Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Miroslav Krleža

Diskusija u 'Književnost' započeta od zjovan29, 27.11.2010.

  1. zjovan29

    zjovan29 Član

    Postova:
    1.857
    Zahvala:
    3
    Lokacija:
    CRIKVENICA
    Miroslav Krleža

    [​IMG]

    Miroslav Krleža ( 7. srpanj 1893. u Zagrebu - 29. prosinac 1981. u Zagrebu)
    Najplodniji i najsvestraniji književnik u povijesti hrvatske književnosti, Miroslav Krleža, koji se rodio 7. srpnja 1893. u Zagrebu, ostvario je vrhunske domete u svim književnim vrstama. Iako je nasljedovao bogatu europsku kulturnu i književnu baštinu, nije se priklonio nijednom utvrđenom modelu pa se ni njegov opus ne može svrstati ni u jednu stilsku formaciju.
    Osebujnost su njegova stvaralaštva, među ostalim, i iste tematske cjeline u svim djelima, esejima, romanima, dramama, opsesivne teme intelektualca suočena s rasapom individualne svijesti. Oko Krležina života i djela lomila su se koplja, od ideološke pripadnosti do uklopljenosti u društveni sustav. Uređivao je sve, od Legendi preko časopisa do Zastava. Na mnogo što je odgovarao novim književnim djelom: Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus. Najveću je možda poruku dao suvremenim Baladama Petrice Kerempuha. A lucidni eseji i dnevnički zapisi aktualno su i živo štivo, koje danas itekako vrijedi čitati.
    Desetljeća Krležina stvaralaštva obilježila su 20. stoljeće, značila pravu razdjelnicu, tematsku, ideološku i estetsku mjeru svega što je napisano u tom razdoblju u hrvatskoj književnosti. No, u skladu s njegovim geslom da je cijeli život pjesma bez poante, Krležina fizička smrt 1981. godine nije značila kraj. Osobit kakav je bio, ostavio je naraštajima marginalije, rukopise koji su otvoreni tek 20 godina nakon njegove smrti.


    Autorova djela:


    • Baraka 5B

      Opisuje se život u jednoj baraci koja zbrinjava ranjenika. Na mjesto broj 8 u baraku dolazi ranjenik Vidović za kojeg je prognoza smrt u roku od jednog dana. Padaju oklade među ostalim “stanovnicima” barake hoće li ili neće doživjeti jutro. Ipak doživljava jutro i inspekciju grofa Axelrodea koji obilazi ranjenike.…
    • Bitka kod Bistrice Lesne

      Pisac djelo započinje posvetom. Posvećuje ga šestorici palih domobrana i njihovom desetniku. Nastavlja opisom teškog života u to doba te opisom sudbina šestorice domobrana. Vid Trdak, jedan od domobrana, ostao je bez žene te sam sa svoje dvoje djece. Pred odlazak u rat traži pomoć od vlade u vezi s…
    • Gospoda Glembajevi

      Gospoda Glembajevi je naziv drame Miroslava Krleže iz 1929. godine. Drama je podijeljena u 3 čina, a bavi se događanjima i raskolom unutar obitelji Glembay. Gospoda Glembajevi je prva od tri drame iz glembajevskog ciklusa u koji spadaju i drame U agoniji i Leda. Mjesto i vrijeme radnje Radnja se…

    • Povratak Filipa Latinovicza

      Povratak Filipa Latinovicza je roman Miroslava Krleže objavljen 1932. godine; smatra se prvim cjelovitim modernim romanom u hrvatskoj književnosti. Po strukturi je vrlo složen, iako bez klasične kompozicije i razgranate fabule. Iako se vrijeme radnje odnosi na vrijeme između 1920. i 1930., zapravo se sama radnja odvija u nekoliko mjeseci,…
    • Tri domobrana

      Kratak sadržaj Jurica Ratković Jablanski je bio strog kapetan. Račić je bio izbačen iz gimnazije, te je bio ljubomoran na Ratkovića zato što je on uspješno završio školovanje. Račićeva majka je zamolila Ratkovića da mu nađe posao, te mu je Ratković našao posao u dopisništvu novina. I kada je Ratković…
    • izvor:moje-lektire
     
