Da li slaviti subotu ili nedelju

[pekonk]

za nedelju ne nađoh utemeljenje ali da vidimo

 

[JokerMMA]

welcome pekonk

ja ne nadje ni za subotu pravo da ti kazem

 

[infamous111]

opet nova tema subota vs nedelja xD ja mislim da sam objasnio na temi subote i otkud je subota u to vreme bila 7 dan, i objasnio sam da jasno pise da treba da se slavi svaki dan, i to je isus jasno rekao, znaci od subote do subote a ne samo subotu

 

[Talaba]

Apostol Pavle je na jednom mestu objasnio da je to nebitno više. Ni subote ni nedelje jer je ovo novi zavjet.

 

[Jurivaka]

Zanimljivo je da niko od "boraca za subotu", niti onih koji tvrde da je nedelja kao dan Gospodnji, nametnuta od strane Cara Konstatina u 4. vijeku, nije prokomentarisao ove citate koje je postavila Elisabeta na temi o Elen Vajt:

“Na Dan Gospodnji skupite se, lomite kruh…“ (Didahe, 14, 70. god.)


“Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih“ (Barnabina poslanica, 15, 6-8, 74. god.)

“…dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću'' (Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8, 107. god.)

''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih'' (Justin Mučenik, Prva apologija, 67, 155. god.).

Isto pišu i Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.

 

[Laodikeja]

Zanimljivo je da niko od "boraca za subotu", niti onih koji tvrde da je nedelja kao dan Gospodnji, nametnuta od strane Cara Konstatina u 4. vijeku, nije prokomentarisao ove citate koje je postavila Elisabeta na temi o Elen Vajt:

“Na Dan Gospodnji skupite se, lomite kruh…“ (Didahe, 14, 70. god.)


“Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih“ (Barnabina poslanica, 15, 6-8, 74. god.)

“…dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću'' (Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8, 107. god.)

''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih'' (Justin Mučenik, Prva apologija, 67, 155. god.).

Isto pišu i Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.

Ovo su spisi takozvanih crkvenih otaca koji su pisali nakon drugog veka pod uticajem odpada koji je nastao u Rimskoj crkvi krajem 2 veka.
Neki su kasnije pokusavali da neke od ovih spisa pripisu nekima od apostola, i ako su oni nastali tek od sredine drugog veka.
Pojedini delovi u ovim spisima su cak i izmenjeni, i izjave u njima falsifikovane da bi se prikazalo da one govore o necemu sto u njima uopste ne stoji.
Prema tome, ovi spisi nisu deo kanonski priznatih spisa biblije Isusa Hrista i njegovih apostola, vec su nastali kao proizvod otpada i uvlacenja mnogobostva u okrilje crkve, a pisali su ih ljudi koji su stali na njegovo celo, pisuci nesto sto je suprotno biblijskom otkrivenju, od kojih su upravo neki i pomenuti na ovom mestu, Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.

 

[Jurivaka]

To ne mijenja fakta koja su ovdje iznesena, bez obzira bili to crkveni oci ili ne. Barnaba se smatra i apostolom, a njegova poslanica nije uključena u Bibliju, vjerovatno zbog razlaza sa apostolom Pavlom i slabljenja judeohirišćanstva koje je on zastupao.
I nije valjda da nemaš drugi uvjerljiviji komentar, do tvrdnje da su to falsifikati i da su to pisali crkveni oci?

 

[Isabeleta]

To ne mijenja fakta koja su ovdje iznesena, bez obzira bili to crkveni oci ili ne. Barnaba se smatra i apostolom, a njegova poslanica nije uključena u Bibliju, vjerovatno zbog razlaza sa apostolom Pavlom i slabljenja judeohirišćanstva koje je on zastupao.
I nije valjda da nemaš drugi uvjerljiviji komentar, do tvrdnje da su to falsifikati i da su to pisali crkveni oci?

