- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.981
Najčešći kardiovaskularni poremećaji
Ljepota.ba 20.10.2010 12:59
Bolesti srca još uvijek odnose najveći broj života godišnje u svijetu. Njačešće žrtve srćanih oboljenja su žene, ali ni muškarci nisu zaštićeni.
Kardiovaskulatrne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sistema, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na ona koje zahvaćaju:
•srce i srčani krvožilni sistem – koronarna (ishemična bolest);
•mozak i moždani krvožilni sistem – cerebrovaskularna bolest;
•donje udove – okulzivna bolesta perifernih arterija.
Istraživanja su već prije više decenija pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici za nastanak bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom srčanih oboljenja i njihovim napredovanjem. Razvoj bolesti je posebno ubrzan ako neko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan bez obzora koliko jako bio izražen.
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo. Među čimbenike na koje možemo utjecati ubrajaju se: pušenje, povišen krvni pritisak, povećan nivo masnoće u krvi (holesterola i/ili triglicerida), povećana tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, šećerna bolest (dijabetes).
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su:
•dob i spol (muškarci u dobi iznad 45 godina; žene u dobi iznad 55 godina); •pozitvina porodična anamneza tj. naslijeđe - prijevremena smrt uslijed bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova porodice (majka, sestra).
Među najčešće srčana oboljenja ubrajaju se:
- Infarkt miokarda spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedovoljne prokrvljenosti tkiva. Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog načina života.
- Abnormalnosti i oštećenje srčanih zalizaka uzrokuju šumove na srcu. Postoji nekoliko vrsta šumova na srcu, a to su: šum aortalne stenoze, šum aortalne insuficijencije, šum mitralne insuficijencije i šum mitralne stenoze. Najveći broj oštećenja srčanih zaslistaka uzrokuje reumatska vrućica, a nju uzrokuje streptokokni toksin, dok je postojanje preostalog dijela uglavnom urođeno. Oštećeni zalisci liječe se hirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.
- Angina pectoris nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl. Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.
- Aritmije nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i prisustvo kod potpuno zdravog srca. To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi. Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa u snu. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.
- Urođene srčane anomalije najčešće se liječe hirurškim putem, ili ukoliko su blaže, odnosno, nalaze se na desnom dijelu srca gdje su pritisci manji, moguće je živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati pravilnom prehranom, niti se mogu u potpunosti izliječiti s lijekovima. Najčešće nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko majka ima neku infekciju koja na to utječe, a mogu nastati i kasnije.
Na pojavu srčanih bolesti možete sami utjecati. Prevencija je nužna kako bi se izbjegao rizik od oboljenja. Trebate znati da pušači imaju duplo veći rizik od oboljenja za razliku od nepušača. Također, pravilna ishrana i fizička aktivnost će vam pomoći da ostanete zdravi i sačuvate svoje srce.
Ljepota.ba 20.10.2010 12:59
Bolesti srca još uvijek odnose najveći broj života godišnje u svijetu. Njačešće žrtve srćanih oboljenja su žene, ali ni muškarci nisu zaštićeni.
Kardiovaskulatrne bolesti su bolesti srca i krvožilnog sistema, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na ona koje zahvaćaju:
•srce i srčani krvožilni sistem – koronarna (ishemična bolest);
•mozak i moždani krvožilni sistem – cerebrovaskularna bolest;
•donje udove – okulzivna bolesta perifernih arterija.
Istraživanja su već prije više decenija pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici za nastanak bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom srčanih oboljenja i njihovim napredovanjem. Razvoj bolesti je posebno ubrzan ako neko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan bez obzora koliko jako bio izražen.
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo. Među čimbenike na koje možemo utjecati ubrajaju se: pušenje, povišen krvni pritisak, povećan nivo masnoće u krvi (holesterola i/ili triglicerida), povećana tjelesna težina, nedovoljna fizička aktivnost, šećerna bolest (dijabetes).
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su:
•dob i spol (muškarci u dobi iznad 45 godina; žene u dobi iznad 55 godina); •pozitvina porodična anamneza tj. naslijeđe - prijevremena smrt uslijed bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova porodice (majka, sestra).
Među najčešće srčana oboljenja ubrajaju se:
- Infarkt miokarda spada u ishemijske bolesti srca – znači do njih dolazi uslijed nedovoljne prokrvljenosti tkiva. Nastaje kao posljedica začepljenja koronarne arterije krvnim ugruškom ili odlomljenim dijelom arterosklerotskog plaka kojim su obložene krvne žile uslijed nezdravog načina života.
- Abnormalnosti i oštećenje srčanih zalizaka uzrokuju šumove na srcu. Postoji nekoliko vrsta šumova na srcu, a to su: šum aortalne stenoze, šum aortalne insuficijencije, šum mitralne insuficijencije i šum mitralne stenoze. Najveći broj oštećenja srčanih zaslistaka uzrokuje reumatska vrućica, a nju uzrokuje streptokokni toksin, dok je postojanje preostalog dijela uglavnom urođeno. Oštećeni zalisci liječe se hirurškom operacijom, a liječnik oboljelog savjetuje o režimu prehrane i načinu života nakon operacije.
- Angina pectoris nastaje uslijed sužavanja ili začepljenja koronarnih arterija uzrokovanog arterosklerozom, a može nastati i uslijed anemije zbog nedostatkla kisika, zbog aortalne stenoze, arteritisa, poremećaja srčanog ritma i sl. Karakterizira je od blagog neugodnog osjećaja unutar prsne kosti do oštre, jake nepodnošljive boli. Pojavljuje se uglavnom prilikom većih napora, a učestalost varira, povećava se ili smanjuje.
- Aritmije nastaju radi nenormalnog provođenja impulsa, a karakterizira ih i prisustvo kod potpuno zdravog srca. To su ektopički udarci, atrijske fibrilacije, ventrikularne i supraventrikularne aritmije, a uzrokuju ih psihički uzroci, bolest ili lijekovi. Aritmija može biti tahikardija kada je rad srca ubrzan ili bradikardija, kada je rad srca usporen, a najčešće se događa u snu. Normalna tahikardija događa se uslijed tjelesnog napora, pojačane uzbuđenosti, stresa ili povišene tjelesne temperature.
- Urođene srčane anomalije najčešće se liječe hirurškim putem, ili ukoliko su blaže, odnosno, nalaze se na desnom dijelu srca gdje su pritisci manji, moguće je živjeti s njima. Na njih se ne može utjecati pravilnom prehranom, niti se mogu u potpunosti izliječiti s lijekovima. Najčešće nastaju u prvom tromjesečju trudnoće, ukoliko majka ima neku infekciju koja na to utječe, a mogu nastati i kasnije.
Na pojavu srčanih bolesti možete sami utjecati. Prevencija je nužna kako bi se izbjegao rizik od oboljenja. Trebate znati da pušači imaju duplo veći rizik od oboljenja za razliku od nepušača. Također, pravilna ishrana i fizička aktivnost će vam pomoći da ostanete zdravi i sačuvate svoje srce.