Autizam: Nedovoljno shvaćena bolest

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
01. 04. 2010. 19:27h| Tanjug

Autizam: Nedovoljno shvaćena bolest

Osobe s autizmom, kao i sa drugim oblicima hendikepa, suočavaju se, osim sa svakodnevnim izazovima koje im nameće njihov hendikep i sa negativnim stavom društva, nedovoljnim shvatanjem njihovih potreba, pa i sa očiglednom diskriminacijom, istaknuto je u poruci generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki-Muna pred Svetski dan autizma, koje će biti obeležen 2. aprila.


49015_autismawareness_if.jpg


Ban je pozvao na izgradnju pravičnog i humanog društva koje će u potpunosti priznavati dostojanstvo i prava svakog ljudskog bića, prenele su agencije.



Cilj Svetskog dana autizma je informisanje javnosti o tom razvojnom poremećaju, a ovogodišnje obeležavanje biće prilika i da se istakne značaj ranog dijagnostikovanja i lečenja tog poremećaja.


Stručnjaci navode da je, što se autizam ranije dijagnostikuje, veća mogućnost da roditelji i zdravstveni radnici pomognu obolelom detetu kako bi se izbegli sekundarni simptomi, pre svega autodestruktivno ponašanje.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Autizam: znakovi upozorenja koje bi svaki roditelj trebao da zna

Autizam: znakovi upozorenja koje bi svaki roditelj trebao da zna

Žena.hr 26.10.2010 14:06

188468_a.jpg


Naučno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom

Roditelji se boje autizma kod svog djeteta, i s pravom. Misteriozan i kompleksan poremećaj mozga, čiji je uzrok još nepoznat, uništava djetetovu sposobnost da govori i komunicira s drugima. Djeci se autizam obično ne dijagnosticira prije druge godine života, no neka djeca počinju pokazivati znakove autizma i prije toga. Postoji li kod vašeg djeteta rizik od autizma? Što biste sve trebali znati i na što morate obratiti pozornost za cbsnews.com otkrila je stručnjakinja za autizam Rebecca Landa, dr.med., direktorica Centra za autizam i srodne poremećaje na Kennedy Krieger Institutu u Baltimoreu.

Nema povezivanja

Čak i ako su premala da pričaju, tipična djeca rade sve i svašta kako bi privukli pažnju svojih skrbnika. Oni se smiješe, tepajku, miču rukama i nogama, itd. Dijete koje ne čini nikakav napor da se poveže s drugima može biti autistično.

Loš kontakt očima


Bebe u dobi od dva mjeseca već bi trebale početi stvarati kontakt očima. Do dobi od jedne ili dvije godine, ako vaše dijete izgleda više zainteresirano za gleda u stvari (uključujući i usta), mnogo više nego u oči, to je znak koji bi mogao pokazivati da je autistično.

Gdje su riječi?

Guuguu-gaagaa nije samo slatko. To je način na koji vam vaše dijete pokazuje da se jezične vještine razvijaju. Ako vaše dijete ne tepa i guguće do svojeg šestog mjeseca života ili guguće i besmisleno brblja dosta nakon što je već trebao početi koristiti riječi - on / ona možda ima autizam ili sličan problem.

Nema prepoznavanja imena

S šest mjeseci starosti dijete bi već trebalo brzo pogledati kada netko zove njegovo ime. Oglušuje li se vaše dijete na vaše pozive ili vas pogleda samo jako rijetko? To je znak upozorenja.

Pokaži mi osmjeh

Nasmiješite se djetetu i ono bi vam trebalo uzvratiti osmjehom – barem većinu vremena. Bebe to rade već s dva mjeseca. Alarmirati bi vas trebalo ako dijete uopće ne uzvraća osmjeh i smijanje.

Čudno postavljanje igrački

Djeca s autizmom često će raditi čudne stvari sa svojim igračkama. Možda će ih vrtjeti, tresti ili poslagati – i to će činiti bez ikakvog smisla i svrhe.

Mahanje rukama

Učestalo mahanje rukama bez nekog posebnog razloga je znak upozorenja na autizam. No, i drugi čudni pokreti tijela ili poze isto mogu biti znak nevolje. Ukočuje li vaše djetete često noge ili ruke? Okreće li često zglobove na rukama?

