Močvarno i vodeno bilje

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Močvarno i vodeno bilje[/h]


Močvarna kaljužnica

[TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]




[/TD]
[TD]




[/TD]
[TD]




[/TD]
[/TR]
[/TABLE]






Močvarna kaljužnica (Caltha palustris L.), je zeljasta trajnica, visoka 20-ak cm.Prizemni listovi imaju dugačke peteljke, lisne plojke su okruglo-srcolike, narovašene, sjajno zelene.Cvate od travnja do lipnja.Raste uz hladne bistre potoke, ali uspjeva i na vlažnim livadama jer je biljka polusijene.Kao i drugi žabnjaci, i kaljužnica sadrži anemol, pa je otrovna za ljude i životinje.Nadražuje kožu, sluznicu, a ako se pojede uzrokuje upalu probavnog kanala, smetnje na bubrezima i srcu, te poremećaj disanja.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Šaš[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]
* uskolisni šaš (Carex strigosa) Kategorija ugroženosti:Nedovoljno poznata vrsta DD
* žuti šaš (Carex vesicaria) Kategorija ugroženosti:Ranjiva VU
* busenasti šaš (Carex elata)
* dugoklasi šaš (Carex elongata) Kategorija ugroženosti: Nedovoljno poznata vrsta DD
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Četverolisna raznorotka[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[/TABLE]





Četverolisna rraznorotka (Marsilea quadrifolia) je u Europi gotovo izumrla zbog nestanka močvarnih i vlažnih staništa, a u Hrvatskoj je potencijalno ugrožena i na popisu je Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske. U Hrvatskoj je rasprostranjena u poplavnim područjima rijeke Save i Drave, a navodi se i kao bioindikator toplih staništa izmjenične vlažnosti.
U Hrvatskoj nisu poduzete nikakve posebne mjere zaštite, osim kroz zaštićene dijelove Parkova prirode Lonjsko polje i Kopački rit, a u svijetu je na popisu Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Močvarna mlječika[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]





Močvarna mlječika (Euphorbia palustris), je višegodišnja zeljasta biljka visine do 1,5 m.Razdoblje cvatnje je od svibnja do lipnja.Močvarna mlječika jedna je od rijetkih vrsta mlječika koja uspijeva na vrlo vlažnim područjima.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Vodeni dvornik[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]





Vodeni dvornik (Polygonum hydropiper),je biljka iz porodice Polygonaceae,raste u vlažnim staništima, ili uz vodu.Biljka je kod nas vrlo rasprostranjena, a osobito joj pogoduju kišne i hladnije godine.Jednogodišnja biljka, visoka do 60 cm.Stabljika joj je razgranata, listovi duguljasti, na krajevima suženi.Cvjetovi su složeni u rahle, vitke cvatove zelene ili crvenkaste boje.Cvate od lipnja do listopada.Rasprostranjena je u cijelom svijetu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Vodoljub[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]





Vodoljub (Butomus umbellatus), je trajna močvarna biljka, visoka 60-150 cm. Svi listovi su joj prizemni, uspravljeni, linearni, široki do 1 cm i dugi do 1 metra. Oblika su tro bridnog, žljebasto udubljenog, a pri dnu obuhvaćaju stabljiku, koja se uzdiže do 1 metra iznad površine vode. Ružičasti cvjetovi na nejednako dugim drškama razvijaju se u štitastim cvatovima na vrhu stabljike, od svibnja do kolovoza.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Lokvanj[/h] [TABLE="align: left"]
[TR]
[/TR]
[TR]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[TD]





[/TD]
[/TR]
[TR]
[/TR]
[/TABLE]





