Mobing sve češća pojava

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
BEOGRAD 08. 02. 2010
PRESS


Mobing sve češća pojava


Najčešće žrtve mobinga u Srbiji su žene, a „na udaru" mobera su često i mladi na početku radne karijere, koji ne poznaju svoja prava, pa ne znaju ni kome bi mogli da se obrate za pomoć, slažu se srpski stručnjaci

0901.jpg

Strah je u osnovi mobinga... Inspektorat za rad štiti radnike

Oni su ukazali da je mobing specifično ponašnje (šefova) na radnom mestu, koje se ponavlja kako bi se određena osoba „psihički ugrozila ili ponizila". To je sve češća pojava u Srbiji, ali je samo nekoliko slučajeva dobilo sudski epilog, naveli su stručnjaci.
Predsednica Udruženja „No mobing" Vera Kondić rekla je da svakog dana najmanje dve osobe zatraže njihovu pomoć i naglasila da stepen obrazovanja nije presudan parametar da li je neko žrtva ili mober. Međutim, navela je ona, praksa je pokazala da su žrtve uglavnom stručnjaci u poslu koji insistiraju na poštovanju zakona i procedura.
Kondićeva, koja je i psiholog, kazala je da su moberi najčešće „frustrirane, duboko nesigurne osobe, koje nezadovoljstvo, a često i nesposobnost, projektuju na druge ljude".
- Strah je u osnovi mobinga. Izgleda neverovatno, ali mober se u stvari oseća ugroženo ili žrtvu vidi kao konkurenciju, koja ga se na kraju plaši - podvukla je naša sagovornica. Kondićeva je objasnila da je mobing podjednako zastupljen u privatnim, kao i u državnim preduzećima i da je jedina razlika u načinu na koji se sprovodi.
U Inspektoratu za rad Tanjugu je rečeno da su građani tokom prošle godine podneli oko 40 zahteva u kojima se žale na mobing.
- Da bi inspekcija reagovala na te zahteve neophodno je doneti odgovarajuće zakonske propise - objasnio je pomoćnik direktora Inspektorata Saša Perišić, i dodao da su slučajevi mobinga prisutniji kod privatnih poslodavaca.
(TANJUG)
 
Poslednja izmena:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Mobing sve češća pojava u Srbiji

Mobing sve češća pojava u Srbiji

Od početka godine podršku i savet u Viktimološkom društvu Srbije (VDS) zatražile su 54 žrtve mobinga, koje će od juna, kada bi trebalo da počne primena zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, pomoć moći da potraže i u nekoj od državnih institucija.
Mobing je reč engleskog porekla koja se sve više koristi za fenomen zlostavljanja na radu.

Mobing znači nasrtanje u masi, rulji, gomili, što upućuje da je u pitanju kolektivna akcija, mada je često i pojedinačna.

Pošto istraživanja pokazuju da je u Srbiji strah od gubitka posla na prvom mestu, proizlazi da radnici trpe i ono što ne bi morali.

Najčešće žrtve mobinga u Srbiji su, žene, međutim, "na udaru" mobera su često i mladi na početku radne karijere.

U VDS i Udruženju "No mobing“ složili su se da je mobing sve češća pojava u Srbiji, koja je predloženim zakonom definisana kao specifično ponašanje prema zaposlenom, koje se ponavlja, a za cilj ima ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja i položaja radnika.

Pod zlostavljanjem na radnom mestu podrazumeva se i ponašanje koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili raskine radni odnos.

Zlostavljanje, takođe, predstavlja i učestvovanje, odnosno podsticanje ili navođenje drugih na takvo ponašanje, a odredbe predloženog akta primenjuju se i na slučajeve seksualnog uznemiravanja.

Koordinatorka Službe za pomoć i podršku žrtvama VDS Jasmina Nikolić smatra da je donošenje zakona o zlostavljanju “korak napred”, ali da se rezultati mogu očekivati tek posle nekog vremena.

