LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
VIŠEGODIŠNJE CVEĆE – PERENE ILI TRAJNICE (14)
[h=3]Načini razmnožavanja perena[/h] Perene su jedna izuzetno laka cvetna grupa za razmnožavanje. Veliki broj ovih vrsta se razmnožava vegetativno, odnosno deljenjem bokora biljke, dok se generativni način koristi mnogo manje.
Papaver

Generativni način razmnožavanja se najvećim delom koristi samo za posebne vrste koje teže, odnosno, sporije formiraju bokor pogodan za deljenje, kao što su: Lupinusi, Delphiniumi, Papaveri i dr.
Veći , specijalizovani rasadnici za proizvodnju perena ga koriste češće kod selekcije i dobijanja novih sorti.
Delphinium

Pored svega, treba istaći da je ovaj način razmnožavanja veoma skup zbog dužine trajanja proizvodnog ciklusa koji se proteže na 4-5 godina od setve semena, pa do dobijanja razvijene, cvetajuće perene.
Lupinus
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
VIŠEGODIŠNJE CVEĆE – PERENE ILI TRAJNICE (15)
[h=3]Načini razmnožavanja perena[/h] Perene su jedna izuzetno laka cvetna grupa za razmnožavanje. Veliki broj ovih vrsta se razmnožava vegetativno, odnosno deljenjem bokora biljke, dok se generativni način koristi mnogo manje.
Perene se uglavnom razmnožavaju vegetativno

Vegetativni način razmnožavanja
Najčešće korišćen način razmnožavanja je deljenje bokora. Ovo je veoma pogodan način koji je najbolje primenjivati krajem leta. Možemo reći da vrste koje cvetaju rano u proleće treba razmnožavati krajem leta, dok kasno cvetajuće perene treba razmnožavati u rano proleće pre kretanja vegetacije. Pristupanje ovoj tehnici razmnožavanja mora biti izuzetno pažljivo tako da je potrebno uraditi sledeće:

  • Ašovom, rezom sa sve četiri strane, izvaditi odrastao bokor perene;
  • Bokor razdeliti čvrstim nožem na moguće delove koji će imati najmanje po tri izbojka i njihov korenski deo;
  • Sadnju vršiti u poripremljene litarske kontejnere ili saksije ili direktno saditi u primpremljenu leju na rastojanju 20x20cm;
  • Neposredno nakon sadnje izvršiti slaganje saksija u hladnu leju i rešetkom zaliti biljke;
  • Do užiljavanja (dve nedelje) iznad leje postaviti blago zasenčenje ako je razmnožavanje rađeno krajem leta.
  • Do potpunog razvoja mladog bokora, pa i do cvetanja dolazi u sledećem vegetacionom periodu.
Chrysanthemum se razmnožava zelenim reznicama

Pored ovog načina vegetativnog razmnožavanja perena, možemo pristupiti i razmnožavanju putem zelenih reznica (Chrysanthemum, Dianthus i dr.). Ovaj se način razmnožavanja primenjuje u staklenicima ili u toplim lejama, jer zahteva optimalne uslove.
Reznice se režu sa matičnih bokora i to sa vršnih delova, dužine 6-8 cm, sa jednom internodijom i sa dva para listova, od kojih se donji odstranjuju i rez se radi ispod njih na 1 cm. Obavezno se koristi hormon za ožiljavanje i nakon toga se vrši sadnja reznica u vlažan supstrat, specijalno namenjen za užiljavanje. Zabadanje se vrši otvaranjem rupice drvenim štapićem i postavljanjem reznice na dubinu od 1 cm. Dalja nega u ožilištu je redovno orošavanje, preventivna hemijska zaštita i visoka relativna vlažnost u stakleniku. Vreme ožiljavanja može biti različito, a dužina trajanja ožiljavanja je 15-20 dana .
Dianthus
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
VIŠEGODIŠNJE CVEĆE – PERENE ILI TRAJNICE (16)
Način sadnje i nega perenskih zasada
Optimalno vreme sadnje perena je avgust mesec kada se zaustavlja rast perena, jer sadnja u vreme intenzivnog rasta nije pogodna. Sadnja perena koje se proizvode u kontejnerima moguća je i tokom celog proleća i leta, ali je kod formiranja većih perenjaka preporučljivo da to bude rano proleće ili avgust mesec. Kasnija sadnja može kod onih vrsta koje se slabo ukorenjavaju, izazvati izmrzavanje tokom zime.
Sadnja se obavlja u unapred plitko (20-30 cm) uzorano i frezirano zemljište sa unetim mineralnim đubrivom NPK 45-60gr/m[SUP]2[/SUP] . Dubina sadnje mora biti ista koju je bokor imao u toku uzgoja. Preduboka sadnja može dovesti do slabog cvetanja, a plitka sadnja do sušenja, odnosno izmrzavanja biljke.
Optimalno vreme sadnje perena je avgust mesec

