Ford ( referat )

[Mr.Daky]

Ford

( referat )

1. Kratak pregled povjesti “Ford Motor Co.” .................................................. 3
2. Dvorana slavnih: Ford i motorsport ........................................................... 6
3. “Takeoveri” ili priča o velikoj ribi ................................................................ 8

KRATAK PREGLED POVIJESTI “Ford Motor Co.”



Osnivanjem “Ford Motor Co.”, kao i prvom narudžbom za Fordov automobil, ljeta 1903. počeo je dug i uspješan put od male tvornice u Aveniji Mack u Detroitu do druge najveće automobilske kompanije svijeta. A tek mu je stoljeće!

Henry Ford rođen je u Springfieldu, u saveznoj američkoj državi Michigan 30. srpnja 1863. Mada rođen na farmi, nikad nije pokazivao prevelik interes za takvu vrstu poslova. Kao šesnaestogodišnjak seli se u Detroit gdje radi poslove vezane uz strojarsku struku, da bi svoj prvi automobil izradio već 1896. godine. Dvije stotine dolara, koje je dobio od kupca svog prvog vozila, Ford je investirao u gradnju drugog. Upravo taj drugi automobil, završen negdje 1898.godine, bio je dovoljno kvalitetan da uvjeri bogatog Thomasa H. Murphyja iz Detroita, da financijski potpomogne osivanje Fordove tvrtke za proizvodnju automobila. Godine 1899. osnovana je tvrtka pod imenom “Detroit Automobile Company”. Tvrtka nije poslovala dobro: proizveden je svega jedan lagani dostavni automobil koji svojom kvalitetom nije zadovoljavao, i samo dvije godine nakon toga osnivanja, tvrtka se ugasila. Između 1901. i 1903. Ford je pokušavao naći pravi poslovni i financijski okvir za svoju tvrtku. Naime, neki poslovni partneri, o čijem je kapitalu Ford ovisio, željeli su raditi trkaće automobile, a Henry Ford je imao drugčiju viziju: proizvoditi automobile za široku publiku (makar mu ni brzi automobili nisu bili strani: 147 km/h na Slanom jezeru 1904.godine). U toj ideji 1902. pratio ga je bogati trgovac ugljenom Alexander Malcolmson. Zahvaljujući Malcolmsonovij pomoći, godine 1903. registrirana je tvrtka naziva; “Ford Motor Company”.
Prvi automobil koji je izlazio iz male tvornice u Aveniji Mack u Detroitu bio je Model A. Prva narudžba “pala” je 15. srpnja 1903. i do listopada iduće godine prodano je 1708 modela A. Izvrsno za početak, pa je već za prosinca 1904. godine kompanija Ford preselila u deset puta veće prostore u Piquette aveniji. Do travnja 1905. godine Ford Motor Company brojala je 300 radnika koji su proizvodili dvadeset i pet automobila dnevno! Nakon sljedećih 15 mjeseci proizvodnja se popela na stotinu proizvedenih automobila dnevno. Američki Ford

je rastao i rastao, pa je počeo otvarati poslovnice izvan SAD. Na red je već 1904. godine došla Kanada – modelom C, a 1911. i Velika Britanija – Fordom T. Naime Fod T je prvi globalni automobil masovne proizvodnje. Henry Ford je imao 117 od 200 dionica britanskog Forda. Prvi autentični engleski Ford nastao je 1928. kao derivat američkog modela A. Engleski se Ford tek proslavio se predstojećom Angilom, Cortinom, Escortom,... s tim modelima dolaze desetljeća uspjeha britanskog Forda.
Ford je između 1916. i 1954. imao pogone i u Francuskoj, gdje su se sastavljali automobili na sličan način kao u V. Britaniji. Ali za razliku od Njemačke i V. Britanije, Ford se u Francuskoj nikad nije dobro “primio”...
Za razliku od fgrancuskog, njemački Ford nastao je 1928. na čvrstim temeljima: Ford Motor Co AG osnovan je s kapitalom od pet milijuna tadašnjih maraka na Plotzensee, u Berlinu. Do 1935. njemački Ford bavio se uglvanom sastavljanjem američkih modela kamiona i automobila, a od sredine tridesetih godina okreće se “europskim” konstrukcijama, što znači da se tih godina počinje ozbiljnije osjećai razlika između američkih Fordova i onih sastavljenih u V. Britaiji i Njemačkoj. Ford je 1925. otvorio popgone u Australiji, gdje je s manjim ili većim uspjehom sastavljao američke automobile po kanadskom obrascu. Ford je sastavljao automobile i u Brazilu, a 1985. godine Ford je prodao zadivljujućih 164.543 automobila.

