Kazandžije

[crysis]

Kazandžije



Kazandžijski zanat je dio esnafa kojem pripadajui kalajdžije. Jedni
izrađuju predmete od bakra, a drugi ih prevlače klajem. Budući da
se predmeti od bakra, naročito posuđe, nije samo klajisalo, nego i
ukrašavalo ornamentima i gravurama, to je davalo i umjetničku
dimenziju ovim proizvodima. Posao ukrašavanja su uglavnom
radile žene, a naziva se savaćenje. To je vrsta ukrašavanja, tipična
za Sarajevo, koja se održala do danas.Zanat je u Bosnu i
Hercegovinu došao sa dolaskom Osmanlija i od 16. stoljeća, na
istom mjestu gdje se nalazi i danas, locirana je Kazandžijska
čaršija. Mada su se kazandžijski dućani mogli vidjeti i na Vratniku,
centar ove djelatnosti je oko ulice Oprkanj na Baščaršiji. Ova
Čaršija je podmirivala potrebe za kazandžijskim proizvodima u
cjeloj BiH. Mogli su se pohvaliti sa najmnogbrojnijim priborom za
rad i sa više od sedamdeset različitih proizvoda, među kojima
izdvajam: kuhinjsko posuđe i posuđe za serviranje raznih vrsta i
veličina; posuđe u kojem se donosila i držala voda, đugumi, ibrici i
leđeni; pribor za kompletno posluživanje kahve-table, ibrici, džezve,
zarfovi; različiti sakralni predmeti- proizvodi za rasvjetu,za brijačnice,
za banje...

Glavne sirovine za rad su bakar, kalaj, olovo, nišador, te peći sa visokim
temperaturama u kojima su se ovi elementi topili i izlijevali u pripremljene
kalupe. Posao je bio izuzetno naporan i zahtjevao je posebnu opremu,
tzv. zavita, koja se morala održavati vlažnom. Prvi kazandžija se pominje
u Sarajevu 1489. godine da bi njihov broj vremenom rastao, te su
početkom 16. stoljeća već mogli osnovati esnaf. Postojale su porodice
koje su se ovim zanatom bavile kontinuirano preko 150 godina. Ujedno,
ovo je prvi esnaf u kojem su se članovi počeli baviti i trgovinom bakra,
kalaja i kazandžijskih proizvoda. Prve podatke o ovome susrećemo
početkom 18. stoljeća, dok se kod ostalih zanatlija ovaj prelazak javlja
tek polovinom 19.stoljeća. Zahvaljujući Austro-Ugarskoj vlasti osnovana
je posebna radionica za umjetne zanate koja je dala dodatni poticaj
razvoju ove djelatnosti.

 

[zoranknez]

Kazandžija pravi uglavnom kazane za rakiju, ali takođe i kazane za spremanje hrane.Prvi zvaničan patent u Srbiji pripao je 1909.godine mašini za rakiju.Da bi se iskovao jedan kazan od 100 litara potrebno je petnaestak dana mukotrpnog rada i mnogo veštine. Morate da budete i bravar i limar.

Kazan

Aparati za pecenje rakije nazivaju se kazani (alambici, destilatori).Njihova zapremina obicno se krece od 80 do 200 i vise litara. Ovakvi aparati najcesce rade sa prekidima i u njima se izvodi dvokratna destilacija. Naime u njima se ne moze jednom destilacijom dobiti rakija potrebne jacine (prepecenica), vec se dobija sirova meka rakija koja se podvrgava ponovnoj destilaciji kalo bi se dobio destilat sa visim sadrzajem alkolhola.

Kazan je izradjen od elektrolitickog bakra visoke cistoce i dobro je uglacan radi lakseg pranja.

Debljina dna kazana za destilaciju krece se od oko 2,0 do 2,5 milimetara sto predstavlja losiju varijantu izrade zbog brzog progorevanja zbog cega se nakon progorevanja dno, po mogucnosti, zamenjuje bakarnim limom debljine 5 milimetara. Kazan se izradjuje od bakra jer je on dobar provodnik toplote, otporan je na dejstvo organskih kiselina koje se nalaze u prevrelom kljuku i veoma pozitivno deluje na ukus i miris destilata.

U kazan moze biti ugradjena mesalica ili postavljena resetka, koja sprecava kontakt cvrstih delova kljuka sa dnom kazana a samim tim i zagorevanje sadrzaja u kazanu tokom destilacije. Zagorevanje kljuka se negativno odrazava na organolepticke osobine rakije.


Kapak (kupola)

Kapak je ustvari poklopac kazana, prihvata pare alkohola i vode i sprovodi ih u parovodnu cev. Izradjuje se od bakra i zapremina mu je obicno oko 10% od zapremine kazana.


Parovodna cev

Spaja kapak sa kondenzatorom i najcesce se izradjuje od bakra. Bolja varijanta izrade parovodne cevi je od nerdjajuceg celika jer se bakar jedini sa isparljivim kiselinama iz kljuka, najcesce sa sircetnom kiselinom i nastaje jedinjenje kupriacetat . Pomenuto jedinjenje ima plavo-zelenu boju koja prelazi u rakiju i boji je ili se u njoj izdvaja u vidu taloga.


Kondenzator (tabarka, hladionik)

Najcesce je sacinjen od spiralno savijene bakarne cevi koja se nalazi u sudu kroz koji protice voda. Spiralna cev mora biti dovoljno dugacka da bi se u njoj iskondenzovale sve alkoholno-vodene pare inace dolazi do gubitaka alkohola i dobija se manje rakije. Rashladna voda i pare koje kondenzuju treba da se krecu protivstujno sto znaci da se hladna voda uvodi u sud na dnu a topla voda se izvodi na vrhu suda. Dobar hladnjak hladi alkoholno-vodene pare tako da se dobija rakija cija je temperatura za oko 2 oC visa od temperature rashladne vode odnosno vode koja se odozdo uvodi u kondenzator. Ako imamo na raspolaganju rashladnu vodu cija je temperatura 13 - 15 oC to znaci da temperatura rakije koja izlazi iz hladnjaka treba da bude 15 - 17 oC. Temperatura rashladne vode koja izlazi na vrhu suda treba da bude oko 65 oC.​

 

[dzi022]

Kazandžijska radnja Grubišič je osnovana 1965. godine u Rumi i već više od pola veka proizvode najkvalitetnije kazane za rakiju. Kazani za rakiju koji izlaze iz njihove radionice su ručno kovani, dostupni su u veličinama od 5 do 300 litara i prilagođeni su svim vašim potrebama, bilo da pravite rakiju za vlastite potrebe ili se bavite proizvodnjom na većem nivou. Nude širok asortiman usluga: od proizvodnje novih kazana do popravki i izrade novih rezervnih delova za vaše već postojeće kazane, kao što su ugradnja ručne mesingane mešalice sa zupčanicima, izrada cilindra/kilera, ložišta/furune, tabarke, proizvodnja deflegmatora sa jednom, dve ili tri šolje. Za više informacija, kontaktirajte ih.

Websajt:

KazandzijaGrubisic.com

KazaniGrubisic.com

Društvene mreže i youtube:

https://www.facebook.com/kazandzijagrubisic

https://www.instagram.com/kazandzijagrubisic

https://www.youtube.com/@kazandzijagrubisic