Uvek se sadi po principu istostraničnih trouglova, dok će rastojanje zavisiti od drugih osobina biljke, što je dato u podeli perena.
Samo održavanje perena treba vršiti redovnim okopavanjem, plitkim prašenjem i uklanjanjem korova pročupavanjem. Dobar način sprečavanja širenja korova u perenjaku je i malčiranje oko biljaka.
Zalivanje perenjaka treba da je ređe ali duže, tako da se natopi tlo do dubine od 15 cm, tako da po m[SUP]2[/SUP] dodajemo 25-30 l vode. Najpogodniji je sistem zalivanja «kap po kap», dok zalivanje rasprskivačima ne pogoduje perenama. Optimalno je planirati zalivanje 2 puta mesečno od proleća pa do kraja sezone.
U toku vegetacije primenjuje se tečno gnojivo u isto vreme kada se radi i preventivna hemiska zaštita, svakih 15 dana.
Nakon precvetavanja, potrebno je odmah orezati cvetne drške, skinuti suve listove i samu biljku «terati « na obnavljanje.
Perene ostaju na jednom mestu u proseku 4-5 godina i nakon tog perioda njihovi bokori potpuno se dodiruju, te ih treba vaditi, deliti njihove bokore, zemljište pripremiti oranjem i dodavanjem pregorelog organskog i mineralnog gnojiva i ponovo saditi mlade biljke, a preostale delove izvađenih bokora razmnožiti.
Perene ostaju na jednom mestu u proseku 4-5 godina

Proizvodnja perena je rentabilan posao jer proizvođač pored redovnog uzgoja mladih biljaka može matične bokore koristiti i za prodaju rezanog cveta što je danas veoma traženo.
Asortiman perena je veoma veliki i svakim danom se sve više povećava, što stručnjake upućuje na stalno praćenje ovih promena.
Danas su u trendu izrade perenjaka korišćenjem «divljih» perena iz pripode, što daje posebne mogućnosti pri projektovanju u vikendicama, odnosno planinskim kućama.
Zajedno sa perenama često se primenjuje i sadnja lekovitog i začinskog bilja što daje mogućnosti sadnje kako u vrtu ili biobašti, tako i na balkonima i terasama.
Atraktivan aranžman perena u korpi
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
VIŠEGODIŠNJE CVEĆE – PERENE ILI TRAJNICE (17)
[h=3]PERENE NA ZASENČENIM POVRŠINAMA[/h] Predlog perenskog zasada na zasenčenoj površini

a) Athyrium filix- femina 1 kom.​
b) Hosta plantaginea 3 kom.​
c) Alchemilla mollis 3 kom.​
d) Astilbe x arendsii 2 kom.​
e) Verbena bonariensis 3 kom.​
f) Heucherella “Stoplight” 1 kom.​
g) Hydrangea macr. 4 kom.​
Perenski zasad urađen po predlogu

Alchemilla mollis
fam. ROSACEAE


  • snažan i robustan habitus, visine 50 cm. Poserbno se ističu urezani okrugli listovi 15 cm
  • cvetovi naočiti, žuti i kao pokrivač daje vanredne efekte. Cveta od juna pa do kraja avgusta.
  • voli vlažnije stanište i povećanu relativnu vlagu; traži rastresito tlo.
Alchemilla mollis je odličan pokrivač površina
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]CVEĆARSTVO[/h] (Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama
[h=3]SALVIA (2)[/h] fam. Labiatae
salvija
Ime roda potiče od rimske reči salveo-spasavati ili salvus-zdrav, što se odnosi na neka lekovita svojstva biljke.Rod broji oko 700vrsta od kojih sekaodekorativne koriste samo tri.
Salvia farinaceae Evolution

