva njegovih radova, a van konkurencije će biti održana i projekcija njegovog najnovijeg filma "Everything will be fine" sa Džejmsom Frankom, Rejčel Mekadams i Šarlotom Genzbur u glavnim ulogama.

Venders se ovom dramom vratio fikciji nakon dokumentaraca o brazilskom fotografu Sebastijau Saldagu i nemačkoj koreografkinji Pini Bauš za koji je 2012. bio nominovan za Oskara.

"U svakom pogledu, njegov rad kao reditelja, fotografa ili pisca ostavio je dubok trag u istoriji kinematografije i inspirisao reditelje", kazao je direktor Berlinala Diter Koslik.

Vim Venders, jedna od vodećih figura nemačke kinematografije, snimio je više od 60 filmova, među kojima "Pariz, Teksas" koji je 1984. osvojio Zlatnu palmu u Kanu i "Stanje stvari" koji je 1982. nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Berlinale otvara novi film Žilijet Binoš
IZVOR: TANJUG
Svetskom premijerom filma "Nobody Wants the Night" sa Žilijet Binoš u februaru će biti otvoreno 65. Berlinale, jedan od najprestižnijih filmskih festivala na svetu na kome će biti prikazano oko 400 filmova.


153324155254b0163cafb33736662948_orig.jpg



"Nobody Wants the night" Izabel Koikset je istorijska drama smeštena na ledeni Grenland 1908. godine, priča o hrabrim ženama i ambicioznim muškarcima.

Film je jedan od 23 koji će se takmičiti za Zlatnog medveda i u njemu igraju i Rinko Kikići i Gabrijel Bern.

"Oduševljen sam što će Berlinale 2015. otvoriti 'Nobody Wants the night", rekao je direktor Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu Diter Koslik. "Koiksetova je pružila impresivan i perceptivan portret dve žene koje su suočene sa ekstremnim okolnostima."

To je sedmi film Koiksetove koji se prikazuje na Berlinalu i treći u konkurenciji za Zlatnog i Srebrnog medveda posle "Elegije" i "Moj život bez mene".

Žilijet Binoš je redovni gost Berlinala, a 1997. dobila je Srebrnog medveda za ulogu u "Engleskom pacijentu" za koji je potom dobila i Oskara.

Berlinale je jedan od najstarijih festivala na svetu i ima dugu tradiciju prikazivanja filmova sa političkim porukama. Festival je u poslednje vreme na udaru kritika zbog okretanja ka Holivudu i glamuru. Berlinale se ove godine održava od 5. do 15. februara i u tamičarskom programu su novi filmovi Endrua Haja "45 years", Andreasa Dresena "As We Were Dreaming", Terensa Malika "Knight of Cups".

S nestpljenjem iščekivani "Pedeset nijansi siva" sa Džejmijem Dornanom i Dakotom Džonson biće prikazan van konkurencije. Predsedavajući žirija je američki režiser Daren Aronofski.


[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/dkdZOp8ocjU" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Čas filmske istorije za početak Kustendorf

Izvor: B92

Osmi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf biće svečano otvoren u sredu, 21. januara u 19h u Drvengradu na Mokroj Gori spektaklom inspirisanim istorijom filma.






Festival će svečano otvoriti Ministar za kulturu i informisanje Ivan Tasovac i osnivač festivala, Emir Kusturica, a posle zvaničnog otvaranja reditelju Andreju Končalovskom biće uručeno specijalno priznanje festivala „Nagrada za buduće filmove“.

Pre svečanog otvaranja festivala u Drvengradu će premijerno biti predstavljena izložba posvećenaAndreju Končalovskom koju je specijalno za Kustendorf pripremio Filmski muzej iz Lođa. Stvaralaštvo Končalovskog je predstavljeno jedistvenom kolekcijom arhivskih materijala koju čine filmski plakati, fotografije i kadrovi iz filmova koje je režirao.

Osmi Kustendorf ugostiće još jednog filmskog stvaraoca, iranskog reditelja Bahmana Gobadia(Bahman Gobadi). Gobadi je autor jedne od priča iz omnibusa „Razgovori sa bogovima“ koji će biti prikazan u petak, 23. januara.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/wxho302iI40" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]

„Razgovori sa bogovima“ donosi devet priča o veri iz vizure proslavljenih savremenih autora. Bahman Gobadi će posle projekcije zajedno sa režiserima Vorikom Torntonom i Emirom Kusturicom, koji su takođe izneli svoj pogled na religiju u pomenutom omnibusu, učestovati na radionici.