“Ako ništa drugo, zakon će na potencijalne žrtve delovati ohrabrujuće, pre svega zato što je, mobing zabranjen, i zato što su za takvo ponašanje predviđene sankcije”, rekla je koordinatorka Nikolić.

Nikolić je, međutim, izrazila rezervu prema odredbama kojima se predviđa medijacija pre sudskog postupka.

Žrtve mobinga koje se obrate VDS dobijaju emocionalnu, psihološku, ali i pravnu podršku, a čak polovina onih koji se obrate toj nevladinoj organizaciji, to čine zbog problema sa zlostavljanjem na radnom mestu.

Nikolić je ukazala da je mobing u Srbiju čest u privatizovanim preduzećima. "Mobing je jedan od načina da se višak zaposlenih dovede u situaciju da svojevoljno napusti posao, čime se novi vlasnik oslobađa svih zakonskih obaveza koje bi imao prema tim radnicima ", objasnila je ona.

Sličnog je mišljenja i državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Snežana Lakićević, šef radne grupe za izradu zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, koja je, takođe, strateški mobing u Srbiji prepoznala kao problem.

Lakićević je objasnila da se ta vrsta mobinga odnosi na veće grupe ljudi i odvija posle privatizacije preduzeća, sa čime se, nedavno složio i savetnik u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova Olga Kićanović, koja je kazala da su "privatizacija i tranzicija dugo podhranjivale mobing“.

Kićanović je navela i da predložene zakonske odredbe obećavaju da će broj zlostavljanih na radnom mestu biti smanjen, kao što je i priređen da zaštiti savesnog poslodavca, a ne neradnike.

Žrtve zlostavljanja na radnom mestu u nadi da će rešiti problem obraćale su se i Inspektoratu za rad, koji nije imao zakonska ovlašćenja da se uključi u “borbu” protiv mobinga.

Međutim, kada zakon o mobingu počne da se primenjuje i Inspektorat će, u određenim slučajevima, biti “prva adresa” za žalbe građana.

Predloženim zakonom za zlostavljača, odnosno mobera i poslodavca, predviđene su visoke novčane kazne do 800.000 dinara, rešavanje spora medijacijom, disciplinski postupak u okviru preduzeća i sudska zaštita žrtve u parničnom postupku, koji će biti hitan.

Ukoliko postupak posredovanja ne uspe, odnosno ukoliko spor ne bude rešen medijacijom, poslodavac "mobera“ može udaljiti sa posla na određeno vreme, premestiti ga u drugu radnu okolinu, a ukoliko u roku od šest meseci ponovi zlostavljanje raskinuti ugovor o radu.

Kada je reč o sudskom postupku, koji sledi ukoliko posrednik "ne obavi zadatak“, Predlogom zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu predviđa se da teret dokazivanja pada na poslodavca, koji će snositi i finansijske troškove.

Sudski postupci, kada je u pitanju dokazivanje mobinga, do sada su trajali izuzetno dugo, što je uticalo na produženu viktimizaciju žrtve.

Vera Kondić, predsednica Udruženja “No mobing” kazala je da svakog dana najmanje dve osobe, koje su žrtve zlostavljanja na radnom mestu zatraže pomoć od ovog udruženja.

Žrtve mobinga, iako stepen obrazovanja nije presudan parametar, uglavnom, su, istakla je, stručnjaci u poslu koji insistiraju na poštovanju zakona i procedura, dok su moberi najčešće frustrirane, duboko nesigurne osobe, koje nezadovoljstvo, a često i nesposobnost, projektuju na druge ljude.

"Strah je u osnovi mobinga. Izgleda neverovatno, ali mober se u stvari oseća ugroženo ili žrtvu vidi kao konkurenciju, koja ga se na kraju plaši", podvukla je Kondić.

Predlogom zakona o sprečavanju zlostavljanju na radu propisuje se obaveza za poslodavca da zaposlenog zaštiti od zlostavljanja i da osposobi radnike da prepoznaju uzroke, oblike i posledice mobinga.

