Mimoza cvijet

[Nostradamus]

[h=2]Mimoza cvijet[/h][h=3]Biljke toplih područja ograničene su na obalu i otoke[/h] DOK SU KONTINENTALNA područja još uvijek okovana snijegom i ledom, u našem priobalju, prkoseći burama, od početka siječnja svojim žutim cvjetovima i opojnim mirisom skori dolazak proljeća najavljuju mimoze.
Iako je naziv mimoza u nas uobičajen, mimoza je samo jedna od vrsta roda Acacia, koji obuhvaća više od 1000 vrsta listopadnog i zimzelenoga grmlja i stablašica.
U nas su udomaćene četiri vrste, od kojih je srebrna akacija (Acacia dealbata) najčešća. Česta je i Mimosa pudica ili sramežljiva mimoza, koja ime zahvaljuje svojstvu skupljanja listova nakon dodira. Od ovog svojstva potječe i čest izraz u narodu „Osjetljiv si kao mimoza”. Mimoze potječu iz toplih predjela Australije i Tasmanije, gdje su samonikle.

 

[Nostradamus]

Zimzelena je vrsta, sivo-zelenih grana, perastih listova i kod nas naraste do 15-20 metara visine. Cvjetovi su žuti, skupljeni u cvatove koji zajedno čine grozdove, a pojavljuju se od siječnja do ožujka. Iznimno opojan miris omiljen je mnogima, a vrlo je čest u kozmetičkoj industriji, posebno industriji parfema. U Europi je najčešća u obalnom području Francuske.
[h=4]Uzgoj i njega[/h] U kontinentalnim područjima također je moguć njezin uzgoj, u staklenicima ili zimskim vrtovima, pri optimalnoj temperaturi od oko 8 stupnjeva. I u ovakvim uvjetima će cvjetati, iako ne tako obilno kao u priobalju. Mimoze su biljke toplih, osunčanih područja. Stoga im je i uzgoj ograničen samo na određenim područjima našeg priobalja i otoka. Kod nas je najviše ima na širem području Dubrovnika.
Osim što uspijeva u toplijem klimatu, nužan je uvjet uspješna uzgoja silikatno i pjeskovito tlo. Na vapnenastim tlima raste slabije, manje cvjeta, a na listovima dolazi do izrazitog žućenja (kloroze). U pravilu, vrste koje su udomaćene u našem klimatu ne podnose temperature niže od oko 3 stupnja C, makar će bez problema podnijeti i kratkotrajne temperature koje su za koji stupanj niže. Sve akacije najbolje je saditi krajem ožujka i u travnju, nakon što temperature porastu.

 

[Nostradamus]

Kako za uzgoj zahtijevaju dublja i rahla tla, prije sadnje je tlo potrebno duboko prekopati uz dodavanje kiselog supstrata te veće količine organskih i mineralnih gnojiva, posebice fosfornih. Redovito zalijevanje iznimno je važno, pogotovo za mlade biljke. Novoposađene biljke zimi zaštitite omatanjem zaštitnim materijalom. Smrzne li odrasla biljka, drastično ju porežite.
Budući da ima jaku izbojnu snagu iz panja, za vrlo kratko vrijeme potjerat će brojne nove izboje. Svake godine, odmah nakon rezidbe, biljku prihranite kako bi imala dovoljno snage za razvoj novih grana i cvatnju sljedeće godine. Optimalna je gnojidba sa 50 kg stajnjaka i oko 5 kilograma kompleksnoga mineralnoga gnojiva s većim udjelom fosfora.

 

[Nostradamus]

[h=4]Razmnožavanje[/h] Mimozu je najjednostavnije razmnožiti iz sjemena, no tako dobivene biljke manje su otporne na vanjske uvjete, slabije cvjetaju, i općenito su kraćeg životnog vijeka. Jednostavno je i razmnožavanje poludrvenastim reznicama ili margotiranjem.
Mimoza ima sklonost tjeranju mladih izdanaka iz korijenja, što u nekim slučajevima, primjerice kod uzgoja na travnjaku, može biti problem, no u isto vrijeme to može biti i nepresušan izvor novih biljaka. Biljčicu oprezno iskopajte, pazeći da ne oštetite korjenčiće pa ju presadite na stalno mjesto. Budući da raste brzo, za samo nekoliko godina stvorit će ugodnu svijetlu sjenu u vašem vrtu, a pod njenom ćete krošnjom uživati, pogotovo u vrijeme pune cvatnje.
Marin Kukoč, dipl. ing. agr.