Hodanje na prstima

Većina djece hoda po prstima kada još ne može samo hodati i obilazi oko stola ili kauča. Neka djeca to čine i kasnije, ali iz zabave. No, ako vaše dijete hoda na prstima većinu vremena, ili ako se čini da ne može podnijeti da mu je cijelo stopalo na tlu, trebali biste se zabrinuti.

Ponavljanje riječi

Je li vaše dijete vaša osobna jeka, redovito ponavljajući dijelove ili sve riječi koje izgovorite? To je razlog za zabrinutost. Neka djeca radije ponavljaju sve s TV programa ili reklame nego li da sami pomoću riječi komuniciraju s drugima.

Imitacija, imitacija

Bebe i mala djeca vole oponašati postupke drugih. Tako se oni nauče smijati, jesti i igrati. Dijete koje pokazuje znakove autizma, druge oponaša jako rijetko. Umjesto toga, oni samo promatraju, a ne oponašaju. A kada djeca s autizmom i počnu oponašati druge, oni iz toga ne naprave društvenu igru.

Ima još nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pozornost:

  • Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno, samo se poslužuje onime što želi.
  • Ne boji se nepoznatih osoba ni s navršenih godinu dana.
  • Ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine.
  • Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjene za predmete.
  • Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga.
  • Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.
  • Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene.
Naravno, u pravilu neki od ovih znakova sam za sebe ne mora značiti ništa (ili može biti znak nekog drugog poremećaja), no, ako se javlja više znakova obratite se svom liječniku. I to što je ranije to bolje. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Autizam češći nego što mislimo

12. 05. 2011. 08:00h| Vestionline

Autizam češći nego što mislimo

Učestalost autizma bi mogla da bude veća od procenjene, pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog u Južnoj Koreji i objavljenog u SAD, a prvi put zasnovanog na reprezentativnom uzorku celokupne populacije koja pohađa školu u nekoj od zemalja.

Rezultati istraživanja pokazuju da bi u Južnoj Koreji jedno dete, na njih 38, moglo da bude zahvaćeno autizmom. U Sjedinjenim Državama se trenutno procenjuje da je jedno na 110 dece autistično.


69290_autism1_f.jpg
Autizam češća pojava nego što se veruje

Južnokorejsko istraživanje, objavljeno u "onlajn" izdanju "Američkog časopisa psihijatrije", sprovela je grupa američkih, kanadskih i južnokorejskih naučnika na oko 55.000 dece starosti između 7 i 12 godina.

Istraživanje, kako su istakli naučnici, ukazuje na neophodnost pojačavanja dijagnostičkih mera za otkrivanje autizma, kao i sprovođenja ispitivanja na većim uzorcima stanovništva radi dobijanja tačnijih podataka o učestalosti tog razvojnog poremećaja.

Istaknuto je i da nesaglasnost stručnjaka vezana za uzroke i učestalost autizma potiče od različitosti kriterijuma za uspostavljanje dijagnoze i nepotpunosti epidemioloških ispitivanja, kao i da su veća svest u javnosti o sindromu autizma i proširenje dijagnostičkih kriterijuma doprineli otkrivanju više slučajeva te bolesti.

Istraživanje je pokazalo i da bi bolji pristup dijagnostikovanju mogao da rezultira ponovnim procenjivanjem učestalosti autizma koji predstavlja svetski zdravstveni problem, a ne samo zdravstveni problem zapadnih zemalja.

Naučnici su istakli i da ne postoji nikakva razlika među zemljama u svetu u načinu na koji se autizam manifestuje kod dece, ali da je ipak moguće da kulturni faktori utiču na dijagnostikovanje i procenu učestalosti tog oboljenja.