  2. zjovan29

    zjovan29 Član

    Postova:
    1.857
    Zahvala:
    3
    Lokacija:
    CRIKVENICA
    Konceptualna proslava Krležinog rođendana



    [​IMG]

    'Naše razumijevanje sebe samih nije moguće bez Krleže', tvrdi se u najavi proslave rođendana ovog neupitnog domaćeg književnog velikana, o kojem ne prestaju rasprave čak i u godini kad se obilježavaju tri desetljeća od njegove smrti.
    Vjerojatno i neće nikad, s obzirom da u Hrvatskoj onih koji stvaraju svoj stav samo nakon pogleda bačenog na korice ima sasvim dovoljno da se Miroslavu Krleži olako lijepe etikete, od crvenih do nešto suvremenijih, čak i mizoginih. Kako je njemu, a i onima koji ga i dalje čitaju, možda i vole, ali sigurno poštuju, sasvim svejedno tko njegovo književno, političko i svako drugo nasljeđe smatra isključivo crvenim, bijelim ili, reklo bi se, plavim, njegov rođendan lijepa je obljetničarska prigoda za druženja nad zatvorenim grobom.

    7. srpnja upravo to će se dogoditi u organizaciji multimedijalne umjetničke organizacije Bacači sjenki, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog filmskog saveza sa zagrebačke strane te beogradskog Centra za kulturnu dekontaminaciju i Qendra Multimedia, centra za vizualne i izvedbene umjetnosti iz Prištine.

    Je li, kako je ustvrdio Radovan Ivšić, 'Krleža najveća katastrofa koja nam se mogla dogoditi', ili je najveći i nedodirljiv u svojoj veličini među svima koji su ovdje nešto pisali, je li zaslužio Nobela, ali se nije bavio političko-diplomatskim igrama da do te nagrade i dođe, ili je njegova ipak lijeva pozicija sama tome presudila... i dalje ostaju otvorena pitanja.

    Takvo ostaje i njegovo nasljeđe, za koje jedni tvrde da je i previše obilježilo domaću ne tek književnost u svim njezinim vidovima nego i umjetnost općenito, dok drugi misle da ono i dalje, unatoč cijelim policama posveta, idolopokloničkih memoarskih zapisa, zahvala i rasprava, nije dobilo vjerodostojnu i punu ocjenu.


    Program pod naslovom 'Čovjek poslije smrti hoda gradom', preuzetim od Krležine pjesme posvećene Branku Gavelli, naći će se negdje između. Pokušat će krležologiji dodati još jedan ton, a možda i tom, publiku podsjetiti na njegova nekadašnja takozvana 'lijeva i desna skretanja', ali i na nesumnjivu aktualnost njegova djela.


    Nakon što je postalo jasno da čuvene kutije, ostavština Miroslava Krleže pohranjena u Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci s počekom od dva desetljeća, ipak ne sadržavaju ni blago ni ključ za njegovo otkrivanje, Krleža je ovdje i dalje svojevrsna enigma, s kojom se mnogi poistovjećuju, a drugi ratuju.


    Međutim, djelo ovog iznimno plodnog autora i dalje je relevantno, kako umjetnički tako i politički, čita li ga se na pravi način, bez ideoloških ograda ili s njima. Jedan od nesumnjivih znakova moderniteta na ovim prostorima, čovjek koji je i književnom djelu pridodao i osobnu sudbinu važnog aktera u političkim i društvenim procesima, Krleža je svojom biografijom i opusom sumirao dobar dio ovdašnjeg, ali i ne samo ovdašnjeg prošlog stoljeća. Na njega se i danas poziva, iako se o svakom 'krležijanskom' samoodređenju danas može i treba misliti odvojeno i kritički.