Salvia farinaceae
Snažna,visoka vrsta do 60 cm, sa brojnim metličastim cvetovima, sitnim ali veoma zahvalnim svojom dugotrajnošću, tako da se uspešno koristi za ocvetnjavanje ruralnih objekta, salaša, vikendica i sl.
Salvia farinaceae Cirrus - White

Kod S. Farinaceae poznate su sorte Cirrus - bela, Rhea - tamno plava i Strata - belo plava. Salvia se proizvodi generativno i seme se seje od januara do marta meseca. Potreban je zemljišni supstrat sa pH 5,5-6,5 i nakon setve pokrivanje semena sa primenom temperature u prvih 7-14 dana od 22-24ºC. Kasnija temperatura se snižava na 14-16ºC.
Salvia farinaceae Strata


Salvia farinaceae Blue Emotion

Trajanje proizvodnje rasada je 11-13 nedelja. Za proizvodnju 1.000 komada rasada potrebno je planirati 1.500 semenki. U 1 gramu imamo oko 850 semenki, a seme zadržava klijavost 2-3 godine.
Salvia farinaceae Rhea


Salvia patens Oceana
Pored uobičajenog, generativnog razmnožavanja, imamo kod novije vrste Salvia patens Oceana, primenu vegetativne metode razmnožavanja, odnosno, rezničnu proizvodnju. U donjoj tabeli vidimo vreme i način finalizacije ožiljenih reznica.
Salvia patens Oceana


Salvija zahteva sunčane do slabo zasenjene položaje i rastresito-hranljivo tlo. Početkom maja meseca sadi se na stalno mesto sa 20-25 kom/m[SUP]2[/SUP]. Zahteva umerenu ishranu (suviše hranljivo tlo dovodi do jake bujnosti i malo cveta). Traži redovno zalivanje i brzo propada u nedostatku dovoljno zemljišne vlage. Jedna je od najmasovnije gajenih cvetnih jednogodišnjih vrsta kod nas i šire.
Salvia farinaceae u kombinaciji sa ružama deluje veoma dekorativno uz ogradu
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]CVEĆARSTVO[/h] (Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama

[h=2]SALVIA (1)[/h] fam. Labiatae
salvija
Ime roda potiče od rimske reči salveo – spasavati ili salvus – zdrav, što se odnosi na neka lekovita svojstva biljke.Rod broji oko 700vrsta od kojih sekaodekorativne koriste samo tri.
Kompleks – S. splendens Briliantissima za semensku proizvodnju


[h=2]Salvia splendens[/h] Vrsta je poreklom iz Brazila gde raste kao višegodišnja žbunasta biljka. Kod nas se gaji kao jednogodišnja vrsta. Ima četvoročlano stablo, crvenkaste boje i obrnuto je piramidalnog habitusa. Stablo je gusto razgranato, dlakavo i uspravno, visine od 15 do 70 cm.
Listovi su široko jajasti, izdignuti prema gore, svetlo zelene boje, po obodu nazubljeni i naspramno rasporedjeni.
Salvia splendens "Blaze of Fire"

Cvetovi su dugi i nepravilnog oblika, krupni i na kratkim su cvetnim drškama, sakupljeni u metličaste cvasti dužine 15-20 cm. U jednoj cvasti nalazimo od 30-90 cvetova. Cvetanje počinje od osnove ka vrhu cvasti, tako da se period cvetanja znatno produžava.
Salvia splendens Sizzler - Salmon

Najčešća boja cveta je crvena. Danas imamo poznate sorte iz serijeVista violet, plave ili bele boje, kao i iz serije Sizzlerbele i crvene boje.
Salvia splendens Salsa Purple

