Deset vekova srpske književnosti

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Deset vekova srpske književnosti

Dragan BOGUTOVIĆ | 30. jul 2010. 20:55 | Večernje novosti

Veliki izdavački poduhvat IC Matice srpske pod medijskim pokroviteljstvom „Novosti“: antologijska edicija u gotovo 200 tomova o najznačajnijem stvaranom u našem jeziku



U VREMENU velike oskudice i para i ideja i totalne komercijalizacije izdavaštva, poduhvat kakavog se prihvatio Izdavački centar Matice srpske ne pamti se decenijama. Antologijska edicija „Deset vekova srpske književnosti“ u gotovo 200 tomova, trebalo bi da obuhvati sve ono najznačajnije što je stvarano na našem jeziku bilo gde i bilo kad. Medijski pokrovitelj ovog ogromnog poduhvata, u koji su uključeni najveći znalci pojedinih perioda naše književnosti, jesu „Večernje novosti“ i RTS.

DAVIČO

„ANTOLOGIJA srpskog pesništva“ Miodraga Pavlovića prvi put objavljena 1964, imala je ogroman uticaj, njena nesumnjiva vrednost je potvrđena i do sada je objavljena u 11 izdanja. Sve vreme, međutim, bez jednog pesnika, Oskara Daviča čije je stihove antologičar hteo da uvrsti ali je to Davičo, prznica kakav je bio, odbio. Po Pavlovićevoj preporuci IC Matice srpske je zatražio i od porodice dobio odobrenje da se slavna „Hana“ i još četiri pesme najzad nađu tamo gde im je mesto.


Prva serija od deset knjiga, upravo izašla iz štampe, sadrži: književne radove Svetog Save, narodnu književnost, poeziju Dubrovnika i Boke Kotorske, dela Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića, Petra II Petrovića Njegoša, Bore Stankovića, Ive Andrića, Miloša Crnjanskog i „Antologiju srpskog pesništva“ Miodraga Pavlovića. U razgovoru za „Novosti“ akademik Miro Vuksanović, glavni i odgovorni urednik ove antologijske edicije kaže:


- U nacionalnim književnostima, u razvijenim zemljama, redovan je običaj da se objavljuju antologije ili panorame, od početaka do savremenog doba. Evropske zemlje i republike u našoj okolini to su uradile ili dovršavaju posao. Mi smo imali ediciju Srpska književnost u sto knjiga, u dva izdanja, pre četrdesetak godina. Tamo je najmlađi pisac Stevan Raičković. Posle toga literatura na srpskom jeziku je dostigla visok, evropski, rezultat, ali on nije edicijski objedinjen. Istovremeno, nisu na jednom mestu osmotrena dela i pisci iz ranijih perioda, nisu valorizovani, odnosno prevrednovani. To je neophodno uraditi. Izdavački centar Matice srpske, osnovan 2007. godine, bez ijednog stalno zaposlenog, krenuo je u taj veliki posao.

Cela Antologija biće urađena kao naučno izdanje jer će svaka knjiga, uz odabrane tekstove imati i predgovor, i to nov, hronologiju života i rada pisca, bibliografski prilog, napomene priređivača, nekoliko izabranih tekstova kritičara o delu, tumačenja manje poznatih reči i druga objašnjenja. Knjige su u izuzetnoj opremi, u tvrdom povezu sa ekološkim papirom i svaka će imati i elektronsku verziju. Edicija će, inače, imati dve serije, od kojih prva ima 115 knjiga.

- U drugoj seriji će biti pisci dvadesetog i našeg veka koji su to zaslužili, a nisu na sadašnjem popisu. Procenjujem da će, u svim žanrovima, biti od 180 do 200 knjiga. Ali, edicija nije zatvorena, ona će biti nastavljena. Sve što je vrhunsko naći će se u njoj - ističe Vuksanović. - Najveći broj imena je sam po sebi određen. To su raniji i mlađi klasici. Ali, svaka uspešna antologija mora otkriti zaturena imena, skrajnute i nepravedno zaboravljene pisce.

Tako će biti uvršćeni Sava Tekelija, Anka Obrenović, Nićifor Ninković, Vasilije Subotić, Lazar Komarčić, Pera Todorović, Jelena Dimitrijević, Vladan Đorđević (u zajedničkim knjigama). Svoje knjige će imati Đorđe Marković Koder, Dragutin Ilić, Dragiša Vasić, Milovan Đilas. Neki od njih nisu dosad valjano pročitani, a neki su trpeli ideološke kazne.

