Meditacija – drevni lijek za bolesti modernog doba

[crvendac_011]

Meditacija – drevni lijek za bolesti modernog doba

Meditacija postoji otkad postoji ovaj svijet.
Ona je sastavna komponenta svih religija i kultura na Zemlji.


Njeno blagotvorno djelovanje na um i tijelo nam omogućuje da proširimo svoju percepciju i bolje djelujemo u svakodnevnom životu.


Danas mnogi ljudi svakodnevno prakticiraju barem neki oblik meditacije.


Pojam meditacije je populariziran u današnjem svijetu zahvaljujući mnogim slavnim osobama koje su ju prakticirali - Beatles, Madonna, Tina Turner.


Kroz meditaciju se spontano razvija osjećaj pripadnosti i povezanosti s cijelom kreacijom, pri čemu prirodno rastu svijest, suosjećanje i ljubav.


Meditacijom se možete riješiti stresa i loših obrazaca uma te dobiti viši uvid i oslobađanje od negativnih emocija.


Znanstveno je dokazano da meditacija može ojačati um, poboljšati zdravlje neurona, povećati inteligenciju i sreću.


Svakodnevnom meditacijom možete značajno poboljšati kvalitetu vašeg života.

Univerzalni lijek za sve


Meditacija nije samo vježba ili tehnika disanja. Ona nema veze s hipnozom ili magijom.


Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha što znači „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“.


Na sanskrtu se meditacija naziva dhjana, odnosno, „potpuna svjesnost“.


Ovi nazivi ukazuju na to da je meditacija tehnika samospoznaje i proširenja svijesti kojom se postiže harmonija tijela, duha i emocija te se tako razvija osobnost, sreća i zdravlje.


Postoji mnogo vrsta meditacija koje se dijele na tri osnovna oblika: meditacija na zvuk (mantru), formu i simbol.


Svaka meditacija budi unutarnju svijest, tišinu i bezgraničan mir.


Meditaciju trebamo razumjeti kao znanost o duhu i kao univerzalni lijek za svakog čovjeka.


Kada nas boli glava, uzmemo lijek za glavobolju. Isti lijek koristimo svi bez obzira na spol, dob, boju kože, nacionalnost i religijsku pripadnost.


Sve nas muče isti problemi - depresija, ljutnja, ljubomora, mržnja, zavist, nemogućnost da ostvare svoje želje…


Meditacija je univerzalan kozmički lijek koji pomaže riješiti ove probleme i iskusiti bezgraničnu sreću i zadovoljstvo.

Efikasna zaštita od stresa


Danas je svima poznata riječ stres, ali ono što ne znamo je da je stres uzrok čak 75% bolesti i 50% smrtnih slučajeva.


Prekomjernim izlaganjem stresu oštećujemo hipotalamus te opterećujemo živčani, endokrini i krvožilni sustav.


Javlja se poremećaj pokreta, smanjuje se mogućnost regeneracije, povećava se udio masnoća u području abdomena.


Stres remeti funkcioniranje tiroidne žlijezde, dolazi do stvaranja ugrušaka u krvi, povećava se rizik od srčanih udara.


Svaka promjena u našem životu, bilo da je dobra ili loša, može uzrokovati stres u psihosomatskom sustavu.


Kako se danas okolina brzo mijenja, ona zahtijeva da se mi mijenjamo zajedno s njom, pa tako nailazimo na stalne zahtjeve za prilagodbom koje često ne možemo ispuniti.


Meditacija je polagan i postupan proces unutarnjeg rasta koji nam omogućuje da postanemo svjesni svoje beskonačne prirode i mogućnosti koje se nalaze unutar nas.


Meditacija smiruje, daje osjećaj zadovoljstva, potiče osobni rast i kreativnost te poboljšava sposobnost prilagođavanja i prihvaćanja.


Upravo je zbog toga meditacija najbolji način suprotstavljanja svakodnevnom stresu.


Premda se ono najvažnije događa na suptilnim razinama koje ne možemo vidjeti, znanstvenici su zadnjih dvadesetak godina uspjeli dokazati utjecaj meditacije na fiziologiju i psihologiju čovjeka, te njegovu okolinu.