Novitete predstavljaju Fuego sorte sa vanrednim bogatstvom cvetova vatreno crvene boje i visine 20 cm.
S. splendens Sizzler White

Primena bele S. splendens Sizzler White je promenjiva najbolje u kombinaciji sa drugim bojama iz Sizzler grupe. Sadjena odvojeno na zelenoj površini nije posebno efektna.​
Salvia splendens Sangria


Salvia splendens veoma je uočljiva u ivičnjaku ovog prekrasno uređenog parka
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]CVEĆARSTVO[/h] (Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama
[h=3]PORTULACA GRANDIFLORA
i
PORTULACA UMBRATICOLA HOOK.
[/h] fam. Portulacaceae
ledenjak, krupnocvetna kamenjarka, portulaka
Latinski naziv roda potiče od Plinija, a po nekim autorima se vezuje za portula – vratanca, što asocira na jedva vidljive otvore na plodu kroz koje ispada seme nakon sazrevanja.
Rod broji preko 100 vrsta od kojih najčešće gajimo P. Grandifloru i P. Umbraticolu. Rod Portulaca objedinjava jednogodišnje vrste i perene i spada u sukulentne biljke.
Poreklo je Južna Amerika. Ovo su cvetnice koje se odlikuju raskošnom zbirkom boja, tako da na suncu otvaraju svoje šarene cvetiće i čine pravi cvetni tepih svuda gde ih posejemo. Tužne su samo kada sunce ne sija!
Portulaca grandiflora – cvetovi u bojama spektra


Morfologija
Poreklo vrste je Južna Amerika gde raste kao perena, ali se kod nas gaji kao jednogodišnja biljka.
Portulaca grandiflora je krupnocvetna biljka, kod koje prečnik cveta dostiže 4 – 7 cm sa izrazitim prašnicima. Cvetovi su pojedinačni, bez mirisa i mogu biti dupli ili simpla, a same latice talasaste ili ravne. Petočlani cvetovi su pastelnih boja: crvene, oranž, žute, lila i bele.
Stablo je sočno i mesnato, visine 10 – 15 cm. Ima bujno grananje sa sitnim, cilindričnim i mesnatim, na vrhu zašiljenim listićima.
Cvetanje je neprekidno, od juna do mraznih dana.
Portulaca grandiflora – Margarita Rosita


Portulaca umbraticola je sa izrazito puzajućim stablom i moćnim rastom. Listovi su eliptično izduženog oblika, mesnati i sočni, svetlo zelene boje. Ova vrsta, iako perenasta, najčešće je gajena kao jednogodišnja. Cvetovi su joj sitni, pojedinačni, petočlani i veoma sjajni.
Portulaca ubraticola Red


Razmnožavanje i proizvodnja
Semenom razmnožavamo sorte Portulaca grandiflora, sa jednostavnim cvetovima, dok one sorte koje imaju pune cvetove možemo razmnožavati reznicama. Za proizvodnju 1.000 komada rasada potrebno je posejati 1.500 semenki, odnosno 2 grama semena. Seme zadržava klijavost do 4 godine i veoma je sitno. Najpogodnije vreme setve je sredina marta meseca. Setvu možemo obavljati u saće ili u plastične saksije veličine 6 – 8 cm. U svaku saksiju plitko zasejemo 3-4 semenke i smeštamo ih na temperaturu od 20 – 24° C. Nicanje je u periodu od 7-14 dana, nakon čega temperaturu smanjujemo na 12 – 16 °C. Za sadnju koristimo laki supstrat sa dosta peska ili perlita, koji ima pH 5,5 – 6,5.
Portulaca grandiflora Yellow