S druge strane, zaposleni će, prema predloženim zakonskim rešenjima, biti dužan da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja mobing ili zloupotrebu prava na zaštitu od zlostavljanja.

Ukoliko se poslodavac ne uzdrži od takvog ponašanja, odgovoran je za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti.

Žrtva mobinga zahtev za zaštitu zlostavljanja poslodavcu može podneti najkasnije u roku od šest meseci, a predloženim aktom, osim stalno zaposlenih, pravo na zaštitu imaju i osobe angažovane po ugovoru, kao i volonteri.

Izvor: B92
 
Član
Učlanjen(a)
25.04.2010
Poruka
21
Mobing postoji i to je naša realnost i teško je dokaziv.Moja šefovica je probalo nešto slično samnom ali je prošla kao bos po trnju he,he
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Za zlostavljanje na poslu visoke kazne

Za zlostavljanje na poslu visoke kazne

Od subote, 4. septembra, u Srbiji počinje „nova era“ zaštite zaposlenih od mobinga na radnom mestu. Tada stupa na snagu pravilnik kojim je Ministarstvo rada definisalo šta jeste, a šta nije zlostavljanje na radnom mestu, kao i proceduru efikasne zaštite od mobera, odnosno kažnjavanja zaposlenog koji kolegu zlonamerno osumnjiči za teror, suština je izjave Radmile Bukumirić-Katić, pomoćnice ministra za rad.

70746_1_f.jpg


Ona kaže da u Evropi godišnje 12 miliona zaposlenih trpi torturu na radnom mestu, dok se na to u Srbiji dnevno žali njih deset do 15, s tim da kod nas ne razlikuju mobing od kršenja drugih prava iz radnog odnosa (uskraćivanje plate ili regresa, kao finansijsko zlostavljanje, nije mobing, za to je data sudska zaštita). Tokom tranzicije i privatizacije u svim zemljama je u većoj meri izraženo zlostavljanje na radu, pa to važi i za našu zemlju, dodaje Radmila Bukumirić-Katić.

- U 95 odsto slučajeva imamo vertikalni mobing u kojem šef zlostavlja podređene, a u preostalih pet odsto to se odvija u kontrapravcu, pa je šef žrtva mobinga - dodaje ona.


Pravilnik razlikuje šest pojavnih oblika mobinga. Prvi je sprečavanje žrtve da komunicira na radnom mestu, kroz viku, pretnju, vređanje, psovke, zabranu izjašnjavanja o poslovnom zadatku.

- Drugi oblik mobinga je narušavanje dobrih međuljudskih odnosa, na primer kad se šef pravi da ne vidi da zaposleni hoće poslovno da mu se obrati ili ga prekida posle svake reči, uskraćuje mu poslovne informacije, oduzima računar koji svi drugi imaju. Treći vid mobinga je narušavanje ličnog ugleda zaposlenog kroz ismevanje izgleda, hoda, govora, akcenta, cele ličnosti, laganjem o privatnom životu žrtve, degradirajuće obraćanje tipa: „Vidi na šta ličiš!“ – navodi Radmila Bukumirić-Katić.

Pravilnikom je sankcionisano i narušavanje profesionalnog integriteta zaposlenog kroz njegovo stalno kritikovanje ili nezadovoljstvo šefa rezultatom rada.

- U petoj grupi je narušavanje zdravlja zaposlenog kroz stalni prekovremeni rad. Šesta grupa je seksualno uznemiravanje najčešće kroz ucenjivanje, štipkanje, dirkanje, koje se teško dokazuju - kaže Radmila Bukumirić-Katić.

Slučajevi mobinga najbrojniji su, naravno, u Beogradu, ali čak ni radnici glavnog grada često ne umeju da prepoznaju zlostavljanje na radnom mestu. Još češće ne znaju da imaju pravo na zaštitu od njega.