Harmonizacija svih aktivnosti


Meditacija je najmoćniji način harmonizacije te ispravljanja fizioloških nepravilnosti i poremećaja jer kroz nju direktno utječete na sam uzrok bolesti koji se zapravo nalazi u suptilnijim dijelovima našeg bića.


Meditacijom jačate fizičko, mentalno i duhovno zdravlje i time postajete otporniji na bolesti i stresne situacije u kojima se možete naći.


Kada je vaš um miran i odmoran, tada ga fiziologija prati i podržava.


Znanstveno je dokazano da tijekom meditacije dolazi do potpune sinkronizacije moždanih valova, normaliziranja metabolizma, dubokog odmora, snižavanja krvnog tlaka, harmonizacije simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava.


Meditacija opušta živčani sustav čija je napetost čest uzročnik mnogih bolesti.


Utjecaj meditacije na zdravlje:

• smanjuje anksioznost i stres
• opušta i harmonizira sustave tijela
• smanjuje kronične boli
• liječi nesanicu
• opušta trbušne mišiće
• jača endokrini i živčani sustav
• pospješuje razgradnju mokraćne kiseline
• poboljšava koncentraciju
• potiče mladolikost i zdravlje

Pomladite vaš mozak!


Poznato je da čovjek koristi samo 5 - 10% mozga, dok je ostali dio mozga potpuno neiskorišten i uspavan.


Znanost je dokazala da meditacijom možemo ojačati fizičku strukturu mozga i osvijestiti njegove uspavane dijelove.


Skeniranje mozga pokazalo je da ljudi koji meditiraju povećavaju gustoću dijelova mozga koji su zaduženi za pažnju i analizu podražaja.


Za vrijeme meditacije dolazi do pojačane aktivnosti područja sive tvari poput desnog hipokampusa, desne sive tvari u orbito-frontalnom korteksu, desnog talamusa i lijevog donjeg sljepoočnog režnja.


Meditacijom također usporavate proces starenja mozga, što je vrlo bitno jer se mozak s vremenom stanjuje, a misaoni procesi slabe.


Meditacijom potičete rad neurona pa time i stvaranje impulsa, veza i procesa mišljenja.


Meditacija pročišćava um i potiče bolje organiziranje, brže učenje i pospješuje koncentraciju.


Stoga je ona vrlo praktična tehnika za svakog čovjeka, bez obzira na zanimanje i profesiju.


Utjecaj meditacije na psihologiju čovjeka:

• oslobađa depresije i povećava osjećaj zadovoljstva
• izgrađuje osobnost i proširuje mentalni potencijal
• poboljšava sposobnost učenja, opažanja i pamćenja
• povećava inteligenciju, kreativnost i koncentraciju
• jača samopouzdanje
• razvija ličnost i pomaže se riješiti loših navika

Postanite sretna i ispunjena osoba


Kao kada se dobro naspavate i odmorite, probudite se svježi i poletni - cijeli dan vam je produktivan, sretan i ispunjen.


Kao kada operete ogledalo pa sve izgleda jasnije, tako meditacijom dobivate svježinu percepcije u svakodnevnim aktivnostima.


Redovite meditacije ujutro i navečer omogućuju pozitivan i ispunjen pristup u svakodnevnoj aktivnosti te pozitivno djelovanje na druge ljude.


Veliki osobe poput van Gogha, Bacha, Mozarta imali su kristalno jasnu i čistu percepciju.


Oni su maksimalno koristili svoj potencijal i uvjete u kojima živjeli.


Cilj meditacije i različitih tehnika disanja je upravo to - da osoba postane sretna, ispunjena, kreativna i ostvari svoj mentalni potencijal u potpunosti.


Preuzeto iz knjige „Duboka meditacija“, izdavač: Park Božanske Energije
Izvor: Alternativa za Vas

 

[crvendac_011]

Meditacija za početnike

Na spomen riječi “meditacija” obično se pomisli na produhovljene pojedince koji žive odsječeni od svijeta negdje na vrhu Himalaje.
Obično djeluje kao da je za tu vještinu potrebna velika disciplina i da je njome teško ovladati.
No, to nije tako.
Možda će vas iznenaditi, ali meditirati može svatko, neovisno o svojim sposobnostima, vještinama ili znanju.
Jedino što vam treba jest miran kutak gdje ćete glavu isprazniti od svih misli i svjesno disati 15-ak minuta.
Saznajte više o dobrobitima meditacije i kako je možete vrlo jednostavno prakticirati sami, u vašem domu ili uredu.