Kada ponici dostignu 4-5 cm dužine vršimo prikraćivanje u vršnom delu i nakon toga biljke podrvrgavamo hladnoj fazi uzgoja koja traje dva puna meseca i temperatura je tada 5–10°C
U tom periodu smanjujemo zalivanje. Nakon isteka hladne faze pa do prodaje, odnosno sadnje na stalno mesto, biljke negujemo na temperaturi od 12 – 14°C. Ukoliko se nismo striktno pridržavali optimalnih tremperatura za uzgoj portulake, pa smo je držali na većim temperaturama, neophodno je primeniti tretiranje sa o,3 – 0,5% alarom. Sadnja na stalno mesto počinje krajem aprila. Možemo raditi i setvu na stalno mesto i to polovinom aprila meseca i u tom slučaju iznikle biljke moramo pročupavanjem razredjivati. Od setve semena, pa do početka cvetanja protekne 60 – 70 dana.
Reznicama razmnožavamo Portulacu umbraticolu. Reznice režemo na dužine oko 5 cm i polažemo ih u peskoviti supstrat na ožiljavanje koje traje oko 20 dana, na temperaturi od 18°C. Nakon ožiljavanja ih sadimo u saksije 10 – 12 cm ili u veće, viseće posude kada koristimo 3 – 5 reznica. Nakon užiljavanja skidamo vršne delove radi boljeg bokorenja i temperaturu spuštamo na 12°C. U januaru i februaru biljke izlažemo hladnoj fazi gde je temperatura spuštena na 5 – 8°C. Od isteka hladne faze, pa do prodaje, odnosno sadnje na otvorenom prostoru, biljke gajimo na temperaturi od 12 – 14°C. Zemljišni supstrati koje koristimo za sadnju, moraju imati dobru propustljivost dodavanjem perlita ili vermikulita i pH 5,5 – 6,5, kao i dodato mineralno gnojivo, lako topivo u količini od 1 – 2 kg/m[SUP]3[/SUP].
Portulaca prezimljava na svetlom mestu i na temperaturi od 14 – 16°C.
Portulaca umbraticola najlepše izgleda u visećim posudama


Uslovi gajenja

  • Zalivanje portulake je veoma oprezno u vreme presadnje.
  • Biljka traži svetlo mesto, suvo i ocedito.
  • Prihranjivanje primenjujemo samo jednom mesečno.
  • Ovo je veoma zdrava biljka i sem biljnih vaši, drugih problema nema.
Sorte i primena
Kod vrste Portulaca grandiflora poznate su sorte Cupido i Samba sa izrazito krupnim cvetovima. Sa polupunim cvetovima poznata je i sorta Margarita.
Najčešće je koristimo za setvu na slobodnom prostoru, na rubovima perenjaka, izmedju kamenih staza, na podzidima i sl. Traži minimalno vlage i pogodna je za skromne životne uslove.
Portulaca grandiflora se najčešće seje kao ivičnjak

Portlaca umbraticola je puzava vrsta, pa je njena primena najlepša u visećim posudama, žardinjerama i stubovima i svuda uspeva izuzetno, čak i tamo gde druge jednogodišnje cvetnice ne bi mogle! Možemo je saditi i u kombinaciji sa Impatiens New Guinea, kao i sa Toreniom.
Portulaca umbraticola - Rainbow
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=3]CVEĆARSTVO[/h] (Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama

[h=3]PHLOX
Phlox drummondii Hook.
[/h] Fam. Polemoniacea
Plamenac
Rod nosi ime po grčkoj reči phax – plamen, što se odnosi na boju cveta nekih vrsta iz ovoga roda. Rod broji oko 60 vrsta koje vode poreklo iz Severne Amerikei Centralne Azije.Ovo je jednogodišnja vrsta koja se kod nas najviše gaji. Uvezena je iz Teksasa 1834. godine od botaničara Drummonda, po kome je i dobila ime.
Plox drumondii »White with Eye«

Osnovna odlika joj je jako razgranato, uspravno stablo, prosečne visine 30-70 cm, dok novije hibridne sorte imamo danas i od 10- 20 cm visine. Grane su čvrste i okrugle.
Listovi su različiti, tako da na jednoj biljci imamo na glavnom stablu široko lancetaste listove, a na bočnim granama te iste biljke, trouglaste sa srcastim osnovama. Donji i srednji listovi su sedeći i naspramni, dok su vršni listovi u naizmeničnom rasporedu.
Plox drumondii »21st Century Blue Star«