- Nakon što neki slučaj mobinga dospe u medije, zlostavljani se javljaju češće. To traje nedelju-dve, a zatim se vrati na staro - kažu u beogradskom udruženju građana za zaštitu prava zaposlenih „Felicitas“.

- Žene se najčešće žale na seksualno zlostavljanje na poslu, a ima i slučajeva političkog mobinga. U 90 odsto slučajeva zlostavljač je direktor ili neko iz rukovodstva - objašnjava Žika Živadinović, predsednik UO udruženja „Stop mobing Zrenjanin“, osnovanog početkom avgusta u tom gradu.

U Čačku je za nešto manje od dve godine postojanja, u udruženju „No mobing“ evidentirali su 260 pojedinačnih i kolektivnih molbi za savet i pomoć zbog raznih oblika šikaniranja zaposlenih na radnom mestu. Odsek za zaštitu žrtava mobinga koji postoji u sklopu gradskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite „Nezavisnost“ za godinu i po dana obradio je 150 prijava zaposlenih iz Niša, Kragujevca, Ćuprije, Pirota, Bora, Beograda, ali i nekih gradova u Vojvodini.

Procedura zaštite od nasilja
1. Ko posumnja da je žrtva mobinga, mora najpre samog mobera upozoriti da se ponaša neprimereno.
2. Ako nema efekta, žrtva se obraća licu za podršku kog imenuje poslodavac, kao osoba od poverenja koja zna više od svih o mobingu, a koja pomaže žrtvi da raščisti da li je to zaista mobing i posavetuje kako da razreši neprijatnu situaciju ako nije reč o mobingu.
3. Ako ipak jeste mobing, lice za podršku instruira žrtvu šta dalje da radi da bi se zaštitila.
4. Žrtva podnosi poslodavcu zahtev za zaštitu od zlostavljanja i da trajno reši problem.
5. U roku od tri dana poslodavac predlaže posrednike obema stranama (žrtva, mober) koji može da deluje tek ako ga prihvate i žrtva i mober.
6. Posrednik pravi pisani sporazum o načinu rešavanja problema koji obavezuje i žrtvu i mobera.
7. Ako posrednik odluči da prekine prekine posredovanje jer je to celishodno za zaštitu žrtve, tada upućuje žrtvu na tužbu sudu.
8. Ako posrednik ne može da odradi posao jer je jedna od strana prekinula dijalog, žrtvu upućuje na tužbu sudu.
9. Kad je posredovanje iz bilo kog razloga neuspešno, poslodavac mora da pokrene disciplinski postupak protiv mobera.
10. Ako u disciplinskom postupku utvrde da nema mobinga, žrtva podnosi tužbu sudu.
11. Sve ovo je preduslov da se podnese tužba sudu, a samo kad je mober direktor, žrtva može odmah da traži sudsku zaštitu.
12. Ako sud presudi da jeste bilo mobinga, poslodavac nadoknađuje kompletnu štetu žrtvi, a može da se obešteti od mobera, koga može preraspodeliti na neko drugo radno mesto, pa i dati otkaz, to je diskreciona volja poslodavca.

Obaveze iz pravilnika o mobingu

A) Radnici
1. Obaveza je zaposlenog da ne mobinguje druge i da se prema kolegama ponaša sa poštovanjem, uvažavanjem i dostojanstvom.
2. Obaveza je zaposlenog da se odazove na obuku za prepoznavanje i sprečavanje zlostavljanja.
3. Obaveza je zaposlenog da ne zloupotrebi pravo na zaštitu od mobinga lažnim optužbama, za šta disciplinski odgovara.



B) Poslodavci
1. Obavezan je da zaštiti radnika od mobinga.
2. Obavezan je da stvori uslove za zdravu i bezbednu radnu okolinu.
3. Obavezan je da organizuje rad tako da sprečava mobing ili ga svodi na najmanju meru.
4. Obavezan je da obezbedi informisanje zaposlenih šta je mobing a šta nije, u roku od tri do mesec dana počev od 4. septembra, kazna za kršenje ove obaveze je od 100.000 do 400.000 dinara.
5. Obavezan je da imenuje lice za podršku žrtvama mobinga.
6. Obavezan je da obezbedi dostupnost liste posrednika.