Što je meditacija i koje su njezine dobrobiti

Meditacija je drevna tehnika kojom se postiže stanje dubokog mira i harmonije.
To se postiže potpunim utišavanjem misli i praćenjem vlastitog disanja.
Možete meditirati iz različitih razloga - kako biste utišali svoj unutrašnji monolog, potaknuli vlastitu kreativnost, osvijestili životne ciljeve, povezali se sa samim sobom, dodatno se relaksirali i slično.
Uz pomoć meditacije možete spoznati pravu bit svog blistavog i sjajnog bića, koje se šćućurilo duboko u vama pritisnuto svakodnevnim brigama, problemima, izazovima.
Ta vam tehnika može pomoći i da osvijestite vaše skrivene potencijale te da pronađete u sebi vedrinu i radost, koje su zapravo vaše prirodno stanje.
Meditirati možete jednom ili čak dvaput dnevno po 15 ili više minuta.
Najbolje vrijeme za to je rano jutro nakon buđenja ili večer, neposredno prije spavanja.
Započnite s 5 minuta meditacije, pa postupno produljujte vrijeme.

Emocionalne dobrobiti:

• smanjuje tjeskobu, zabrinutost i impulzivnost
• ublažava stres, osjećaj straha i usamljenosti te depresiju
• povećava samopouzdanje i samoprihvaćanje
• poboljšava raspoloženje i emocionalnu inteligenciju
• pridonosi kvaliteti odnosa s drugima
• povećava optimizam i svjesnost

Fizičke dobrobiti:

• pročišćava dišni sustav
• jača imunitet
• potiče metabolizam i gubitak kilograma
• poboljšava moždane funkcije
• usporava starenje
• ublažava glavobolju
• snižava krvni tlak
• povećava razine energije
• pridonosi kvaliteti sna
• ublažava upalne bolesti i astmu

Pripreme za meditaciju

1. korak - pronađite mirno i tiho mjesto
Prije početka meditacije pronađite ugodan i miran kutak gdje vas nitko neće ometati i gdje ćete biti zaštićeni od buke.
Isključite mobitel, TV i sve uređaje u neposrednoj blizini.
Ako živite s obitelji, zamolite ih da vam osiguraju malo tišine dok meditirate.
Za meditaciju ne mora biti potpuna tišina, bitno je samo da zvuk ne uznemiruje.
Meditirati možete i uz neku laganu, opuštajuću glazbu, koja uključuje prirodne zvukove, poput kiše ili šuma valova.

2. korak - zauzmite ugodan sjedeći položaj
Sjednite na jastuk prekriženih nogu, na pete ili na stolac, ako vam je tako ugodnije. Ako sjedite na stolcu, stopala bi vam trebala biti na podu.
Tijekom hladnih mjeseci prije meditacije zaogrnite se dekicom.
Vodite računa o tome da vam je kralježnica uspravna kako biste omogućili nesmetan protok energije (prane) u vašem tijelu.
Ruke možete položiti na koljena ili ih smjestiti u krilo. Opustite svoje lice i ramena.


Osnovna meditacija – prihvaćanje i otpuštanje misli


1. Dišite mirno i duboko
Sjednite na dekicu ili jastuk, uspravne kralježnice.
Zatvorite oči. Počnite disati mirno, duboko i ujednačeno (udah i izdah su jednako dugi). Osjetite vaše tijelo iznutra.
Potom duboko udahnite kroz nos i napunite cijela pluća zrakom pa polako i glasno izdahnite na usta. Ponovite nekoliko puta.
Dok s udahom zrak ulazi u vaša pluća, zamislite kako se cijelo tijelo puni pozitivnom energijom, a s izdahom osjetite kako polako nestaje sva napetost iz vašeg tijela.