Cvetovi su petočlani i pri osnovi su trubičasto srasli i imaju prečnik cvetnih latica 3-4 cm. Sakupljeni su u složenu cvast štitasto kišobranastog oblika. Po boji cvetova odlikuju se izuzetnim bogatstvom čistih boja: crvene, roza, bele, ljubičaste, krem, žute i oranž u spektru mnogobrojnih tonova.
Plox drumondii »Pepermint Candy«

Hibridne sorte su u najvećem broju sa karakterističnim okom u drugoj boji ili drugom, svetlijem tonu iste boje. Phlox cveta veoma obilno i to od sredine maja meseca, pa do samih mrazeva.Najveće efekte daje u prolećnom periodu, dok u žarkom periodu leta boja cveta bledi.
Plox drumondii »Twinkle Star«


Razmnožavanje
Razmnožavanje Phloxa je generativno i vegetativno. Najviše se koristi generativni način razmnožavanja. U 1 gramu semena imamo oko 600 semenki i za proizvodnju 1.000 komada rasada treba planirati 3-5 grama. Brojni proizvodjači prodaju seme komadno /posebno se ovo odnosi na hibridne sorte/ i tada treba planirati za 1.000 komada rasada 1.250 senenki.
Plox drumondii »Twinkle Star Mix«

Seme se seje od februara do aprila meseca u kontrolisanim uslovima, odnosno u staklenicima ili plastenicima i to u sandučiće ili direktno u saksije sa 2-3 semenke u jednoj saksiji. Nakon setve vrši se pokrivanje koje traje do nicanja i potrebna temperatura je za prvih 14 dana 16-18 ºC. U daljem uzgoju se temperatura snižava na 10-13ºC. Uzgojni period do sadnje na stalno mesto traje 8-10 nedelja, a do cvetanja treba da protekne 10-12 nedelja od same setve.
Za uzgoj rasada potrebno je koristiti markirane supstrate. Potreban je tretman sa 0,3% Alarom u cilju boljeg užiljavanja.
Plox drumondii »Pink with white Eye«

Primena
Sadnja na stalno mesto obavlja se od prve nedelje maja meseca. Najpogodnije ekspozicije su sunčani položaji. Sadi se 20 kom/m[SUP]2[/SUP] u naizmeničnom rasporedu i u dobro pripremljene cvetne gredice hranljivog sastava. Phlox je veoma osetljiv na isušivanje i to mu umanjuje rast, a naročito cvetanje.
Plox drumondii »Kira Light Blue«


Primena Phloxa je velika u cvećarstvu i niže sorte se koriste za cvetne rondele ili manje grupe u vrtovima i na javnim zelenim površinama, dok se više sorte više koriste za rezanje cveta.
Pored jednogodišnjeg Phloxa imamo i višegodišnje vrste koje upoznajemo kroz poglavlje o perenama.​
Plox drumondii »Twinkle Toes«


Veoma omiljena sorta je Palona koja obiluje bogatstvom boja sa izuzetno sjajnim cvetovima u zvezdastom položaju petočlane krunice. Od hibridnih sorti poznate su ranocvetajuće veoma kompaktne, obilnog cvetanja i veoma niskog rasta od 10-15 cm.
Palona sorte imamo u violet, plavoj, crvenoj, roza i beloj boji. Pored uspešne primene u spoljnoj sadnji, veoma su pogodne i za uzgoj u saksijama i žardinjerama.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)
dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama

[h=2]PETUNIA (3)[/h] Ime potiče od Južno Američkog, Indijanskog naziva za duvan – petun, zbog velike sličnosti cvetova. Rod obuhvata oko 35 vrsta koje žive u toplim predelima Južne Amerike. U Evropu je preneta početkom 19. veka.
Kod nas je petunia najzastupljenija vrsta jednogodišnjeg cveća.
Petunia Sanguna Blue

Razmnožavanje petunia vegetativnim putem – iz reznica:
Ukoliko razmnožavanje radimo vegetativnim putem, izradom reznica, matične biljke prezimljavaju u staklenicima koji su svetli, topli i provetreni, sa umerenim zalivanjem. Sa ožiljavanjem se počinje početkom marta, kada sa matičnih biljaka skidamo reznice i nakon primene hormona one se zabadaju u sterilisan pesak, odnosno u specijalni supstrat za razmnožavanje, i dalje ih održavamo na temperaturi od 20[SUP]0[/SUP]C uz pažljivo orošavanje.
Petunia Fame Sky Blue