 
Član
Učlanjen(a)
10.05.2010
Poruka
2.064
24 pitanja koja otkrivaju autizam kod dece

24 pitanja koja otkrivaju autizam kod dece

Da li moje dete ima autizam? To je pitanje koje roditelji u ranom detinjstvu svojih mališana često postavljaju. Ponekad nisu sigurni da li se radi samo o fazi koja je "normalna" i prolazna ili se sa njihovim detetom zaista nešto događa? Autizam se kod male dece teško otkriva, ali su stručnjaci napravili jednostavnu listu pitanja pomoću kojih roditelji mogu da otkriju da li je dete pod rizikom od autizma ili nekog drugog iz grupe poremećaja autističnog spektra.​

smedia

news_4139.jpg


Ova lista pitanja, odnosno odgovori na njih nisu siguran dokaz da dete ima autizam, već služe stručnjacima u postavljanju dijagnoze, prilikom čega svaki odgovor donosi određeni broj bodova. Listu je kreirala doktor. Emi M. Veterbi sa Univerziteta na Floridi koja kaže da lista može da posluži roditeljima kao smernica u otkrivanju mogućih problema. Lista sa pitanjima namenjena je roditeljima beba starosti od devet do 24 meseca.

Pitanja za roditelje:

1. Možete li jasno utvrditi kada je vaše dete srećno, a kada uznemireno?

2. Kada se igra sa svojim igračkama, da li vaše dete svraća pogled na vas i proverava da li ga gledate?

3. Da li se vaše dete smeši ili smeje kada vas gleda?

4. Kada gledate prema igrački na drugom kraju sobe i pokazujete prstom u nju, da li dete gleda u igračku na koju mu pokazujete?

5. Da li vas dete moli za pomoć kada želi neku stvar koju ne može da dohvati?

6. Kada ne obraćate pažnju na dete, da li pokušava da vam se nametne na bilo koji način?

7. Da li vaše dete čini stvari za koje zna da bi mogle da vas nasmeju?

8. Da li dete pokušava da skrene pažnju na neki zanimljiv predmet kako bi vas nateralo da pogledate u taj predmet, a bez očekivanja da ćete nešto sa njim da uradite?

9. Da li dete kupi predmete iz okoline i daje ih vama (na čuvanje)?

10. Da li vam dete pokazuje predmet u svojim ručicama, ali bez namere da ga da vama u ruke?

11. Da li vaše dete maše kako bi pozdravilo druge ljude?

12. Da li vaše dete pokazuje prstićem prema određenim predmetima iz svoje okoline?

13. Da li dete maše glavicom kada želi da da potvrdan odgovor ("da")?

14. Da li vaše dete koristi glasove i/ili reči da bi zadobilo vašu pažnju?

15. Da li dete spaja glasove u reči (npr. ma-ma, ga-ga, a-gu, a-bu, pa-pa, ba-ba)?

16. Koliko od sledećih konsonanta vaše dete koristi: ma, na, ba, da, ga, va, la, ja, sa, ša?

17. Koliko različitih reči vaše dete koristi smisleno, a koje vi razumete i raspoznajete (npr. ham = želim da jedem, dede = deda, to = daj mi to, brm-brm = auto i sl.)?

18. Da li dete može da spoji dve reči (npr. jos papa = želim još da jedem, to daj = daj mi to, brm-brm pa-pa = ide auto, ma-ma tu = mama dođi ovde)?

19. Kada dete zovete imenom, da li reaguje okretanjem glave i gledanjem prema vama?

20. Koliko različitih reči ili fraza vaše dete razume bez gestikuliranja i dodatnih neverbalnih objašnjenja?

21. Pokazuje li vaše dete interes prema igri sa velikim brojem različitih igračaka?

22. Koliko od sledećih predmeta vaše dete koristi spretno: čaša, bočica, posudica, kašika, češalj ili četka za kosu, četkica za zube, sunđer za kupanje, lopta, autić, telefon-igračka?

23. Koliko kockica u visinu vaše dete može da složi?

24. Da li se vaše dijete igra uloga sa svojim igračkama (npr. hrani plišanu igračku, stavlja životinjice da spavaju, stavlja životinjice u prikolicu kamiona i sl.)?
 
Član
Učlanjen(a)
01.06.2010
Poruka
309
AUTIZAM I VAKCINACIJA


Juna 2000. godine, grupa najcenjenijih vladinih naucnika se, zajedno sa zdravstvenim nadležnicima, okupila na tajnom sastanku u izolovanom konferencijskom mestu u Norkrosu, Džordžija, SAD. Sastanak je vodio Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC), a održan je u Metodistickom centru za oporavak, koji se nalazi u šumskoj oblasti reke Catahuce, da bi se osigurala privatnost. Agencija nije javno objavila da ce biti održan sastanak – bilo je svega 52 zvanice. Bilo je visokih zvanicnika iz CDC-a i Agencije za hranu i lekove (FDA), vodecih specijalista za vakcine iz Svetske zdravstvene organizacije iz Ženeve, kao i predstavnika svih velikih proizvodaca vakcina, ukljucujuci i GlaxoSmithKline, Merck, Wyeth i Aventis Pasteur. Predstavnici CDC-a su bili jasni po pitanju dokumentacije – nisu se smele praviti fotokopije niti su ih mogli iznositi sa sastanka.