D. Pušonjić i dopisnici „Blica“ | 03. 09. 2010.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Živo me zanima koliko će ovo zaživeti i da li će stvarno uspeti da natera mobere da promene način ophođenja prema zaposlenima.
Iz poslednje firme u kojoj sam radila sam otišla kad sve to više definitivno nisam mogla da trpim. Otišla sam prvenstveno da bih sačuvala zdravlje.
A što se nadređenih tiče, od bivših kolega sam čula da su u poslednje vreme još gori.
Prilično sam skreptična, mada se nadam da će ovaj pravilnik zaista naterati takve da se promene.
 
Član
Učlanjen(a)
13.02.2010
Poruka
4.075
Samo pod uslovom da ovaj zakon ne ostane i dalje "mrtvo slovo na papiru" ....Kod mene u firmi ima puno slucajeva maltretiranja i ponizavanja radnika, ali niko ne sme nista da kaze ni reaguje zbog straha od gubitka posla...Na poneku i odgovorenu nepravdu moj direktor samo kaze: Ne zanima me , a ti tuzi ako hoces...ili ako ti se ne svidja slobodno idi....Strasno je koliko je Ministarstvo ovim biznismenima dopustilo, pa cak i ovakvo ponasanje prema zaposlenima.....
 
Član
Učlanjen(a)
28.02.2010
Poruka
77
Gde može da se "skine" ovaj pravilnik ?
Po mogućnosti u PDF-u ili Wordu , pa da ga , onako, kao slučajno , stavim direktoru na sto !
 
Član
Učlanjen(a)
25.10.2009
Poruka
3.279
Dnevno 10 do 15 prijava za mobing na radnom mestu

Dnevno 10 do 15 prijava za mobing na radnom mestu



Od početka primene Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, Agenciji za mirno rešavanje sporova dnevno se u proseku javi 10 do 15 ljudi koji su žrtve mobinga, rekla je danas savetnica u toj agenciji Olga Kićanović.

"Svi oni su veoma dobro obavešteni o zlostavljanju, tako da je samo 10 odsto onih koji mešaju mobing i drugo kršenje radnih prava", rekla je Kićenovićeva u debati za okruglim stolom "Primena propisa u vezi sa sprečavanjem zlostavljanja na radu" u Privrednoj komori Beogradu.Ona je, kao veoma važan segment tog zakona, istakla da je osoba koja prijavi zlostavljanje zaštićena od otkaza, a isto to važi i za osobu koja prijavi korupciju, odnosno povredu javnog interesa."Međutim, ono što ne postoji u ovom zakonu jeste zabrana da jednom osuđeni mober ne može da dođe na rukovodeći položaj, bar u državnom i javnom sektoru, čime bi se sprečio politički mobing", ukazala je Kićanovićeva.Prema rečima pomočnika ministra rada i socijalne politike Radmile Bukumirić-Katić, više od 12 miliona ljudi u Evropi godišnje je izloženo nekoj vrsti zlostavljanja na radu, pri čemu se u 95 odsto slučajeva mobing sprovodi od poslodavca ka zaposlenom.Bukumirić-Katić je podsetila da je Srbija osma zemlja u Evropi koja ima takav zakon."Cilj zakona je obezbeđenje celovitog i preventivnog sistema zaštite od zlostavljanja na radu, a odnosi se na državne organe, privatne poslodavce, kao i na sve zaposlene", dodala je Bukumirić-Katić.Procesi tranzicije i privatizacije doveli su do toga da u Srbiji postoji višak zaposlenih, odakle i potiče strah za gubitak posla, koji je jedan od glavnih uzroka mobinga, istakla je ona.Osnovna obeležja mobinga su da je to ponašanje koje se ponavlja, da se njime ugrožava integritet, položaj i zdravlje zaposlenog, a da je njegov krajnji rezultat prekid radnog odnosa.Bukumirić - Katić je podsetila da su zakonom predviđeni i sudska zaštita za oštećenog, nadzor nad primenom mera, koji sprovode Upravna inspekcija i Inspekcija rada, kao i zabrana zloupotrebe prava na zaštitu od zlostavljanja.