Lokvanj (Nuphar luteum), trajna je biljka koja razvija korijenje u mulju na dnu voda stajačica.lijepi, kožasti, srcoliko urezani listovi i žuti 4-5 cm široki cvjetovi plivaju na površini vode.Biljka cvate od lipnja do kolovoza.Lokvanj raste u stajaćim vodama, barama, močvarama, plitkim i toplijim jezerima, u rukavcima rijeka s vrlo sporim tokom.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]Rebratica[/h] Hottonia palustris (Fam.Primulaceae) je višegodišnja, vodena biljka sa puzećim korenom. Stabljika je visine do 90 cm, pri osnovi razgranata, lebdi u vodi, valjkasta je i pršljenasta. Sa pršljenova polaze brojni, dugi, beli adventivni korenčići pokriveni belim čekinjastim i crvenkastim žlezdastim dlakama i perasto deljeni listovi koji podsećaju na češljeve. Listovi su nežni, spiralno raspoređeni, jedno do dvostruko perasti. Režnjevi su linearni, potopljeni i plivajući. Cvast je terminalna, grozdasta od 3 do 9 cvetnih pršljenova iznad vode. Cvetovi su beli, ređe svetlo-ružičasti, u pazuhu brakteja koje su iste dužine kao i cvetna peteljka. Čašica je iste dužine kao i cev krunice, duboko linearno režnjevita. Krunica je tanjirasto proširena, sa žutim ždrelom. Plod je mnogosemena čaura kraća od čašice, a semenka je mrko-crne boje.
Naseljava sporotekuće ili stajaće vode (kanali, bare i močvare) gde gradi monotipsku zajednicu Hottonietum palustris ili ulazi u zajednicu sa Lemnom. Ulazi u sastav močvarne vegetacije u okviru šuma iz klase Alnetea glutinosae. Zahteva senovita, vodeno pokrivena, vlažna ili muljevita staništa. Indikatorska je vrsta za mezotrofne vode.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Areal ove vrste je srednja Evropa od obale Atlantika u Francuskoj i Britanskih ostrva do Urala i Kavkaza. Severna granica areala ide do južnih delova Skandinavskog poluostrva i Finske, a južna do Apeninskog i Balkanskog poluostrva. Najjužniji, a istovremeno i krajnji disjunktni areal nalazi se u severo-zapadnom delu Male Azije.
Na Balkanskom poluostrvu je krajnje sporadično rasprostranjena u zapadnim (Slovenija, Hrvatska) centralnim (Srbija) i istočnim delovima Balkana. Za proteklih pedeset godina, u Srbiji je ukupna brojnost ove vrste procenjena na nešto više od 1000 reproduktivno sposobnih primeraka. Novozabeležena nalazišta ove vrste nam ne ukazuju na njeno dalje širenje, u stvari ova vrsta se nalazi u fazi povlačenja.. Taksonomski i fitogeografski značaj biljke rebratice je pripadnost oligotipskom rodu Hottonia koji obuhvata vikarnu severnoameričku vrstu H. inflata. Ove udaljene filogenetske veze ukazuju na reliktnost vrste, odnosno na njenu pripadnost arkto-tercijarnom akvatičnom flornom elementu. Status vrste prema IUCN kategoriji za područje Srbije je krajnje ugroženi takson (CR-Srb, B/2ac), dok za područje Srbije ima određen status krajnje ugroženi takson (CR-Yu, B/2ac).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]Borak[/h] Hippuris vulgaris. L. (Fam.Hippuridacrae) je vodena, višegodišnja biljka, do polovine potopljena u vodu. Za podlogu je pričvršćena rizomom koji može biti do 190 cm dužine. Stabljika je uspravna, čvrsta, cilindrično-člankovita, visine do 45 (a retko do 120) cm. Listovi su linearni ili linearno - lancetasti, celi pršljenasto raspoređeni. Donji submersni listovi su mrki okrenuti nadole, srednji - tanji horizontalni, a gornji - čvrsti, svetlo zeleni, usmereni nagore. Cvetovi su sitni, sedeći, smešteni u pazuhu lista, a plod je zelena jajasta orašica.
Stanište ove vrste su stajaće i sporotekuće eutrofne vode, mala jezera, močvare, peskovite i glinovite rečne obale i proređeni tršćaci. Areal vrste zahvata arktičke, borealne i umerene oblasti Evrope (do Islanda i severne Norveške), Grenlanda, zapadne Azije i Severne Amerike, antarktički deo Južne Amerike i Australije.
 
Natrag
Top