Ford je dakle prvi globalni proizvođač automobila i vizija koju je Henry Ford imao kada je sastavljao svoj prvi automobil obistinila se: danas gotovo da nema kutka na Zemlji gdje se ne proizvode barem djelovi za automobile Ford. Treba isto tako napomenuti da koncepcija jeftinog ali kvalitetnog automobila nije počela VW Bubom, počela je mnogo prije s Fordovim modelom T. Ford je proizvodio svjetski priznate automobile kao što su: Mustang, Thunderbird, Caprijo, Escort, Cortina, Taunuse, Sierra, dok bi danas to bili Focus i Mondeo. No Ford pod svojim okriljem ima proizvođače sportskih i luksuznih vozila kao

što su Jaguar i Aston Martin, ali posebno se diči automobilističkim divovima: Mazdom i Volvom.

DVORANA SLAVNIH: FORD I MOTORSPORT



Početak je šezdesetih godina i Henry Ford II, poznat unuk još poznatijeg djeda, odluči poboljšati imidž Fordovih vozila, i to po starom okušanom receptu: sudjelovanjem na utrkama. Isprva je pokušao kupiti Ferrari i Lotus, ali bezuspješno. Na kraju se dogovorio s malom ali uspješnom radionicom “Lola” koja je za svoje automobile koristila Fordove motore. Namjera je bila proizvesti automobil za utrku 24 sata Le Mansa, koji će pobijediti Ferrarija i time postati i sportska marka. Godine 1964., na američko inzistiranje, Ford GT40 prvi put nastupa na Le Mansu. Najbrži je od svih takmaca, ali nema pouzdanost. Do 1966. i taj je nedostatak uklonjen i od 1966. pa do 1969. GT40 je pobjednik kojega je nemoguće stići.

Priča o Fordu Escortu je također priča pobjednika. Ranih sedamdesetih prva serija Escorta pobjeđivala je na relijima, i to na svim podlogama i usprkos stražnjem pogonu u kombinaciji s motorom smještenim sprijeda, dobro se nosio sa suparnicima poput Saaba, Alpine A110 i Porschea 911. Na našim su cestama većinom slabašniji Fordovi Escortovi pa većina njih ne zn za prvi Fordov RS (sportske cestovne verzije). Šesnaestventilski Cosworth BDA motor s dvije bregaste u glavi u modelu RS16000 je razvijao tada respektabilnih 120KS, a natjecateljske verzije još i više.

Drugi Escort također je žario i palio svjetskim rally i kružnim natjecanjima: Predstavljen 1977., RS1800 je kroz dbije godine došao i do naslova svjetskog prvaka, a od 1972. do 1979. osvojio je zaredom sva rally prvenstva.
Ford Capri – taj europski coupe američkog utjecaja u dizajnu još je jedan Fordov uspjeh. Iako su cestovne izvedbe znale biti slabije, natjecateljske verzije bile su i do deset puta snažnije!!!
Ford Sierra RS Cosworth automobil je koji je obilježio kraj osamdesetih i početak devedesetih, isto tako uspješan na rallyjima i utrkama. Cestovna je verzija razvijala čak 224KS, a šta tek onda reći za natjecateljskih 550KS. Sierra je bila najljući protivnik tada vladajuće Lancije Integrale.
Ford Focus nam je svima dobro znan. U svojim cestovnim izvedbama ima moć i upravljivost koju bi željeli dostići mnogi proizvođači, a u rallyu je već tri godine zaredom drugi u poretku konstruktora.

“TAKEOVERI” ILI PRIČA O VELIKOJ RIBI

Ford je već prve godine svog postojanja izvozio automobile u Europu, a već druge počeo sastavljati automobile izvan SAD-a. Ni jedna automobilska kompanija kao Ford nije rasla tako brzo kao Ford. Ne samo to: Ford je cijelo stoljeće ulagao, širio se i uglavnom poslovao s velikim plusom. To mu je omogućivalo preuzimanje malih, ali potencijlnih tvornica ili posrnulih ali ekskluzivnih. Prvi “takeover” dogodio se već 1922. kada je Ford kupio Lincon Motor Co. Od tada Linconi predstavljaju luksuznu pod-tvrtku Forda.

Godine 1979. kupuje 25% dionica Mazde, a 1981. s Mazdom osniva tvrtku koja se zove Autorama inc. Ford nije stajao, i 1986. kupuje 10% Kie, a godinu kasnije čak 75% tvrtke Aston Martin Lagonda Ltd. Netto zarada 1988. godine biula je 4,6 milijardi američkih dolara, što je postavilo današnje norme auto-industrije. Kupio je i Jaguar 1990. godine, a 1999. kupio je sve dionice Volva, najsigurnijeg automobila na svijetu. Iste je godine i povećao svoj udio u Mazdi na 33,4%. Posljednji “takeover” dogodio se 200. kada je Ford od BMW-a otkupio Land Rovera i tako riješio agoniju koja je u tvrtci trajala.

Za razliku od drugih “velikih riba”, Ford je Jaguaru, Volvu, Aston Martinu i ostalima dao da dišu. Naravno kod Forda i Mazde se vide neke sličnosti u motoru, ali neće vam se dogoditi da na cesti pomješate Volvo S60, Mazdu 6, Jaguar X-type i Ford Mondeo (za razliku od VAG-a – Škoda Superb, Passat i Audi A6).
Lektire, referati, vicevi, slike, flash igrice...
http://lektire.pondi.hr/
​