Lek i voćka loša kombinacija

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lek i voćka loša kombinacija

U najvećem riziku od neželjene interakcije hrane i lekova su deca i stariji. Biljna vlakna, naročito pektini iz voća i gotovih džemova, usporavaju apsorpciju većine lekova

17-_620x0.jpg
Kada se piju antibiotici ne bi trebalo uzimati kisele namirnice

POSTOJE LEKOVI na koje hrana uopšte ne utiče, ali su mogući i veoma ozbiljni „incidenti“ zbog neodgovarajuće kombinacije lekova i hrane.

Faktori koji na to utiču su sastav, doza i osobine leka, razmak između obroka, sastav hrane, kao i individualne karakteristike pacijenta. U najvećem riziku od neželjene interakcije su starije osobe, deca i adolescenti, pothranjeni, hronični bolesnici, alkoholičari i pušači.
Lek i hrana međusobno reaguju tako što hrana može da utiče na resorpciju leka ili na njegovo dejstvo, a lek može da utiče na apsorpciju ili iskorišćavanje sastojaka hrane ili na apetit. Količina unete hrane ima manji efekat na lek od njenog sastava i ritma uzimanja.
- Velika količina ugljenih hidrata smanjuje kiselost u želucu i povećava količinu tečnosti u želucu i crevima, te se menja biološka raspoloživost leka - kaže profesor dr Maja Nikolić, dijetolog Instituta za javno zdravlje Niš. - Takođe, glukoza umanjuje dejstvo enzima u jetri. Hrana utiče na brzinu pražnjenja želuca, kiselost u želucu i crevnu peristaltiku i samim tim na apsorpciju leka. Biljna vlakna, naročito pektini (iz voća i gotovih džemova), usporavaju apsorpciju većine lekova. Pektini posebno smanjuju antimikrobno dejstvo penicilina, dok dijetna vlakna vezuju neke lekove protiv depresije. Hrana bogata ugljenim hidratima umanjuje i delovanje teofilina za lečenje astme i lekova za dijabetes.
Masni obroci usporavaju pražnjenje želuca i pojačavaju lučenje žučnih i pankreasnih sokova. Posle ovakvih obroka povećano je rastvaranje nekih lekova u crevima i ubrzano njihovo delovanje. Obroci bogati mastima povećavaju nivo teofilina u organizmu. Izuzeci uvek postoje, tako da hrana bogata mastima ubrzava resorpciju nekih lekova (grizeofulvin), pa se preporučuje da se isti uzimaju u vreme obroka. Isto važi i za fibrate za lečenje visokog nivoa holesterola i triglicerida u krvi, antibiotik klaritromicin, lekove protiv depresije... Međutim, preterano masni obroci mogu usporiti resorpciju lekova kao što su antibiotik azitromicin, tuberkolostatici i neki drugi.

Hrana bogata proteinima može da ubrza razgradnju antibiotika tetraciklina, dok propranolol za lečenje srca tada ispoljava mnogo jače dejstvo. Lekovi protiv Parkinsonove bolesti deluju mnogo slabije ukoliko u ishrani preovlađuju meso, riba, jaja, mleko, mlečni proizvodi.
- Tetraciklini se ne uzimaju sa namirnicama bogatim kalcijumom kao što su mleko i mlečni proizvodi, badem i slično - ističe dr Nikolić. - Mleko smanjuje i delovanje lekova protiv zgrušavanja krvi. Namirnice bogate vitaminom K (tamnozeleno povrće, goveđa iznutrica) smanjuju dejstvo antikoagulanata.
Sok od pomorandže ne treba uzimati sa antibioticima jer kiselost soka smanjuje aktivnost antibiotika, kao ni sa lekovima protiv kiseline u želucu koji sadrže aluminijum. Kisele namirnice (kafa, citrusno voće, kola napici, sirće, voćni sokovi, paradajz) treba izbegavati i ukoliko se uzimaju eritromicin ili penicilin.
- Neki sastojci iz grejpfruta mogu da dovedu do toga da lek postane otrov - napominje naša sagovornica. - Lekovi koji imaju interakciju sa sokom od grejpfruta su: lekovi za smirenje, za lečenje hipertenzije, za lečenje alergije (antihistaminici), za snižavanje holesterola i triglicerida u krvi, za kontracepciju, protiv različitih infekcija (eritromicin, lekovi za lečenje gljivičnih oboljenja).
Kada se piju antibiotici, ne bi trebalo uzimati brusnicu, niti kisele namirnice. Namirnice bogate kalijumom kao što su banana, pomorandže, krompir, zeleno lisnato povrće, paradajz ne uzimaju se sa lekovima za izmokravanje. Hrana bogata natrijumom (slane namirnice) smanjuje delovanje lekova protiv povišenog krvnog pritiska. Med smanjuje dejstvo lekova protiv epilepsije, kao i leka diltiazema koji se koristi za lečenje kardiovaskularnih bolesti.
Beli luk pri istovremenom uzimanju sa lekovima za šećernu bolest može izazvati preterani pad šećera u krvi, i izaziva povećanu kiselinu u želucu i stvaranje gasova. Kapsule sa koncentratom belog luka ne treba uzimati zajedno sa lekovima protiv zgrušavanja krvi. Paradajz sadrži supstancu solanin te smanjuje dejstvo lekova protiv glavobolje i alergije.
Jagode i maline sadrže oksalnu kiselinu koja ometa apsorpciju gvožđa i kalcijuma u crevima. Maline sadrže prirodni salicilat koji može izazvati alergijske reakcije kod osoba koje su osetljive na aspirin. Pečeno meso (roštilj) može da smanji delovanje lekova protiv astme koji sadrže teofilin.
- Generalno, lekovi se ubrzano metabolišu u organizmu ukoliko pacijent uzima kafu, crne čajeve, kola napitke, jela sa roštilja, puši, unosi dosta proteina, a malo ugljenih hidrata - napominje dr Maja Nikolić. - Usporeno se metabolišu lekovi kod pothranjenih pacijenata i ukoliko se unosi dosta ugljenih hidrata hranom, a malo proteina.

ALKOHOL, ČAJ, KAFA

Čaj, čokolada, kafa i napici koji sadrže kofein ne uzimaju se uz lekove koji sadrže derivate teofilina npr. aminofilin za lečenje astme, kao ni uz sedative i lekove koji deluju na nivou mozga. Alkohol nikada ne treba unositi sa lekovima, a naročito su nepovoljne njegove kombinacije sa lekovima koji deluju na nivou mozga.

Izvor: Večernje novosti
 
Natrag
Top