Da li smo svi čeljad

Učlanjen(a)
10.10.2011
Poruka
89
npr. imamo mnogo čeljadi u kući a malo hrane,
ili -u komšije ima dosta ženske čeljadi- , da li čeljad može biti singular?
npr. ne možemo reći -npr. Željko je dpbar kao čeljad, možemo rći dobar je kao čovjek ali nikako kao čeljad.
dakle šta uopšte označava sinonim čeljad i da li smo i mi u savremenom svijetu čeljad?
i na kraju čeljad mislim da označava nešto što pripada ili je u nekom posrednom posjedovanju.
ipak mislim da su čeljadi imale mnoge kvalitete i da ni nama nebi nedostajalo da malo budemo čeljad, barem u onom pozitivnom smislu?

Ista je situacija kada su u pitanju ljudi. npr. na planeti zemlji ima previše ljudi,
ne bi mogli reći i bilo bi nakaradno reći npr. - ono su dobri ljudi - jer bi tom izhavom potvrdili da se radi o nekom drugom ali ne i vama,
isto bi bilo reći - mi smo dobri ljudi - nekako riječ - ljudi - nema odjek tj. značenje, također nema singular jer kad bi ga bilo sinonim bi bio - ljud - a vjerovatno jer sam pojam ljudi se ne odnosi implicitno i na žene - jer može se reći - npr. -večerom su bili zadovoljni i ljudi i žene,
vidit kako se ovdje žene navode explicitno, da li to znači da žene već samim tim imaju više osobenosti(specifičnosti) nego ljudi, kada se radi o množini, međutim množina nije ništa do zbroj singulara(naravno samo gramatički),dkle žena - žene, čovjek - ljudi, malo bezveze, ipak je lakše sa čeljadi:)
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
22.12.2012
Poruka
235
HTML:
http://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika_djvu.txt

čeljad, gen. -i f (Vuk, 13. v.) »Hausgesinde«,

sveslavenski kolektivni naziv za porodičnu
organizaciju na ffsnovu zadruge (Sippe, φρα-
τρία, bratstvo) iz praslavenskog doba. Stvoren

je s pomoću formantą -jadb od iste osnove
od koje je prvi dio složenice сьіо-vêkb >
čovjek (v.) u prijevoju, tj. od ie. korijena
*quel- koji je značio »pleme«. Korijen čel- ne
dolazi sam u slavenskim jezicima, ali se dade
utvrditi usporednicama iz drugih ie. jezika
jer je srodan najprije s ir. clan, koji je ušao u
sociološku terminologiju, zatim sa sanskr.
kula- m »Herde, Schwärm, Menge, Geschlecht,

Familie«, sa lit. keltis/kiltis »genus, origó«,

sa lot. zi'lís »Geschlecht, Stamm« i gr. τέλος
»Schaar«. S drugim prijevojnim stupnjem do-
lazi ista osnova u koljeno (v.) i u pokoljenje
(v.). Odatle: pridjev na -ski čeljadskī; za oznaku
jednog člana porodice upotrebljava se su-
fiks -e kojim se prave izvedenice za mlado
(upor. tele): čeljade, gen. -eta (Vuk) »Kind,

Mann, Weib, Perso«, Mensch«, odatle s
individualnim -in čeljadin (13. —18. v., upor.
dbjak čeljadinić, 15. v.) i pridjev na -ski če-
Ijadetski koji nije ušao ni u književni ni u
saobraćajni jezik; deminutiv na -će čeljace,
pl. .čeljaca (Vuk). Madžari posudiše család =

cseled »familija« u prvobitnom značenju poro-
dične organizacije uopće. Rumunji posudiše
samo poimeničenja pridjeva na -ьпъ s po-
moću -ikļ-ika u kuriózním značenjima: cele-
dnic m »špijun«, celetnica f »femme de mau-
vaise vie«. Upor. čovjek (v.).

Lit.: ARj l, 930. 932. Miklošič 31. SEW
1, 141. Bruckner 75. Mladenov 681. WP 1,
517. Matzenauer, LF 1, 30. Petersson, IF
34, 226. Boisacq* 952-959.
 
Natrag
Top