    Neki od krležijanaca govorit će i na okruglom stolu u prostorijama Hrvatskog društva pisaca 7. srpnja u 13 sati, posvećenom aktualnosti Krležinog dramskog djela i njegovim novijim realizacijama. Među njima su Velimir Visković kao moderator, te Boris Bakal, Snježana Banović, Branko Brezovec, Tomislav Brlek, Dubravka Crnojević-Carić, Nadežda Čačinović, Stanko Juzbašić, Bruno Kragić, Igor Mandić, Predrag Matvejević, Zef Mirdita, Krešimir Nemec, Boris Senker, Gordana Vnuk i Vjeran Zuppa iz Hrvatske, te Jovan Ćirilov, Zoran Janjić, Borka Pavićević i Branimir Stojanović iz Srbije, a pridružit će im se i Qerim Ondozi te Shkëlzen Maliqi s Kosova. Skup će začiniti snimka razgovora/performansa pod naslovom 'Izlet/Rubu/Agram/U/Pameti/Na', koji će se istog dana u prijepodnevnim satima dogoditi između srbijanskih i kosovskih gostiju u vlaku Beograd - Zagreb.


    Filmski dio programa ove jednodnevne manifestacije održat će se u Kinu Tuškanac s početkom u 18 sati, kad su na programu 'Put u raj', igrani film Marija Fanellija u produkciji Jadran filma iz 1970, jedini filmski uradak za koji je Krleža napisao originalni scenarij. Nakon toga slijedi 'Na rubu pameti', televizijska adaptacija romana u režiji Slavoljuba Stefanovića-Ravasija iz 1981, u produkciji TV Beograd.


    Gotovo istodobno s drugim filmom, u piščevoj kući na Gvozdu, pretvorenoj u Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže, Bacači sjenki predstavit će projekt i izložbu 'Krleža-Parafernalije I', paralelne kronologije Krležine zagrebačke svakodnevice, od života do smrti, njegovog opusa i svjetske povijesti u tom razdoblju. Nakon razgovora o Kosovu te albansko–jugoslavenskim odnosima kako ih je Krleža objasnio u Enciklopediji Jugoslavije, bit će predstavljena i međunarodna kazališna koprodukcija 'Izlet u Rusiju' iza koje stoji beogradski Centar za kulturnu dekontaminaciju.


    I ova rođendanska proslava, a zapravo niz događanja s povodom, zajedno s recentnim porastom zanimanja za Krležino djelo na pozornicama cijele regije, potvrđuje da je nakon desetljeća šutnje i pogrešaka na redu nova faza krležomanije. Najvjerojatnije, a tek možda i na sreću, ne i posljednja.


    Piše: Igor Rušić

    izvor:tportal.hr
     
  3. seljober

    seljober Član

    Postova:
    169
    Zahvala:
    3
    Lokacija:
    prijedor
    Sigurno najmarkantniji knjizevnik druge Jugoslavije. Licnost za proucavanje.
     
  4. sendi

    sendi Legend

    Postova:
    28.911
    Zahvala:
    11
    BILA JE MJESEČINA


    Bila je mjesečina, snijeg i mi
    išli smo tihi i nesretni.

    Monogram naših snova blistao je nama,
    ko blistav svjetionik. Vjetar. Tama.
    Ja sam bio sam i ti si bila sama.
    Bili smo straža na mrtvačkoj straži,
    na pogrebu jedne tihe laži.

    I tako smo stigli na kraj drvoreda.
    Tvoj parfem od gnjilih, uvelih rezeda...
    Rosa u staklu staklenog pogleda,
    Adieu, ma chere, jer tako živjeti se ne da.

    Miroslav Krleža

     
  5. sendi

    sendi Legend

    Postova:
    28.911
    Zahvala:
    11
    Čežnja

    Događa se to u jesenjoj noći, kada pada kestenje po asfaltu
    i kada se čuju psi u daljini,
    i kada se tako neopisivo javlja čežnja za nekim,
    tko bi bio dobar, naš, bliz, intiman, drug,
    i kome bi mogli da pišemo pismo.
    Ispovjedili bismo mu sve što leži u nama.
    Pismo bi mu pisali a njega nema.