Izvor: Tanjug
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Srbi masovno prijavljuju mobing

Za nešto više od jednog meseca od početka primene Zakona o mobingu, nadležnima u Srbiji je stiglo na stotine prijava. Dok se zaposleni pozivaju na Zakon, poslodavci s pažnjom iščitavaju dokument u strahu od zloupotreba.

Čini se da su zaposleni u Srbiji u „niskom startu“ čekali primenu Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, popularnijeg kao Zakon o mobingu. Za svega jedan mesec stiglo je oko 400 prijava, odnosno, u za to nadležnu Agenciju za mirno rešavanje radnih sporova dnevno stiže i do 15 pritužbi. Olga Kićanović, savetnica u toj instituciji za Dojče vele kaže da je iznenađena stepenom informisanosti zaposlenih.

„Ono što je interesantno je da oni čak uzmu pravilnik i Zakon ispred sebe i kažu ‘ja imam taj i taj problem koji je definisam u tom i tom delu Zakona’. To je za mene potpuno neshvatljivo jer čak i Zakon o bezbednosti u saobraćaju nije tako bio čitan“, kaže Kićanovićeva. Ona navodi da nema pravila kada je upitanju profil podnosioca prijava jer ima i visokooobrazovanih kao i srednje kvalifikovanih koji su zaposleni kako u državnim tako i privatnim kompanijama.

Pravnica Jukoma Lena Pelić smatra da je početak primene zakona „dobra stvar“, kao i činjenica da zaposleni prijavljuju mobing. „Zbog ekonomske krize koja kod nas vlada, mislim da je radnicima zaista potrebna zaštita i da su tokom ovih godina trpeli razna zlostavljanja na radu i ovo tumačim kao dobar znak da će se zakon zaista primenjivati“, objašnjava ona.

Pogrešna tumačenja Zakona

U Ministarstvu za rad i socijalna pitanja ocenjuju da je ovako veliki broj prijava privremena pojava. „Kolege iz drugih zemalja su nam ukazale da je to normalna pojava i da je i kod njih na početku primene te odredbe stizalo dosta prijava. S tim da je u roku od oko godinu dana to palo na neki prosečan, manji, nivo“, kaže za naš program Radmila Bukumirić Katić, pomoćnica ministra za rad i dodaje: „Moram da budem iskrena – sigurno više od polovine tih prijava ne predstavlja zlostavljanje. Zaposleni misle da jeste, ali se zapravo radi o ugrožavanju drugih radnih prava.“

Upravo u tome kritičari vide manjkavosti, a poslodavci razlog za strah. Sudeći prema zahtevima za dodatnim informacijama koje pravne službe kompanija upućuju nadležnom ministarstvu, poslodavci su vrlo ozbiljno shvatili Zakon. Ni u jednoj kompaniji koju smo pokušali da kontaktiramo, nisu želeli da pričaju o Zakonu. Kažu, tema nije popularna da se s njom izlazi u javnost.

„Mislim da su poslodavci u opravdanom strahu jer je kod nas postojala jedna praksa zlostavljanja radnika i posrednog ili neposrednog zastrašivanja, a teško se dokazivalo. Morali ste da pokrećete krivični postupak i da dokazujete da je došlo do zlostavljanja, što sada nije slučaj“, kaže Pelićeva i napominje da poslodavci ne treba da se boje zloupotreba jer za to postoje ozbiljne sankcije.

Hoće li se opet presude čekati mesecima ili godinama?

