- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 38.978
MALI SAVETI O BILJKAMA
[FONT=Arial,Helvetica]
Biljna medicina upoznavanje s prirodnim lekovima:
Majka priroda je farmaceut, a listovi, kora, zrnasti plodovi, cvetovi, seme i koren biljaka su njeni lekovi. Biljni lekovi, ili botanicki preparati, mogu da se koriste u lecenju skoro svakog decjeg oboljenja, s tim što su oni cesto jevtiniji, bezbedniji i delotvorniji od sintetikih lekova. Naravno, da biljni lekovi ne mogu da zamene lekove koji se izdaju na lekarski recept, ili one u slobodnoj prodaji, ali u mnogim slucajevima mogu da posluže kao dopuna konvencionalnom nacinu lecenja lekovima.[/FONT] [FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]Biljni lekovi su provereni. U celom svetu, cetiri od pet ljudi koriste lekovite biljke kao osnovno sredstvo u ocuvanju zdravlja. Evropski lekari se cesto oslanjaju na biljne lekove, ali u SAD, lekovite biljke ne nalaze se u tako širokoj primeni, delimicno zato što se kompanije koje proizvode lekove radije odlucuju za sinteticke lekove, koji mogu da se zaštite i prodaju, i tako donesu zaradu. Darovi majke prirode ne mogu da se zaštite, i stoga, farmaceutske kompanije radije proizvode i pakuju sinteticke lekove.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Iako Amerikanci više vole sinteticke lekove, oko 25 odsto svih lekova u Americi koji se izdaju na lekarski recept sadrže aktivne sastojke biljnog porekla. U velikom broju slucajeva, lekovi sadrže aktivne sastojke koji su sintetizovani iz hemikalija slicnih onima koje se nalaze u biljkama. Na primer, lekovita biljka efedra sadrži efedrin, koji je dekongestant, a mnogi lekovi za alergije i prehlade sadrže pseudoefedrin, sinteticku verziju efedrina.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] I farmaceutske kompanije i savremeni travari duguju veliku zahvalnost drevnim travarima koji su ispitivli svojstva razlicitih biljaka i pažljivo pratili rezultate njihove primene.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Na osnovu iskustva, travari su otkrili da neke biljke lece, a da su druge štetne. Mi danas shvatamo osnovne postavke biohemije i zašto mnoga biljna sredstva deluju, ali tradicionalna biljna medicina zasniva se na desetinima hiljada godina pokušaja i promašaja. Tradicija datira iz vremena pre pisane istorije: na groblju neandertalskog coveka pronadeni su dokazi upotrebe hajducke trave, belog sleza i drugih lekovitih biljaka još pre 60.000 godina.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]Da li su lekovite biljke bezbedne i delotvorne
[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Postoje uznemiravajuci podaci da veliki broj ljudi okleva pre nego što proguta nekoliko pilula "Tulenola", ali zato bez razmišljanja uzima nekoliko kapsula nekog biljnog leka, jer veruje da je "prirodan" i da stoga ne može da škodi. Iako je istina da je vecina lekovitih biljaka bezbednija od sintetickih lekova i da ima manje ozbiljnih neželjenih dejstava, ukoliko se koriste na nepropisan nacin, lekovite biljke mogu da ispolje snažna i neželjena dejstva kao i lekovi na lekarski recept. Neke od najtoksicnijih supstanci koje znamo, vode poreklo iz biljaka. Na primer, jak otrov
za glodare i sredstvo za stimulisanje centrlanog nervnog sistema - strihnin - dobija se iz biljke strihnos - drvo.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Nažalost, biljni lekovi lako mogu da se zloupotrebe. Za razliku od lekova, botanicki preparati ne moraju da se podvrgnu strogom ispitivanju ali da dobiju odobrenje od americke Uprave za hranu i lekove pre nego što se pojave u prodavnicama zdrave hrane. (Uprava klasifikuje vecinu biljnih lekova kao namirnice ili dodatke hrani, a ne kao lekove). To znaci da ostaje na kupcu da se obavesti o bezbednosti i delotvornosti biljnih sredstava pre njihove upotrebe ili davanja ovih preparata deci. To takodje znaci da kupac treba brižljivo da se pridržava uputstava datih u pakovanju prilikom odlucivanja o tome koliko nekog biljnog sredstva ce uzeti i da li je ono bezbedno za unutrašnju ili spoljašnju upotrebu. Ukoliko na deklaraciji nema nikakvog upozorenja, to ne znaci da je taj biljni proizvod u svakom slucaju bezbedan, pa bi roditelji morali oprezno da postupaju[/FONT]