POSEBNE KNJIGE

U OBE serije biće objavljene i posebne knjige: Vukov „Srpski rječnik“, „Knjiga o Lazi Kostiću“ Stanislava Vinavera, „Knjiga o Zmaju“ Laze Kostiće, „Knjiga o Njegošu“ Isidore Sekulić, knjiga eseja Jovana Skerlića, „Znakovi pored puta“ Ive Andrića, kao i dve antologije, Bogdana Popovića (s njegovim izabranim ogledima) i Miodraga Pavlovića.


Prilikom rada na ediciji poštovano je pravilo da bude zastupljena književnost pisana na srpskom jeziku, na svim njegovim „oblicima“ i narečjima, u desetovekovnim vremenima i prostorima. Tako su zastupljeni i dubrovački i bokokotorski pesnici renesanse, baroka i prosvećenosti, njih 50 u izboru Zlate Bojović, kao što će svoje knjige imati Držić i Gundulić. Iz zajedničke baštine su pisci dvojne pripadnosti. Kada su Vladana Desnicu, Srbina iz Hrvatske, velikog pisca, pitali da li je srpski ili hrvatski pisac, on je odgovorio: „Ja sam ono ili“. Često je suština onamo gde nismo navikli, podseća sagovornik.


Prvo kolo je inače uredničko. Po jednu knjigu priredio je svako iz Uređivačkog odbora u kojem su uz Vuksanovića: prof. dr Zlata Bojović, prof. dr Slavko Gordić, prof. dr Sava Damjanov, prof. dr Tomislav Jovanović, prof. dr Marija Kleut, dr Marko Nedić, prof. dr Milivoj Nenin i prof. dr Mirjana D. Stefanović.

- Tako smo se legitimisali, izašli na granicu, objavili koga ćemo objaviti. Ko nije spreman na to, ne mora u velike poslove. Mi smo, od marta 2009. (kada smo imenovani) do kraja juna ove godine uradili pravila, odredili pisce i knjige i objavili deset knjiga na 4500 stranica većeg formata. Ne ustručavam se da kažem: reč je o najvećem zahvatu u našoj izdavačkoj praksi. Novčanu podršku smo dobili od Vlade Vojvodine, koja od osnivanja finansira Izdavački centar. Ne u celini, razume se. Na obećanje smo na knjigama upisali Grad Novi Sad, a oni su nam dali mrvicu. A Ministarstvo kulture, odnosno njegova čudno sklopljena četvoročlana komisija, nije podržalo ovaj projekat. Videvši da je odluka neprirodna, u Godini knjige i jezika, pismom mi se javio ministar Bradić. Obećao je pomoć. Čekamo i nadamo se da će skandal biti otklonjen. Srećom, pretplatom smo prodali 170 kompleta, pa nismo mnogo dužni. Dobićemo pomoć od „Mone“, a veoma smo zahvalni što su se „Večernje novosti“ i RTS prihvatili da budu medijski pokrovitelji - kaže Miro Vuksanović.

U antologijskoj ediciji „Deset vekova srpske književnosti“ našlo se i niz savremenih domaćih pisaca koji su, na ovaj način svrstani među „žive klasike“. To su: Dobrica Ćosić, Radomir Konstantinović, Miodrag Pavlović, Dragoslav Mihailović, Svetlana Velmar Janković, Ljubomir Simović, Borislav Radović, Milovan Danojlić, Mirko Kovač, Ljubivoje Ršumović, Matija Bećković, Miroslav Josić Višnjić, Novica Tadić, Milosav Tešić, Dušan Kovačević, David Albahari, Radoslav Petković, Svetislav Basara.

- U drugom kolu, za 2011. godinu, knjige priređuju: akademici Predrag Palavestra, Ljubomir Simović i Svetozar Koljević, mladi univerzitetski profesori Radoslav Eraković, Dragana Vukićević, Goran Maksimović, Gorana Raičević i Slobodan Vladušić, dr Slobodanka Peković i bibliotekar iz Vukovara Borivoj Čalić, koji će učiniti da prezaslužni Zaharija Orfelin posle tri veka prvi put ima svoju knjigu.





 
Natrag
Top