    Miroslav Krleža (1893-1981)


    Pjesme u tmini, 1937.
     
  6. sendi

    sendi Legend

    Postova:
    28.911
    Zahvala:
    11
    Vek Krleže u Beogradu

    Vek Krleže u Beogradu

    Novosti


    Četvrti festival u KCB posvećen velikom jugoslovenskom piscu. Prvi put došao u Srbiju sa 19 godina, da bi se priključio srpskoj vojsci

    [​IMG]

    MNOGI ljudi Krležu ne mogu da zaborave i oni su, na sreću, većina, a ovi drugi, zatucani, zaluđeni nacionalnom idejom, smatraju da je on neki srbožder. Opisao je Krleža u svojim „Dnevnicima“ jedan svoj san: za vreme okupacije ceo Zagreb plovi kao jedna dereglija i ukotvi se pred Beogradom kao da mu je predgrađe. To je super probeogradska inverzija koja bi mnogim ljudima trebalo da je u pameti i to govori da je bio vrlo blizak ovoj sredini. On je u jednom periodu i pisao srpski, ekavicom. To su sve veze koje prelaze nacionalne granice i zatvorenosti.

    Ovim rečima pisac Bora Ćosić za „Novosti“ odgovara na pitanje koliko je Miroslav Krleža (1893-1981) sastavni deo i beogradske i srpske kulture, a povodom četvrtog Festivala jednog pisca „Krleža: san o drugoj obali“, koji je u četvrtak svečano otvorio i koji organizuje Kulturni centar Beograda. Ćosić dodaje da je i naslov Festivala koji će trajati mesec dana, do 10. juna, iznikao iz pomenutog sna. U galeriji „Artget“, u sredu, Ćosić će učestvovati i u debati „Između krležofilije i krležofobije“.
    Krleža je u Beograd došao 10. maja 1912. godine. Oduševljen Ničeom i poezijom Vojislava Ilića, kako piše Tomislav Brlek, jedan od učesnika festivala, on je, poput drugih mladih Hrvata, Slovenaca i Srba iz Dvojne Monarhije, koji su „opsjednuti svojim vlastitim fiks-idejama“, verovali „kako Evropa treba da propadne samo zato da bi ovaj Grad pobijedio“, Srbiji namenio ulogu „maksimale južnoslavenskog narodnog i socijalnog spasenja“.

    - Tačno pre sto godina Krleža je prvi put došao u Srbiju kao mlad čovek, sa 19 godina, da bi se priključio srpskoj vojsci. Onda je doživeo potpuni fijasko, trebalo je čak i da ga streljaju kao špijuna. Kasnije je ostvario veliku i važnu vezu sa Markom Ristićem i sa njegovim shvatanjem nove literature, bez obzira na to što je Krleža bio odbojan prema nadrealizmu, i kao pisac bio ekspresionista. Ta veza je trajala celog života, što je čudno, jer Krleža nikad nije završio škole, a Marko je bio čovek sa pedigreom, njegovi preci bili su predsednici, ministri, ambasadori. Verovatno ih je spojio evropski duh, mentalitet evropejaca. Stvorena je ta kopča koju je u snovima video - kaže Ćosić.

    [​IMG]

    Krleža je u Beogradu 1934. godine, zajedno sa Markom Ristićem i Milanom Bogdanovićem objavljivao časopis „Danas“. Izašlo je pet brojeva dok ih nisu zabranili.

    - Mladi ljudi i ne znaju da je iznad „Madere“, gde mi sada jedemo orasnice, bila ideološka komisija i tu je on došao u Beograd, prvi put posle rata, na ispitivanje kod Đilasa, da mu objasni zašto nije bio u partizanima. Posle toga nastaje njegova sve veća popularnost i ponovno prijateljstvo sa Brozom i uvek je odsedao u hotelu Mažestik - priča nam Ćosić u restoranu ovog hotela.

