Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Fosili i evolucija

Diskusija u 'Biologija' započeta od Mr.Daky, 16.12.2011.

  1. Mr.Daky
    Offline

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.295
    Zahvala:
    150
    Lokacija:
    In heart!
    Fosili i evolucija






    [TABLE="align: left"]
    [TR]
    [TD][/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD][/TD]
    [TD][/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]


    [TABLE="align: left"]
    [TR]
    [TD]F
    [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
    osili su dokazi davnog života na Zemlji. Oni mogu biti sve,od otisaka dijelova petrificiranih ( okamenjenih ) životinja i biljaka pa do mrtvih životinja zarobljenih u borovoj smoli koja se skrutnula u grumenje jantara. Među fosilne tragove ubrajamo i otiske životinjskih stopa, kao i kanale što su ih životinje izbušile u oceanskom dnu.U spektakularne fosile spadaju i masivni kosturi dinosaura. Drugi su pak fosili,takozvani mikrofosili,tako maleni da su vidljivi samo mikroskopom.Oni su često koristan putokaz geolozima koji tragaju za naftom i zemnim plinom.
    [​IMG][​IMG]
    proučavanje fosila važno je zato što oni bacaju svjetlo na dugu povijest razvoja života na Zemlji. Na temelju često vrlo šturih informacija,paleontolozi
    ( stručnjaci koji proučavaju fosile ) su sastavili sliku davno izumrlih životinja i biljaka. Njihova istraživanja otkrivaju zanimljive činjenice.Tako se,primjerice, izračunavanjem kostiju dinosaura ustanovilo da su neka od tih stvorenja bolovala od reumatičnog artritisa.
    Fosili pružaju veliku količinu informacija. Paleontolozi njihovu starost mogu odrediti prema relativnoj starosti stijene u kojoj su nađeni.Određivanjem relativne starosti stijena bavi se stratigrafija,znanost o slojevima stijena.
    Fosili nam također otkrivaju kakva je nekoć bila klima na Zemlji;znanost koja se tim bavi zove se paleoklimatologija.Oni,osim toga, često otkrivaju kakav je bio okoliš u kojem su živjele drevne životinje i biljke;znanost koja se time bavi zove se paleoekologija.Oni daju i informacije paleogeografiji,pa tako pomažu u izučavanju pomicanja kontinenata,to jest potkrepljuju teoriju da kontinenti plako putuju.

    Nepotpuni zapis
    Skoro najviše muke paleontolozima zadaje to što su fosilni zapisi jako nepotpuni. Životinje sasvim mekog tijela obično o svom postojanju ne ostavlaju nikakav izravan trag.Posljedica je da se većina naših znanja o nekadašnjim oblicima života odnosi na razdoblje od početka


    Kambrija,tj. ne više od 590 milijuna godina. Baš su nekako u to doba mnoge životinje
    razvile tvrde dijelove tijela,koji su se mnogo lakše sačuvali kao fosili.
    Druga poteškoća nastaje zato što su fosili većinom tragovi životinja i biljaka koje su živjele u morima i oceanima.Ostatke mrtvih organizama brzo zatrpavaju nanosi na morskom dnu,dok se kopnene životinje i biljke poslije smrti brzo raspadaju,izložene djelovanju zraka na površini. Čak su se i ostaci velikih kopnenih kralježnjaka na kopnu vrlo slabo očuvali. Posljedica je toga razmjerna rijetkost fosila mnogih vodozemaca, gmazova,ptica i sisavaca.




    Fosili i evolucija
    Prirodoslovac Charles Darwin ( 1809.-1882. ) u svom je glasovitom djelu Postanak vrsta (1859.) postavio teoriju evolucije.Ta teorija tvrdi da su se mnoge životinje i biljke koje žive na Zemlji postupno razvile od zajedničkog pretka,te da su se složeniji organizmi razvili iz jednostaničnih-algi i bakterija- koje su se na Zemlji prvi put pojavile prije 3 do 4 milijarde godina.
    [​IMG]
    Charles Darwin


