Budžet za kulturu - ruganje i odraz stava države i građana

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Budžet za kulturu - ruganje i odraz stava države i građana

Akademik Dušan Kovačević kaže da se nadležni u Srbiji povremeno i sete mrtvih umetnika, a da živa kultura nikoga ne interesuje.

1.jpg

Tom konstatacijom on je opisao dugogodišnje stanje u domaćoj kulturi, čije je devastiranje, prema rečima kulturnih poslenika - sagovornika Tanjuga, bolest koja dugo traje a skandalozno mali budžet namenjen kulturi samo je odraz nezainteresovanosti vlade ali i građana za čitavu tu oblast.

Kovačević je u izjavi Tanjugu rekao da se kultura spominje samo u povodu bitnih istorijskih datuma kao što je Andrićeva godišnjica.

“Na određeni datum se setimo nekog velikog imena kao što su Desanka Maksimović ili Đura Jakšić, pa se organizuju njihovi ‘dani’. Tu se zaboravlja samo jedan mali detalj - većina tih ljudi za života su živeli kao psi. Andrić i Desanka - to je gospodstvo koje se sačuvalo samo po sebi. Ali većina naših pesnika, slikara, vajara, pisaca živela je po nekim udžericama životom jadnika i bednika”, kazao je Kovačević.

Naravno, dodao je, kasnije, kada umru i kada prođe neko vreme, dižu im se spomenici, oni se slave i podseća se na njih kao na jedan jako bitan deo srpske istorije.

Kultura nam služi samo kad su dani mrtvih, kad su dani otvaranja i zatvaranja nekakvih zgrada i institucija, a živa kultura nikoga ne interesuje. Mrtva povremeno, a živa nikako, zaključio je Kovačević.


Narodna poslanica Gorica Mojović smatra da je budžet za 2013. godinu od 0,62 posto na istorijskom minimumu i ocenjuje u izjavi Tanjugu da “ekonomska kriza nije izgovor za to što je kultura skrajnuta”.

“To je opasna stvar. Jesu zdravstvo, obrazovanje, socijala važni, ali odsustvo brige o kulturi je odsustvo brige o duhovnom zdravlju nacije, a to je bolest koja dugo traje i sporo se leči”, rekla je Mojovićeva i upozorila da će smanjenjem budžeta - koji je i ranije bio mali - trpeti pre svih publika i oni ljudi koji treba da budu nosioci vrednosnog sistema kome kao društvo težimo.


Mojovićeva je upozorila da smanjenjem sredstava za programe, nabavku knjiga, konkurse, film, pozorište, manjine, međunarodnu saradnju... mi sami sebe uvodimo u izolaciju jer nećemo moći ni da putujemo niti da šaljemo, primera radi, izložbe u inostranstvo a nećemo moći ni da priuštimo gostovanje velikih imena ili izložbi.


Za direktorku Kulturnog centra Beograda Miu David veći problem od nedostatka novca je što ne postoji kulturna politika pa tako ni kulturna strategija u zemlji.
“U vreme krize budžeti za kulturu su svuda smanjeni ali veći problem je što imamo dva polukulturna obrasca na nivou države i grada koji se ne poklapaju, kao i potpuno nerazumevanje vlade, pa time i građana koliko je kultura važna”, rekla je ona.


David je ocenila, uz ogradu da je kao kulturni poslenik pristrasna, da je kultura važnija od ekomonije jer čini identitet nekog naroda.


2.jpg

Direktorka Muzeja savremene umetnosti Branislava Anđelković primećuje da je iz godine u godinu budžet za kulturu sve manji, ali dodaje da posledice takvog postupanja, odnosno političkih odluka govore ne samo o tome koliko kultura nije bitna onima koji donose odluke, već upućuju na stanje u društvu.
“Što je kriza veća, ulaganja u kulturu i obrazovanje trebalo bi da budu veća da bi se vodila kulturna i obrazovna politika”, smatra ona i dodaje:
“Sa ovakvim budžetom koji je golo preživljavanje, ne možemo da govorimo o viziji za budućnost, nacionalnoj strategiji ili pravoj kulturnoj politici jer je ona godinama uslovljena time da se kultura finansira novcem koji je daleko ispod onoga što odgovara stvarnim potrebama”.

Za v.d. upravnika Narodnog pozorišta Dejana Savića nema dileme da kulturni budžet ne sme biti manji od jednog procenta, zbog čega je uveren da će Ministarstvo kulture, koje se pokazalo do sada kao vrlo ozbiljno i odgovorno, poraditi na tome da se to promeni.

Savić je ukazao da druge države bivše Jugoslavije koje imaju i dva do tri puta veći budžet od Srbije, što je, po njegovim rečima, “jedna civilizacijska tekovina da se tako nešto napravi i da takva situacija bude sa budžetom za kulturu”.


“Međutim, ja opet skrećem pažnju, ne volim da se to koristi kao opravdanje za nešto što se ne uradi ili nešto što se uradi loše. Taj izgovor ne prihvatam. Uvek u kulturi ima malo para, prema tome ništa ovo sada nije neobično ili nekakvo stanje koje nije redovno”, zaključio je Savić u izjavi Tanjugu.

3.jpg

Dramski umetnik i nekadašnji upravnik Narodnog pozorišta Predrag Ejdus kaže da “nije iznenađen” malim budžetom za kulturu i ocenjuje da ovde “devastiranje kulture jako dugo traje”.

“Ovo je sada, rekao bih, jedno totalno ruganje, jedna nebriga, ali namerna nebriga i to, mislim, neće moći da opstane. Nadam se da će ova Vlada korigovati taj procenat jer sa tim sredstvima i ovakvim odnosom prema kulturi zaista ulazimo u neka vremena koja, čini mi se, nikada nisu ni postojala. Mislim da ulazimo u jedno vreme nekulture i nečega što može da ima dalekosežne posledice na mnoge druge oblasti života”, rekao je Ejdus za Tanujug.

On je ocenio i da opšte stanje u kulturi ne može da se reši samo povećavanjem procenta već i uključivanjem “jedne ogromne armije zaslužnih ljudi koji su se prosto povukli, nemaju mogućnosti ni uticaja da kažu šta misle i kako vide stanje u kulturi”.


Treba da se napravi konsenzus od meritornih ljudi, koji su ostavili trag u ovoj kulturi, izjavio je Ejdus.

Kultura tera ljude da razmišljaju na drugačiji način

Članica Nacionalnog saveta za kulturu, kompozitor i akademik Isidora Žebeljan ocenila je da domaći političari “pokazuju jednu potpunu beslovest kada je u pitanju sada već opstanak naroda na ovom prostoru”.

“Zašto? Kultura s jedne strane naravno predstavlja deo identiteta, ali je, zajedno sa obrazovanjem i naukom, stub onoga što bismo mogli nazvati kreativnim potencijalom u Srbiji. Bez kreativnog potencijala nema razvoja ni opstanka društva”, rekla je ona.


“Ako imate u društvu ljude koji su primitivni, neobrazovani, ne znaju da rade svoj posao, nemaju ideje, vi onda ne možete da očekujete da to društvo bude reformisano u bilo kom smislu. To su ti osnovni principi zbog kojih je kultura bitna. Ona tera ljude da razmišljaju na drugačiji način, a onda se to odražava i na privredu i na sve ostale grane društva”, rekla je Žebeljan.

Ona je ocenila da političari nisu svesni šta je kultura i čemu ona služi i dodala kao veliku manu politike države prema kulturi nepostojanje kulturne diplomatije.

Izvor: Tanjug




 
Natrag
Top