Bahman Gobadi autor je prvog dugometražnog filma na kurdskom jeziku u istoriji Irana „A Time for Drunken Horses“ koji mu je doneo veliki broj međunarodnih priznanja.

Osmi Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf od 21. do 26. januara ugostiće renomirane filmske stvaraoce Andreja Končalovskog, Alfonsa Kuarona, Bertrana Taverniijea, Nikitu Mihalkova, Vorika Torntona, Adilkana Jeržanova i Bahmana Gobadija.

Međunarodni žiri koji će od 17 filmova proglasiti ovogodišnje dobitnike Zlatnog, Srebrnog i Bronzanog jajeta, čine direktorka Britanskog filmskog instituta Amanda Nevil, meksičko-američki filmski producent Aleksa Garsija i francuska filmska producentkinja Klodi Osar.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/2VT2apoX90o" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]

Nagradu za najbolju fotografiju „Vilko Filač“ ove godine dodeliće švedski snimatelj mađarskog porekla Ištvan Borbaš i Goran Volarević, snimatelj slike iz Beograda. U okviru programa„Savreme tendencije“, direktor Kanskog festivala Tjeri Fremo predstaviće digitalno restaurirano izdanje filma Šarla Vanela „U noći“.

Svake večeri, nakon projekcija i radionica, koncerti muzičkih grupa upotpuniće nadaleko čuvenu atmosferu noćnog života Kustendorfa. U okviru ovog programa nastupaće: rumunski dvanaestočlani orkestar Taraf de hajduks, srpska bluz gitaristkinja koja živi i stvara u Memfisu Ana Popović, ruska violinistkinja Aljona Bajeva, srpski rok sastav Partibrejkers i moldavski trubač Adam Stinga u pratnji NS Big Benda.

Osmi međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf održaće se od 21. do 26. januara u Drvengradu na Mokroj Gori, u organizaciji „Rasta international“ i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, Mećavnik grada i TNSO.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Braća Koen predsedavaju žirijem u Kanu
| IZVOR: TANJUG
Žiri 68. Filmskog festivala u Kanu će po prvi put ove godine imati dva predsednika - braću Itana i Džela Koena, saopštili su 20. januara organizatori festivala.






Američki rediteljski dvojac, poznat po filmovima "Fargo", "Barton Fink", "Veliki Lebovski" i "Nema zemlje za starce" (dobitnik četiri Oskara, među kojima i za najbolji film i režiju), zameniće na čelu žirija australijsku koleginicu Džejn Kempion, koja je predsedavala prošlogodišnjim izdanjem.

Žiri ima zadatak da izabere pobednička ostvarenja na festivalu koji će trajati od 13. do 25. maja.

"Kan je festival koji je bio važan za nas od samog početka naše karijere. Posebna je čast predsedavati žirijem, s obzirom na to da nikad nismo bili predsednici bilo čega", izjavila su braća Koen, prenosi Rojters.

Rediteljski duo trenutno snima film "Hail Caesar!" sa Džordžom Klunijem, Kristofom Lambertom,Skarlet Johanson, Tildom Svintom, Džošom Brolinom i Čejningom Tejtumom.

Filmovi koji će se u zvaničnoj selekciji nadmetati za Zlatnu palmu, kao i imena ostalih članova žirija, biće saopšteni u aprilu.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/LFphYRyH7wc" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Američki snajperista: Blokbaster i kontroverza
IZVOR: B92, TANJUG
Za iračku ratnu dramu "Američki snajperista" nije niko očekivao kada je ušla u bioskope da će doživeti takav uspeh kakav beleže uglavnom filmovi o superherojima, čije se premijere obično zakazuju tokom leta.


152345523254be16b0a1094852747759_640x289.jpg

Kadar iz filma "American Sniper"

Ostvarenje hiolivudskog veterana Klinta Istvuda je za samo četiri dana prikazivanja u Americi zaradio 105,3 miliona dolara.

Film je uspehom iznenadio kritičare i prognozere i postavio nekoliko rekorda na boksofisu. Čak je lako pretekao i "Avatar" kao film koji je najviše zaradio tokom jednog vikenda u januaru.

Ovo je zapravo treća nedelja prikazivanja "Američkog snajperiste", koji se u početku davao tek u nekoliko američkih bioskopa.

Uspeh filma, u kom Bredli Kuper igra Krisa Kajla, snajperistu američkih Foka, objašnjava se ponajviše njegovom nedavnom nominacijom za šest Oskara, među kojima za najbolji film i najboljeg glumca.