2. Budite svjesni promatrač
Nastavite prirodno disati.
Svu pažnju usmjerite na zrak koji putuje od vaših nosnica do pluća i natrag. Osjetite kako zrak miluje nosnice.
Pratite kako se vaš prsni koš širi i vraća u neutralan položaj. Budite budni promatrač.
Što god osjećali u tim trenucima - žuljanje, svrbež, nemir - prihvatite to i dopustite da se događa.
Samo nastavite mirno disati. Što dulje budete mirno disali, primijetit ćete kako postajete sve opušteniji.


3. Prihvatite vašu bujicu misli
Ako vaše misli počnu lutati i nakon prvih nekoliko udaha i izdaha počnete razmišljati o problemima ili zadacima, nemojte si to zamjerati.
Samo promatrajte te misli i nemojte im pridavati važnost.
Zamislite ih kao nestalne valove koji prolaze kroz vas i nastavljaju put do neke daleke, vama nepoznate obale.


4. Vratite pažnju na disanje
Pustite da se misli roje u vašoj glavi koliko je potrebno, sve dok polako jedna po jedna ne počnu nestajati.
Što više pažnje budete usmjeravali na dah, to će vas misli manje opsjedati.
Ostanite još neko vrijeme u sjedećem položaju mirno dišući, koliko vam je ugodno, a zatim nježno otvorite oči i promotrite kako se osjećate.
U početku se vjerojatno nećete odmah moći osloboditi razmišljanja.
To nije ništa neobično - vaš mozak je aktivan 24 sata dnevno i teško mu se odjednom isključiti.
U takvim trenucima pažnju svjesno vratite na disanje.
S vremenom će misli biti sve manje i manje.


Meditacija za ublažavanje stresa

Zauzmite ugodan sjedeći položaj uspravne kralježnice.
Ruke nježno položite na koljena ili u krilo.
Zatvorite oči i produbite dah. Budite svjesni sadašnjeg trenutka i potpuno prisutni.
Sa sljedećim udahom osjetite kako vaše tjeme raste prema stropu, a zatim glasno izdahnite na usta i polako opustite lice.
Još pet puta duboko udahnite kroz nos i izdahnite na usta.
Nastavite disati u istom ritmu, samo kroz nos, 10 minuta ili duže.
Ako neka misao dođe, pustite da prođe kroz vas poput vala, bez osude.
Sa svakim udahom osjetite kako se cijelo vaše tijelo puni potpunim mirom, a sa svakim izdahom svjesno opustite lice, vrat i ramena.
Osjetite kako se s izdahom malo-pomalo oslobađate tereta svakodnevice koji nosite na svojim plećima.
Na kraju meditacije spojite dlanove ispred srca i osjetite njihovu toplinu na srcu.
Uputite sebi misao zahvalnosti i ostanite mirni još nekoliko udaha i izdaha.
Zatim protrljajte dlanove tako da se ugriju pa ih položite na zatvorene oči.
Osjetite toplinu na svom licu.
Otvorite oči u dlanovima gledajući prema dolje pa maknite dlanove s lica. Osjećat ćete se potpuno mirni i opušteni.
Prihvatite meditaciju kao dio svojih dnevnih rituala, poput doručka ili pranja zuba.
I neka vam ona bude razlog zbog kojeg ćete se veseliti svakom novom danu.

(Alternativa za Vas)

 

[crvendac_011]

Ovo morate podariti sebi na kraju dana, spasit će vas: Vježba “Isključivanje” – zaista djeluje!

Suvremeni psiholozi smatraju da je naše svakodnevno ponašanje ponajčešće rezultat čitavog sustava uslovljenih modela duboko usađenih u našoj psihi. Jedan od tih modela svakako je impuls koji nam nalaže neprekidnu AKTIVNOST, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu.

Milenijima davno taj nas je impuls održavao na životu u neprekidnoj borbi za opstanak, a danas služi jednako nemilosrdnoj borbi za poslovni uspjeh i materijalnu egzistenciju. U svemu tome zaboravljamo na potrebu opuštanja i odmora. I tu počinju problemi…

„Od malih nogu uče nas stotinama različitih načina učinkovitog postupanja – kaže jedan od suvremenih jogija, Swami Brahmananda – Tek kada psihički integritet biva narušen stresovima, sjetimo se da bismo trebali nešto naučiti i o tehnikama odmora i opuštanja.“

Kineziolozi i psihoterapeuti naglašavaju da postizanje stanja potpunog duševnog mira i opuštenosti, osim u sasvim male djece, nije naša prirodna i spontana sposobnost, nego vještina koju (ponovo) moramo učiti, baš kao što moramo učiti skijanje ili vožnju biciklom.