    Prirodni odabir
    Darwin je taj proces promjene nazvao prirodnim odabirom.Time je mislio reći da organizmi koji su se najbolje prilagodili okolišu imaju najveće izglede za opstanak.
    Darwinove su ideje zgranule mnoge njegove suvremenike. Njegovu teoriju još i danas svi oni koji se drže doslovnog tumačenja biblijske priče o stvaranju svijeta.
    Darwin je shvatio da bi se njegova teorija mogla provjeriti proučavanjem fosila,ali su pronađeni fosilni zapisi u19.st. još bili vrlo nepotpuni. Do danas je ,međutim,dijelom i zbog napretka tehnologije,naše znanje uvelike uznapredovalo,što je omogućilo razvoj nekoliko teza o načinu odvijanja evolucije.
    U izvjesnim razdobljima Zemljine povijesti dolazilo je do razmjerno naglih evolucijskih erupcija pojedinih životinja i biljaka. Znanstvenici to zovu evolucijskom eksplozijom. Do jedne je takve evolucijeke erupcije,recimo,došlo u devonu,otprilike prije 400 milijuna godina,kad su se riblje vrste naglo poćele granati.
    Takvi uzleti u evoluciji često su slijedili iza razdoblja velikih izumiranja,kad bi isčezle velike skupine organizama,ili kad bi došlo do velikih promjena klime i okoliša. Između njih su se nizala mnoga uobečajenija razdoblja polagane ili progresivne evolucije.
    [​IMG]
    Praptica

    Promjena okoliša
    Naglo grananje ( divergencija ) neke skupine životinja ili biljaka uzrokovano promjenom okoliša- kao prilikom plavljenja velikih rubnih područja kontinenata,pri čemu nastaju plitka mora - zovemo adaptivnom radijacijom.Ona obično dovodi da nastanaka velike množine novih vrsta,prilagođenih novom okolišu.
    Paleontolozi su pokušali otkriti kako se brzo odvija evolucija,napose u mnogo duljim razdobljima progresivne evolucije.Tako su proučavanjem fosila ustanovili da su se neke skupine životinja razvijale brže od drugih.
    Skupine koje su se najbrže mijenjale služe kao provodni fosili,a pomoću njih se utvrđuje relativna starost slojeva stijena u kojima ih nalazimo.Provodni su fosili ograničeni na jedan kameni sloj. Tako su ,primjerice,fosili trilobita,koji se brzo mijenjaju,korisni provodni fosili u stijenama paleozoika,dok se za istu svrhu u stijenama mezozoika upotrebljavaju amoniti.Neki znanstvenici, međutim,tvrde da se evolucija nekih skupina čine bržom od evolucije drugih samo zato što one imaju više značajki podložnih promjeni.
    [​IMG]
    Ichthysaurs-izumrla morska životinja , imala je dugačku glavu,vretenasto tijelo, četiri peraje i veliki rep.

    Konvergnacija
    U paleontologiji postoji još jedna važna teza,a to je teza o evolucijskoj konvergnaciji. Njome se objašnjava da neke potpuno nesrodne vrste evoluiraju u naizgled slične oblike. Tako su se primjerice plesiosauri ( morski gmazovi ), sudeći po sačuvanim fosilima,kretali slično ribama.
    U povijesti Zemlje postoje i razdoblja u kojima su nestale čitave biljne i životinjske skupine. Takva su razdoblja masovnog izumiranja razmjerno česta. Tako su znanstvenici kraj paleozoika
    ( prije 248 milijuna godina ) i mezozoika
    ( prije 65 milijuna godina ), a u manjoj mjeri i krajeve geoloških razdoblja u ove dvije ere , odredili prema vremenima velikih izumiranja nakon kojih su uslijedile evolucijske eksplozije.
  2. EuroTurs
Slične teme
Forum Naslov Datum
Zabavna Muzika Novi Fosili - kompilacije 11.05.2014
Koncerti i Spotovi novi fosili-jos te volim 15.02.2014
Zanimljivosti Otkriveni fosili stari 425 miliona godina! 13.12.2012
Zanimljivosti Lovci na vanzemaljce na Marsu "našli" fosilizovani prst 28.08.2012
Zanimljivosti Sećanja američkog marinca ključna za potragu za fosilima "Pekinškog 25.03.2012

Preporučite stranicu