Međutim "Američki snajperista" nije samo film koji je postavio rekord na boks ofis listi. On je takođe pokrenuo debatu među holivudskim rediteljima i glumcima.

Set Rogen je tvitovao da ga "film podseća na treći čin filma `Prokletnici`" kao nacističku propagandu u kojoj nemački snajperista ubija savezničke vojnike. Međutim dan kasnije se ispravio rečima: "Rekao sam da me podseža i ništa više. Zapravbo mi se dopada film".

Majkl Mur je takođe imao komentar na film "Mog ujaka je u Drugom svetskom ratu ubio snajperista. Učili su nas da su snajpperisti kukavice koje će te ubiti s leđa. Snajperisti nisu heroji..."

Međutim i on je posle negirao da mu se film ne dopada ali je prozvao Klinta Istvuda da je pomešao Irak i Vijetnam u priči.

Sa druge strane Džejn Fonda je jasno dala do znanja da joj se "Američki snajperista" veoma dopao.

[raw]<iframe width="640" height="480" src="//www.youtube.com/embed/5bP1f_1o-zo" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Šta to čini jedan film remek-delom?
| IZVOR: TANJUG
Zaboravite na uspeh na blagajnama i Oskare, ono što jedan film čini remek-delom jeste to koliko su ga puta, na neki način, pomenule naredne generacije režisera, tvrde naučnici.




Građanin Kejn



Analizom oko 15.500 filmova stručnjaci su otkrili da je moguće predvideti koji film će biti veliki i važan i to na osnovu tema, scena ili poruka koje su usvojile nove generacije režisera, piše Indipendent.

Stručnjaci navode da "automatizovani metod" otkrivanja kulturnog, umetničkog ili istorijskog značaja filmova može da se primeni i na druge sfere umetničke ili naučne kreativnosti, do književnosti do fizike.

"Razlog zašto ga zovemo automatizovanim je zbog toga što dok god imate informacije u digitalnom obliku, ne morate da odgovarate na nečija pitanja već samo u kompjuteru pronađete odgovor", kaže profesor Luis Armal sa Nortvestern univerziteta u Ilinoisu.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/0WtDmbr9xyY" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]


Tipični metodi procene "uticaja" filma, poput prodaje, skidanja ili medijske pažnje, ne predviđaju dobro dugoročni uspeh filma ili njegov uticaj na druge režisere koji dobro procenjuju dugoročni kvalitet filmskog ostvarenja, navodi se u Armalovoj studiji.

"Režiseri se vraćaju filmovima koji su važni. Ako pokažete deo 'Psiha' poput scene pod tušem, ceo taj film biće tako predstavljen gledaocu novog filma", rekao je on.

"Postoji nešto u filmu što je skriveno od nas, ali postoje i stvari koje mogu da se izmere, poput kritike, nagrada i pominjanja od strane drugih filmadžija, a to nagoveštava taj skriveni element - značaj filma", dodao je Armal.

Zapravo su režiseri, tvorci filmova ti koji određuju koji su filmovi važni, a ne kritičari. Filmski kritičari su često previše samouvereni u izdvajanju važnih dela i često su pristrasni. Naš metod je najobjektivniji moguć, naveo je on u studiji.

Naučnici navode da što više vremena prođe od prikazivanja filma do njegovog "pominjanja" u drugom, to je viša ocena uspeha.

U studiju su uključena pominjanja filma 25 godina od njegove distribucije a među filmovima sa najviše uticaja su "Čarobnjak iz Oza", "Ratovi zvezda", "Psiho", "Kazablanka" i "Prohujalo sa vihorom".


[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/lrhNPS4nbmQ" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]


Studija je analizirala 42.794 "citata" u filmovima poput priče o tome kako junak ne želi da bude muškarac koji drži bar u Kazablanki u filmu "Kad je Hari sreo Sali" (1989) što je bila direktna aluzija na "Kazablanku" iz 1942. gde su igrali Hempfri Bogart i Ingrid Bergman.

Studija objavljena u listu “Proceedings of the National Academy of Sciences” analizirala je 15.425 američkih filmova navedenih na sajtu IMDB (Internet Movie Database) kako bi videli postoje li korisni markeri za predviđanje da li će neki film ući u prestižni američki nacionalni filmski registar Kongresne biblioteke.

