- Učlanjen(a)
- 22.08.2009
- Poruka
- 4.109
Filigrani - kujundžije
Obrada i iskorištavanje metala je zauzimala značajno mijesto u
zanatskoj proizvodnji. Među zanate koji su se bavili obradom
metala spadaju: kovači, tufekčije, sabljari, zildžije, bravari,
kazandžije i kujundžije. Finom, umjetničkom obradom metala
bavili su se: kazandžije i kujundžije. Kujundžije su majstori koji
su izrađivali nakit od zlata i srebra. Kujundžijska čaršija nastala
je u prvoj polovini 16. stoljeća na mjestu današnje Gazi
Husref-begove ulice i Malog Kujundžiluka. danas u tim ulicama
većinom rade zlatari. Filigranski zanat je nastao u okviru
kujundžijskog, a vremenom su se majstori filigrani usavršavli i
pojedini osamostalili. U početku su kujundžije izrađivali komade
nakita, dok su filigrani pravili ispune savijajući i pletući od srebrene
žice precizne ornamente, kojima su se punile praznine na
komadima nakita ili su se samo lijepili po površini. Sama riječ
filigran je latinskog porjekla i znači „nešto precizno“. Turska riječ
za filigran je „telkar“, pa je pretpostavka da je filigransko umjeće
u naše krajeve došlo preko Dubrovčana. Srebro koje su koristili
naši majstori se uglavnom dobivalo od raznih ruda iz okoline
Kreševa i Srebrenice.
Prvo bi se sačinila tanka žica koja se zatim velikom preciznošću „plela“ i letovala za podlogu specijalnim srebrenim prahom. Od žice su nastajali i danas nastaju savršeni oblici, te se filigransko umjeće s pravom svrstava u umjetnost ili, kako se obično kaže, u „umjetne zanate“. Odvajanjem od kujundžija, filigrani počinju praviti ne samo nakit, već i predmete upotrebne vrijednosti, kao što su: kutije za čuvanje nakita i novca, ženske torbice, lule, cigarluke... Oni su pored nakita ukrašavali oružje, odnosno ručke za sablje i razne vrste puški.Od nakita su izrađivali, ali izrađuju i danas, belenzuke i halhale-vrste narukvica, naušnice, broševe, privjeske, teperluke-ukrase za ženske kape, pafte-kopče za pojas, ali i čitave pojase. Filigranski i kujundžijski zanati su se sačuvali i do danas i postoji nekolicina majstora koji čuvaju tradiciju u izradi nakita. Nadamo se da će svoje umjeće prenijeti mlađima, te da ovaj zanat, odnosno umjetnost obrade srebra i zlata, neće izumrijeti na našim prostorima.
Obrada i iskorištavanje metala je zauzimala značajno mijesto u
zanatskoj proizvodnji. Među zanate koji su se bavili obradom
metala spadaju: kovači, tufekčije, sabljari, zildžije, bravari,
kazandžije i kujundžije. Finom, umjetničkom obradom metala
bavili su se: kazandžije i kujundžije. Kujundžije su majstori koji
su izrađivali nakit od zlata i srebra. Kujundžijska čaršija nastala
je u prvoj polovini 16. stoljeća na mjestu današnje Gazi
Husref-begove ulice i Malog Kujundžiluka. danas u tim ulicama
većinom rade zlatari. Filigranski zanat je nastao u okviru
kujundžijskog, a vremenom su se majstori filigrani usavršavli i
pojedini osamostalili. U početku su kujundžije izrađivali komade
nakita, dok su filigrani pravili ispune savijajući i pletući od srebrene
žice precizne ornamente, kojima su se punile praznine na
komadima nakita ili su se samo lijepili po površini. Sama riječ
filigran je latinskog porjekla i znači „nešto precizno“. Turska riječ
za filigran je „telkar“, pa je pretpostavka da je filigransko umjeće
u naše krajeve došlo preko Dubrovčana. Srebro koje su koristili
naši majstori se uglavnom dobivalo od raznih ruda iz okoline
Kreševa i Srebrenice.