    Krleža je, po njegovim rečima, jako složena i ambivalentna pojava, veličina i kreator, subjekt koji se mnogo u životu kolebao, ali koji je imao i čvrstinu u vremenima kad je to bilo potrebno.

    - Imao je hrabrosti da se pred rat suprotstavi liniji komunističke partije čiji je zapravo bio prorok, jer je od dvadesetih godina pa do početka Drugog svetskog rata bio najvažnije levo pero Jugoslavije, ali kad je došlo do Staljinovih logora, veoma odlučno se izjasnio protiv toga. Tu je nastao sukob s Josipom Brozom, s kojim je bio već inače vrlo blizak i iz toga je posle narastao „sukob na levici“ koji je bio vrlo plodonosan i omogućio da se rasloje ultralevičarski delovi komunista i skeptični intelektualci koji su shvatili da u Rusiji ne ide sve kako treba - kaže naš sagovornik.

    Drugi svetski rat, koji je Krleža proveo u Zagrebu, doneo mu je nove dileme. Nije prihvatio Pavelićevu ponudu da se uključi u javni život NDH, a bojeći se preratnog sukoba na levici, nije prihvatio ni pozive da se priključi partizanima.

    - Njegova velika dilema bila je da li da ide u partizane ili ne. Mogao ga je prvo Pavelić ubiti, pa radikalni komunisti kao što je bio Đilas, tako da je on ostao ni na čemu i zahvaljujući tome, trogodišnjoj okupacijskoj epizodi u Zagrebu, imamo, po mom mišljenju, najznačajnije njegove tekstove - to su njegovi „Dnevnici“, ispunjeni pre svega njegovim snovima. Oni su me i privukli Krleži i tako je došlo do moje knjige „Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže“. Mnogi ljudi, naročito mlađi, bili su odbijeni njegovim ponekad dosta anahronim razmatranjima i analizama, a ono bitno kod njega se nekako zanemarivalo, a to su upravo ti „Dnevnici“, njegove najintimnije opaske koje je najčešće plasirao kroz snove - kaže naš sagovornik.

    Na ovom festivalu u nedelju je predstavljen i strip o Krleži „Miroslavljevo jevanđelje-apokrifna verzija“, za koji je scenario napisao Ćosić.

    Festival jednog pisca nije koncipiran kao apologetska manifestacija, već kao savremena umetnička reinterpretacija književnog nasleđa. Na festivalu jednog pisca Krleža pokazuje svoja lica i naličja. Tačno na stogodišnjicu prvog dolaska ovog Zagrepčanina u Beograd, na jednu od svojih brojnih drugih obala. A Krleža je danas, po rečima Olivere Stošić Rakić, urednice literarno-tribinskog programa KCB, sinonim za: biti uronjen u društvenu stvarnost, učestvovati u njenom kreiranju, buniti se s razlogom, biti u kreativnom dijalogu sa ideologijama i politikama.

    GRAD

    „GRAD betlehemski, hintergrund velikog babilonskog (starobiblijskog, izraelskog) Grada, koji se lepezasto proteže na obroncima od Resavske do Vračara. Grad u ruševinama, Grad tvrđava, Grad igračka, panorama sa zelenim kupolama prozirnim kao dječje špekule od zelenkastog stakla s meridijanima i paralelama u živim žutim i cinober-bojama, Grad na Dunavu, daleki Grad u snu“ - napisao je Krleža o Beogradu, u svom „Dnevniku“, 1943. godine.

    PISMO
    U okviru Festivala jednog pisca otvorena je i izložba „Krleža: san o drugoj obali“, na kojoj će biti prikazano i čuveno „Divotvelepismo“ ili „Pismo o ne avangardi“, jedno od najinteresantnijih Krležinih poslanica upućenih Marku Ristiću. Povodom festivala kompozitor Ivana Stefanović sačinila je muzičku instalaciju „Istina, nije, istina... Krležini snovi“. U hotelu „Mažestik“, danas u 17 sati, na programu je performans „Izveštaji s druge obale“. a reprize su zakazane za 26. maj i 3. jun.

     

Preporučite stranicu