Danas se na ovaj način masovno razmnožavaju hibridi Surfinie, kao i druge sorte sa punim cvetovima. Nakon ožiljavanja sade se u saksije 8-9 cm i dalje neguju do iznošenja na spoljne površine (početak maja meseca u kontinentalnom klimatu).
Petunia Sanguna Atomic Blue

Primena
Petunije se primenjuju za sve forme i oblike cvetnjaka na zelenim površinama: za cvetne grupe, rabatne i leje, a najviše kao balkonske i prozorske cvetne vrste i nezamenjive su po lepoti i neprekidnom cvetanju od proleća pa do septembra meseca. Obavezno je stalno prihranjivanje (tečnim gnojivima za cvetajuće jednogodišnje vrste jednom nedeljno) i redovna zaštita od bolesti i štetočina (prenentivno svakih 15 dana).
Surfinia Compact Light Pink

Puzave petunie su najomiljenije za balkone, prozore ili terase, a u novije vreme
se intenzivno koriste i za ukrašavanje kandelabara po gradovima.
Najpopularnije među puzavim petunijama su Surfinijekod kojih imamo introdukciju velikog broja novih sorti kao što je sorta iz 2007. godine Victorian jelowkoja ima svetlo žute i veoma krupne cvetove, bujno grananje i bogato cvetanje na sunčanim ili polusunčanim položajima. Veoma snažno stablo petunie nosi veliki broj krupnih cvetova i pada do 1,3 m dužine.
Surfinia »Victorian Jelow«

Veoma uspešno razmnožavanje je i izradom reznica.
Novitet je i sitnocvetna sorta Million Bells Lemon„, snažne limun žute boje, polupuzava po habitusu i u kasnijem uzgoju veoma grmolika sa zahtevom sunčanih položaja, dosta vode i redovne ishrane.
Mini petunia Celebration Carnival Mixed

Petunia Tumbelina Priscilla

Pored uobičajene sadnje sitnocvetnih petunija predlažemo i sadnju sa drugim cvetnim sortama kao što su Verbene ili Pelargonium peltatum.
Nega Petunia tokom leta je stalna i pored redovnog zalivanja u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
Dekorativno drvo petunie u dvorištu
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CVEĆARSTVO
(Segmenti knjige CVEĆARSTVO – u rukopisu)

dr Dobrila Šikoparija, dipl. ing. hort
Bojana Kokar, dipl. ing. hort
Cvetne vrste na otvorenom prostoru
JEDNOGODIŠNJE CVETNE VRSTE
Sezonsko – letnje cveće za sadnju na zelenim površinama
[h=2]PETUNIA (2)[/h] Ime potiče od Južno Američkog, Indijanskog naziva za duvan – petun, zbog velike sličnosti cvetova. Rod obuhvata oko 35 vrsta koje žive u toplim predelima Južne Amerike. U Evropu je preneta početkom 19. veka
Kod nas je petunia najzastupljenija vrsta jednogodišnjeg cveća.
Petunia grandiflora duplocvetna »Wimbledon« F1

[h=3]Sortiment generativno proizvedenih petunija:[/h] Kod P. milliflore imamo sortu Fantasy F1sa sitnim cvetovima i veoma obilnim cvetanjem koje je rano, ali sorta nije posebne otpornosti na spoljne uslove, tako da se preporučuje za sadnju u većim saksijama ili u balkonskim sandučićima.
Petunia miliflora »Fantasy« F1

Petunia miliflofa »Picobella Rose Star«

Kod P. multiflore u nastavku hibridizacije „Polo“ petunije nastala je sorta Hurrah F1 veoma rana, kompaktnog rasta, lepih čistih boja cvetova kao i zrakastih dvobojnih i jako brzog grananja koje doprinosi njenoj čestoj primeni na spoljnim površinama.
Petunia multiflora »Hurrah« F1

Petunia multiflora „Pink Lady“

Petunia pendula „Lady Purple“
 
Natrag
Top