Zasad još nijedna od novopridošlih prijava nije dobila epilog. Mada je prošlo tek mesec dana, u Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova kažu da procedura i ne bi trebalo da bude duža od mesec dana. Lena Pelić iz Jukoma veruje u ekspeditivnost postupka, ali napominje da treba sačekati s primenom u praksi. „Ipak moramo sačekati, jer mnoge stvari koje su predviđene da se reše brzo u našem zakonodavstvu kao, na primer, porodični sporovi i drugi sporovi za koje je predviđen hitan postupak – nažalost i dalje traju po dve, tri godine.“

Srbija je deveta zemlja u Evropi koja je počela sa zakonskim sankcionisanjem mobinga, pored Francuske, Švedske, Norveške, Finske, Danske, Holandije, Belgije i Švajcarske. Uoči početka primene, Zakon je trpeo mnoge kritike najviše zbog, kako je navedeno, nemogućnosti lake dokazivosti mobinga u samom postupku.

Tvorci zakona i oni koji ga sada primenjuju, međutim, tvrde da je to sada mnogo manji problem nego ranije kada se zlostavljanje na radu dokazivalo u dugim i teškim krivičnim postupcima. Zakon predviđa oštre kazne za poslodavce za maltretiranje na poslu, te bi, u slučaju mobinga, mogli da plate kaznu i do 800.000 dinara.

Na kraju treba podsetiti da je prva presuda za mobing u Srbiji zabeležena i pre Zakona o kojem je sada reč. Dogodilo se to u Jagodini pre dve godine kada je tamošnji Opštinski sud osudio Zorana Milovanovića, urednika „Novog puta“ na četiri meseca zatvora, dve godine uslovno. Milovanović, tada v.d. glavnog i odgovornog urednika nedeljnika „Novi put“, osuđen je jer je maltretirao novinarku tog lista Ivanu Delić Janković, koja je ceo slučaj prijavila policiji. Suđenje je trajalo gotovo pola godine.

Autorka: Svetlana Božić Krainčanić, Beograd
Odg. urednik: Nemanja Rujević


(Deutsche Welle)
 
Član
Učlanjen(a)
14.11.2010
Poruka
11
Kao mirna i povučena osoba " na tapetu " sam svog šefa već par meseci.

Potrudiću se da budem kratka u ovom postu i volela bih da dobijem odgovor na neka pitanja koja me muče.
Ne bih želela da zloupotrebljavam Zakon o mobingu, jer sam svesna da i sama snosim određene posledice ukoliko grešim i ukoliko to nije mobing.

Zdravstveno sam loše, planiram i da radim procenu radne sposobnosti, jer imam fizičke probleme sa zdravljem - sa donjim ekstremitetima.

Juče sam plakala u kancelariji. Ujutru sam rekla šefu da se ne osećam dobro, ali je ona počela da viče na mene, da traži da obavljam poslove -fizičke i kurirske poslove koji nisu u opisu mog radnog mesta ( mada je to " rastegljiv pojam jer u Sistematizaciji stoji..." i drugi poslovi po nalogu neposrednog rukovodioca " ).

Bila je jako gruba, ja plač nisam mogla da zaustavim i to je trajalo par sati. Pokušala sam da se obratim višem rukovodiocu, ali zbog brojnih sastanaka nisam primljena na razgovor.

Da li je mobing ako se psihički-verbalno maltretira osoba narušenog zdravlja? Da li je greška u meni, jer nisam pristala i ne pristajem da radim poslove koje ne mogu da radim?

Ostatak poslova iz opisa radnog mesta uredno i blagovremeno završavam.

Neću vas gnjaviti pojedinostima u koje spadaju i ogovaranje moje ličnosti, ismejavanje i sl...koje traje već više meseci.

Šta da radim? Obzirom da je osoba i pretila " ko joj se zameri biće loše " da li da se žalim kolegama kojima treba da prijavim mobing ili da ćutim i trpim?

Svakodnevno sam izložena stresu.
 
Natrag
Top