Pravi problem počinje s crkvenim ocima koje adventisti odbacuju, jer im kvare račune, naravno. Mi imamo povijst od 2000 g. , oni 150. Treba to sve naštimati da se nekako dođu do apostolskih vremena.
Pogledaj kako Laodikeja laže: Barnaba - 74. g. Ali Laodikeja neće da vidi tu 74. godinu, nego kaže:"Ovo su spisi takozvanih crkvenih otaca koji su pisali nakon drugog veka pod uticajem odpada koji je nastao u Rimskoj crkvi krajem 2 veka". Laodikeja, pravi si lažljivac, svaka ti čast! Moraš malo urediti Elenine spise.


Elena nije poznavala crkvene oce nije znala za njihova pisma, kao što nije poznavala ni crkvenu povijest. Nije znala da mi imamo dokumente. Gledaj, moj Jure, kako je ta žena bila naivna i drska, morala je nešto slagati, ali joj nije ispalo okruglo.
Ovakvih dokaza protiv nje ima 50. Toliko sam našla na nternetu.

Ellen White nas uverava da su Valdenžani svetkovali subotu:

"Tokom vekova mraka i otpadništva tu su bili Valdenžani koji su vrhovnu vlast Rima, koji su odbacili obožavanje slika kao idolopoklonstvo i koji su držali istinitu subotu. Pod najgorim progonstvima oni su čuvali svoju veru." (str. 65) "od kojih su neki (Valdenžana) držali subotu" (str. 577)

D. Bacchiocchi je verovatno istražio pitanje subote više od bilo koga drugog. Da li je pronašao dokaz da su neki Valdenžani držali subotu?

Utrošio sam nekoliko sati tražeći odgovor u dve naučne knjige "Storia dei Valdesi" (Istorija Valdenžana), koje su napisali Amedeo Molnar i Augusto Hugon. Ove dve knjige je objavlila Valdenžanska zvanična izdavačka kuća "Claudiana" 1974. Na moju žalost nisam našao bilo kakav nagoveštaj držanja subote među Valdenžanima.

Dr. Bacchiocchi nije prvi adventista koji je tragao za dokazima da su Valdenžani držali subotu. Jedino što su pronašli bili su neki dokumenti koji nazivaju Valdenžane nadimkom "insabbati". Nažalost za g.đu White, izraz nema nikakve veze sa subotom. On ukazuje na sandale koje su Valdenžani nosili i bili po tome poznati. Latinska reč za sandale je "sabbatum". Prema tome, Valdenžani su bili insabbati - "oni koji nose sandale."

 

[gerakules2]

Zanimljivo je da niko od "boraca za subotu", niti onih koji tvrde da je nedelja kao dan Gospodnji, nametnuta od strane Cara Konstatina u 4. vijeku, nije prokomentarisao ove citate koje je postavila Elisabeta na temi o Elen Vajt:

“Na Dan Gospodnji skupite se, lomite kruh…“ (Didahe, 14, 70. god.)


“Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih“ (Barnabina poslanica, 15, 6-8, 74. god.)

“…dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću'' (Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8, 107. god.)

''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih'' (Justin Mučenik, Prva apologija, 67, 155. god.).

Isto pišu i Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.

A zasto bi komentarisali?to su sektaska posla,oni su placeni da podrzavaju svojui novu doktrinu.

Pozdrav od Gere.

 

[gerakules2]

Ovo su spisi takozvanih crkvenih otaca koji su pisali nakon drugog veka pod uticajem odpada koji je nastao u Rimskoj crkvi krajem 2 veka.
Neki su kasnije pokusavali da neke od ovih spisa pripisu nekima od apostola, i ako su oni nastali tek od sredine drugog veka.
Pojedini delovi u ovim spisima su cak i izmenjeni, i izjave u njima falsifikovane da bi se prikazalo da one govore o necemu sto u njima uopste ne stoji.
Prema tome, ovi spisi nisu deo kanonski priznatih spisa biblije Isusa Hrista i njegovih apostola, vec su nastali kao proizvod otpada i uvlacenja mnogobostva u okrilje crkve, a pisali su ih ljudi koji su stali na njegovo celo, pisuci nesto sto je suprotno biblijskom otkrivenju, od kojih su upravo neki i pomenuti na ovom mestu, Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.

Koji glupi odgovor!!!

Pozdrav od Gere.