Registar je poput filmske dvorane slavnih i u njemu se trenutno nalazi 625 filmova od "značaja za američku kulturu" a filmove biraju stručnjaci američkog Nacionalnog odbora za očuvanje filma. Oni procenjuju da li je film "kulturno, istorijski ili estetski značajan".

Naučnici, koji se mahom bave matematikom, inženjerstvom i fizikom, razmotrili su više faktora uključujući uspeh na blagajnama i kritike da bi utvrdili postoji li značajna veza ulaska filma u Registar i drugih faktora koji doprinose njegovom uspehu.


[raw]<iframe width="640" height="480" src="//www.youtube.com/embed/7vThuwa5RZU" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]



Došli su do zaključka da komercijalni uspeh ne znači da je film i značajan. Drugi faktori, poput pozitivnih kritika ili Oskara, takođe nisu bili dobri pokazatelji dugoročnog uspeha.

Oskari često odražavaju trenutnu popularnost filma, ali i količinu vremena i novca potrošenog na promociju, navode stručnjaci.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Počinje Sandens festival
IZVOR: TANJUG
Filmski festival Sandens počinje sutra u planinama Jute i ponudiće uobičajenu selekciju nezavisnih filmova ali i povratak na veliko platno osnivača festivala Roberta Redforda.




Foto: Beta/AP



Redford (78) koji je festival nazvao po klasiku iz 1969. "Buč Kasidi i Sandens Kid" pojaviće se ispred kamere u filmu "A Walk in the Woods" radjenom prema knjizi pisca BIla Brajsona, koga u Srbiji objavljuje Laguna.

Film je jedan od 200 koji će biti prikazani od 22. januara do 1. februara a festival je već postao stecište holivudske elite i mesto koje promoviše filmove koji pokupe važne nagrade i pohvale kritičara. Primera radi, "Odrastanje" i "Whiplash" koji su osvojili Zlatne globuse i imaju više nominacija za Oskare bili su prikazani na prošlogodišnjem Sandensu.

Redford u filmu "A Walk in the Woods" igra sa Nikom Noltijem ali je želeo da u filmu o planinarenju Apalačima glumi sa partnerom iz "Buč Kasidija" Polom Njumenom.

"Teren je drugačiji ali bi i dalje imao istu vezu kakvu smo imali u 'Buču' i 'Žaoki'", rekao je Redford lokalnim medijima.

Redford je godinama pokušavao da realizuje ovaj projekat ali je na kraju Njuman odustao zbog krhkog zdravlja."Rekao mi je: 'Vidi Bobe, mislim da to ne mogu da izvedem u ovim godinama'. Pa sam odustao", ispričao je Redford koji se poslednji put na velikom ekranu pojavio u filmu "All is Lost". Njuman je preminuo 2008.

Redford će ovogodišnji festival otvoriti tradicionalnom pres konferencijom u ski izletištu Park Siti.

Agencija AFP izdvojila je 10 filmova sa Sandensa na koje treba obratiti pažnju.

Prvi je "Going Clear: Scientology and the PRison of Belief", oskarovca Aleksa Gibnija, radjen prema knjizi Lorensa Rajta koja je nagradjena Pulicerom.

Tu su i "Last Days in the Desert", gde Juan Mekgregor igra i Isusa i Djavola, "(T)ERROR" o mutnim opravdanjima jedinice za borbu protiv terorizma, "The Chinese Mayor" o gradonačelniku koji rudarski grad u Kini pokušava da pretvori u turističku oazu uz upotrebu "čiste" energije kao i "The Hunting Ground" režisera Kirbija Dika o seksualnom zlostavljanju u američkom kampusu.

Na listi filmova koji se ne smeju propustiti su i "Z for Zachariah", postapokaliptična priča o ženi koja veruje da je poslednja žena na Zemlji i dvojici muškaraca koji se takmiče za njenu naklonost, "What Happened, Miss Simone", biografski film o Nini Simon.Tu su i "the Visit", lažni dokumentarac o prvom susretu čovečanstva sa inteligentnim vanzemaljcima, "3 And 1/2 Minutes", film o protestima u SAD koji su izbili pošto su beli policajci ubili crnog dečaka i "Being Evel", insajderski pogled na život čuvenog kaskadera Roberta "Ivela" Kenivela koji je režirao Oskarom nagradjeni režiser Danijel Džung.

[raw]<iframe width="640" height="390" src="//www.youtube.com/embed/EL9U7YxQFRA" frameborder="0" allowfullscreen></iframe>[/raw]
 
Natrag
Top