Nega sobnih biljaka

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
NEGA SOBNIH BILJAKA

Vrlo često imamo problema da održimo sobno cveće u zimskim uslovima. Ljubitelji cveća koji ga gaje u svom stanu veoma često čine krupne greške, a pri tome su čak uvereni da rade pravu stvar. Mnoge su biljke uginule od prevelike ''pažnje'' svog vlasnika. Osnovna i najčešća greška je neumerenost, u prvom redu u zalivanju. Sobnim biljkama potrebno je posvetiti malo vremena i pažnje. Sunčana svetlost je najvažniji životni faktor za svaku biljku. Ona utiče na stvaranje hlorofila (biljnog zelenila). Ako svetlosti nema, dolazi do etioliranja biljke tj. gubljenja zelenila. Svetlo utiče i na brzinu razvitka biljke. Da bi biljke u stanu bujno rasle i napredovale, potrebno ih je smestiti na osunčano mesto. Toplota je vegetacioni faktor, od koga u velikoj meri zavisi intenzitet porasta i razvića biljaka. Svaka promena toplote ima jak uticaj na biljku. Pri tome su podjednako štetne suviše niske kao i suviše visoke temperature. Jače zahlađenje izaziva poremećaj u rastu i razvitku pa i uginuće biljaka. Visoka temperatura, izaziva gubitak vode, pa se radi toga smanjuje pritisak (turgor) u ćelijama i biljka vene. Takva se biljka posle teško oporavlja pa često ugine. Biljke u stanu zimi treba zaštititi od hladnog strujanja vazduha koji ulazi u prostoriju pri provetravanju, od promaje i jačeg rashlađivanja prostorija noću.


Voda je neophodna svakoj biljci. Ona je veoma važan faktor u gajenju cveća u stanu. Voda omogućava biljkama da u vidu rastvora uzimaju iz zemlje sve neophodne mineralne materije. U vodi rastvorene mineralne soli, koje korenov sistem usisava, dižu se kroz stabljiku do lišća, u kom se od mineralnih sastojaka stvara organska hrana.


Biljke gajene u stanu obično se zalivaju vodom iz vodovoda. Međutim ta voda je mahom tvrda, jer u njoj ima dosta kreča, koji ne prija mnogim biljkama. Zato ove biljke treba zalivati mekom vodom, najbolje kišnicom, a ako ovakve vode nemamo treba uzeti ustajalu vodu u kojoj se kreč već slegao. Nemojte daviti biljke u vodi i to ne pogotovo zimi kada su biljke u nekom kako da kazem medvedjem snu naravno supstrat ne treba ni da bude suv. Sledeće što se tiče zalivanja je da ne koristite vodu iz česme za zalivanje biljke.Tu većina ljudi pravi osnovnu grešku jer u toj vodi ima hlora koji šteti biljci. Najbolje bi bilo da flasa sa vodom odstoji bar jedan dan pre nego što se sa njom zalije biljka, i temperatura vode ce se ujeno prilagoditi temperaturi prostorije pa će i biljka imati manji sok. Treba istaći da je kišnica idealna za zalivanje cveća, pa je treba ako je to ikako moguće, skupljati i čuvati, najbolje u zamračenoj prostoriji da se u njoj ne bi stvarale alge. Obratiti pažnju na hranjenje biljaka. Biljke možemo hraniti na dva načina i to preko korena i preko lista. Preko korena se unose mineralna đubriva uglavno rastvorena u vodi ali da bismo ponekad ojačali i lišće biljci je potrebna i prehrana preko lista. Cveće i druge ukrasne biljke koje gajimo u stanu, kao i ostala živa bića, imaju svoj životni put; rađaju se, razvijaju i rastu, razmnožavaju i na kraju uginu. Ali, da bi jedna jedinka prešla ceo taj životni put neophodni su određeni životni uslovi. Veština gajenja biljaka se u stvari i sastoji u tome da se biljkama stvore povoljni životni uslovi, jer će samo u tom slučaju one biti u mogućnosti da se nesmetano razvijaju i u punoj meri ispolje one svoje osobine zbog kojih se i gaje.


Ljiljana Vojinović, dipl.ing.zaštite bilja
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Filadendron, fikus, monsteru, sobnu lipu, jakobiniju, kameliju, sobni hmelj, ili beloperone, hibiskus i drvo života, kao i druge sobne biljke mogu se orezati i svesti na željenu veličinu oštrim makazama ili nožem, pa će se kasnije još lepše razgranati. Ako im isečete vrh ili vrhove grana, stavite ih u teglu s vodom i držite na toplom i sunčanom mestu, za dve do tri nedelje će da se ožile.
16102003201040-1.jpg
Po unošenju sobnih biljaka u prostoriju može se primetiti da su neke biljke previše izrasle i zauzimaju dosta prostora. Šta uraditi sa njima, a da i dalje ostanu lepe? Na sreću, većina sobnih biljaka dobro podnosi orezivanje, pa se mogu skratiti na željenu veličinu, bez bojazni da će se zbog toga osušiti i propasti. Jedino palmama ne prija orezivanje, zato i ne pokušavajte da ih smanjite na taj način.
Ako nije neophodno bolje je da se orezivanje sobnih biljaka ostavi za februar ili mart.
Filadendron, fikus, monsteru, sobnu lipu, jakobiniju, kameliju, sobni hmelj, ili beloperone, hibiskus i drvo života, kao i druge sobne biljke mogu se orezati i svesti na željenu veličinu oštrim makazama ili nožem, pa će se kasnije još lepše razgranati. Ako im isečete vrh ili vrhove grana, stavite ih u teglu s vodom i držite na toplom i sunčanom mestu, za dve do tri nedelje će da se ožile. Ožiljenu reznicu sa razvijenim korenčićima možete da posadite u zemlju, ili da je gajite u vodi kao hidrokulturu.
Najbolje je da odsečeni deo bude dužine 40 do 50 santimetara, a ako je duži treba ga skratiti. Sa odsečenog dela ili reznice treba skinuti nekoliko donjih listova.
Lepše drvo života
Ako drvo života skratite odsecajući mu vrh koji ćete iskoristiti kao reznicu, ispod odsečenog dela razviće se dve ili čak tri grane, tako da će biljka biti još lepša. Ožiljavanje reznica ove biljke traje malo duže, obično više od mesec dana. Vodu ne treba menjati, već samo povremeno samo malo dolivati, onoliko koliko je isparilo. Doliva se voda sobne temperature.
 
Natrag
Top