Joga je, tijekom više od 3 tisuće godina postojanja, izučavanjem i empirijom, razvila niz gotovo savršenih mehanizama postizanja apsolutnog duhovnog smirenja i opuštenosti.

Neke od njezinih tehnika na tom planu komplicirane su, nedostupne i svojstvene samo rijetkim usamljenicima himalajskih obronaka, no postoje i brojne metode psihofizičke relaksacije namijenjene običnim ljudima u njihovoj svakodnevnoj težnji za prevladavanjem stresova svakodnevnog života.

Pojednostavljeno rečeno, smirenje možemo postići opuštajući istovremeno i tijelo i duh. Jedno bez drugoga ne ide; nikakve mentalne tehnike opuštanja neće pomoći ako je tijelo (na razini neurološkog podražaja mišića) nemirno i „pod naponom“. S druge strane, uzaludna su sva nastojanja umirenja tijela, ako je psiha prenadražena stresovima, napetošću i nervozom.

U prilogu ovog članka navodimo stoga jednostavnu vježbu za postizanje opuštenosti koja kombinira mentalnu auto-sugestivnu tehniku „isključivanja“ sjedinjujući fizičko i psihičko opuštanje.

Napomenuti treba, međutim, da za postizanje trajnog unutrašnjeg mira samo ovakve vježbe nisu dovoljne. Suština uspješne borbe sa stresom podrazumijeva i eliminiranje ostataka nakupljenih stresova, te kompletno poboljšanje “fizičkog” zdravlja, prvenstveno pravilima zdrave prehrane, ali i ostalim pravilima zdravog života (odmora, spavanja, kretanja, disanja…).

Bitan zahtjev je i život u ugodnom skladu s ljudima oko nas, ali i skladu s vlastitim moralnim principima i navikama. No, to su već teme za neku drugu priliku…

Mala škola opuštanja: ISKLJUČIVANJE
(vježba za smirenje i uspavljivanje)

Lezite i namjestite se kako Vam je najugodnije.

Dišite mirno i potpuno opušteno blagim podizanjem i spuštanjem trbuha. Malo zadržite dah nakon svakog udisaja, a zatim se uz dugi i lagani izdisaj ugodno opustite i ponovo malo zadržite dah prije novog udisaja.

Nakon nekoliko minuta, počnite polako i postepeno eliminirati, «isključivati» osjećanje pojedinih dijelova tijela. . . Sugerirajte si da prestaju biti dio vas i da više ne osjećate njihov dodir s podlogom na kojoj ležite.

Počnite se desnom nogom; umirite je i maksimalno opustite.

Zatim isto tako «isključite» svjesnost lijeve noge, a zatim obiju nogu istovremeno. Nastavite jednako s rukama, gornjim dijelom tijela, vratom, glavom…

Tijekom cijele seanse treba potpuno umiriti disanje; dišite sasvim blagim pokretima podizanja i spuštanja trbuha.

Zamišljajte da vaše tijelo, potpuno opušteno i lagano, ugodno lebdi bez i najmanjeg doticaja s materijalnim svijetom koji nas okružuje. Sugerirajte si uzdizanje u svijet duha, bez težine tijela, u svijet misli, lakoće, savršenog mira i tišine.

Na kraju seanse, ponovo ćete postati svjesni svoga tijela i njegovog dodira s podlogom. Osjećajte opet noge, ruke, leđa, glavu… Ponovo se koncentrirajte na duboko disanje i blage pokrete trbuha.

Vježbu čete završiti pokretom ispružanja obiju ruku iza glave. Zadržavajući dah stegnite šake i lagano, ugodno napnite sve mišiće. Ostanite tako na trenutak, a zatim se ponovo potpuno opustite. Ponovite ovaj pokret dva do tri puta.

Imajte na umu: Tijekom meditacije kod većine meditanata galvanski se otpor kože (koji je pouzdan pokazatelj opuštenosti) povećavao za čak do 500 posto, dok se kod spavanja povećava (i to vrlo sporo!) samo do 250 posto.

(Medical-yoga.com)