Herbateka
Biljna medicina upoznavanje s prirodnim lekovima:
Majka priroda je farmaceut, a listovi, kora, zrnasti plodovi, cvetovi, seme i koren biljaka su njeni lekovi. Biljni lekovi, ili botanicki preparati, mogu da se koriste u lecenju skoro svakog decjeg oboljenja, s tim što su oni cesto jevtiniji, bezbedniji i delotvorniji od sintetikih lekova. Naravno, da biljni lekovi ne mogu da zamene lekove koji se izdaju na lekarski recept, ili one u slobodnoj prodaji, ali u mnogim slucajevima mogu da posluže kao dopuna konvencionalnom nacinu lecenja lekovima.[/FONT] [FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]Biljni lekovi su provereni. U celom svetu, cetiri od pet ljudi koriste lekovite biljke kao osnovno sredstvo u ocuvanju zdravlja. Evropski lekari se cesto oslanjaju na biljne lekove, ali u SAD, lekovite biljke ne nalaze se u tako širokoj primeni, delimicno zato što se kompanije koje proizvode lekove radije odlucuju za sinteticke lekove, koji mogu da se zaštite i prodaju, i tako donesu zaradu. Darovi majke prirode ne mogu da se zaštite, i stoga, farmaceutske kompanije radije proizvode i pakuju sinteticke lekove.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Iako Amerikanci više vole sinteticke lekove, oko 25 odsto svih lekova u Americi koji se izdaju na lekarski recept sadrže aktivne sastojke biljnog porekla. U velikom broju slucajeva, lekovi sadrže aktivne sastojke koji su sintetizovani iz hemikalija slicnih onima koje se nalaze u biljkama. Na primer, lekovita biljka efedra sadrži efedrin, koji je dekongestant, a mnogi lekovi za alergije i prehlade sadrže pseudoefedrin, sinteticku verziju efedrina.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] I farmaceutske kompanije i savremeni travari duguju veliku zahvalnost drevnim travarima koji su ispitivli svojstva razlicitih biljaka i pažljivo pratili rezultate njihove primene.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Na osnovu iskustva, travari su otkrili da neke biljke lece, a da su druge štetne. Mi danas shvatamo osnovne postavke biohemije i zašto mnoga biljna sredstva deluju, ali tradicionalna biljna medicina zasniva se na desetinima hiljada godina pokušaja i promašaja. Tradicija datira iz vremena pre pisane istorije: na groblju neandertalskog coveka pronadeni su dokazi upotrebe hajducke trave, belog sleza i drugih lekovitih biljaka još pre 60.000 godina.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]Da li su lekovite biljke bezbedne i delotvorne
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Postoje uznemiravajuci podaci da veliki broj ljudi okleva pre nego što proguta nekoliko pilula "Tulenola", ali zato bez razmišljanja uzima nekoliko kapsula nekog biljnog leka, jer veruje da je "prirodan" i da stoga ne može da škodi. Iako je istina da je vecina lekovitih biljaka bezbednija od sintetickih lekova i da ima manje ozbiljnih neželjenih dejstava, ukoliko se koriste na nepropisan nacin, lekovite biljke mogu da ispolje snažna i neželjena dejstva kao i lekovi na lekarski recept. Neke od najtoksicnijih supstanci koje znamo, vode poreklo iz biljaka. Na primer, jak otrov
za glodare i sredstvo za stimulisanje centrlanog nervnog sistema - strihnin - dobija se iz biljke strihnos - drvo.[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] Nažalost, biljni lekovi lako mogu da se zloupotrebe. Za razliku od lekova, botanicki preparati ne moraju da se podvrgnu strogom ispitivanju ali da dobiju odobrenje od americke Uprave za hranu i lekove pre nego što se pojave u prodavnicama zdrave hrane. (Uprava klasifikuje vecinu biljnih lekova kao namirnice ili dodatke hrani, a ne kao lekove). To znaci da ostaje na kupcu da se obavesti o bezbednosti i delotvornosti biljnih sredstava pre njihove upotrebe ili davanja ovih preparata deci. To takodje znaci da kupac treba brižljivo da se pridržava uputstava datih u pakovanju prilikom odlucivanja o tome koliko nekog biljnog sredstva ce uzeti i da li je ono bezbedno za unutrašnju ili spoljašnju upotrebu. Ukoliko na deklaraciji nema nikakvog upozorenja, to ne znaci da je taj biljni proizvod u svakom slucaju bezbedan, pa bi roditelji morali oprezno da postupaju[/FONT]
Herbateka