Državni zvanicnici i predstavnici farmaceutske industrije su se okupili da bi razmatrali šta raditi povodom nove studije koja je izvedena na vakcinama za decu. Kako je rekao Tom Verstraeten, epidemiolog CDC-a, koji je analizirao bazu podataka od 100.000 dece, konzervans na bazi žive – timerosal – je, u velikoj meri, zaslužan za povecanje autizma i drugih neuroloških poremecaja kod dece. "Bio sam zaprepascen rezultatima", rekao je, navodeci i ranije rezultate studija koji su pronasli vezu izmedu timerosala i otežanog govora, poremecaja u koncentraciji, hiperaktivnosti i autizma. Od 1991, kada su CDC i FDA preporucili da se dodatne tri vakcine na bazi ovog konzervansa daju veoma maloj deci – cak i nekoliko sati po rodenju – procenjeni broj obolelih od autizma je porastao petnaest puta, od 1 deteta u 2.500 do 1 deteta u 166.

Cak i za doktore i naucnike koji su navikli da se svakodnevno srecu sa problemima pitanja života i smrti, ovi nalazi su bili zastrašujuci. "Mozete se igrati sa ovime koliko god želite", rekao je dr Bil Veil, konsultant u Americkoj pedijatrijskoj akademiji. Njemu se pridruzio i dr Ricard Džonston, imunolog i pedijatar Univerziteta u Koloradu, ciji se unuk rodio upravo na dan sastanka, rekavši "Rezultati su statisticki važni. Ne želim da moj unuk primi ovakvu vakcinu dok ne saznamo nešto više o njoj".

Ali, umesto da obaveste narod o posledicama i da se reše rezervi ovih vakcina, predstavnici Simpsonvuda su proveli dve sedmice trazeci rešenje za prikrivanje štete. Prema transkriptima koje je izdao Dekret za slobodu informisanja, ucesnici sastanka su bili zabrinuti kako ce ovakvi rezultati studija uticati na industriju vakcina.

Kako su polemisali, jedni su rekli da ce biti, gotovo sigurno, podneta tužba protiv njih, da ce njihovi advokati imati pune ruke posla, te da ce materijalni troškovi biti enormni, dok su drugi tvrdili da bi bilo najbolje da studija nije, na prvom mestu, ni bila sprovedena.

Medutim, sama vlada se pokazala kao veci pristalica zataškavanja i rešavanja problema štete, nego zdravlja same dece. CDC je platio Medicinskom institutu da uradi još jednu studiju koja ce povuci rizike timerosala, odnosno da ce izbrisati sve veze izmedu njega i autizma. Ovo sve je negiralo Verstraetenove nalaze i iako im je bilo zabranjeno da ih odmah objave, drugim naucnicima je receno da su njegovi prvobitni rezultati "nestali" i da se ne mogu kopirati. Cak je i baza podataka prebacena u privatnu firmu i receno je da je zapecacena za javnost. Kada je Versraeten najzad objavio svoju studiju 2003, prešao je da radi za GlaksoSmitKlajn i preradio je svoje podatke da bi nestala veza izmedu timerosala i autizma.

Iako su prizvodaci vakcina davno poceli da izbacuju timerosal i ostale živine proizvode iz vakcina koje se daju deci, tek su prošle godine prestali sa prodajom zaliha starih vakcina. CDC i FDA su im dosta pomogle u svemu ovome, savetujuci ih kako da zalihe, a i nove vakcine sa živinim proizvodima prodaju zemljama u razvoju, ali su i zažmurili na cinjenicu da su proizvodaci nastavili da stavljaju živu u neke vakcine protiv gripa, ako i u one protiv tetanusa.

Proizvodjaci lekova su takode dobili i velikodušnu pomoc od zakonodavaca iz Vašingtona. Bil Frist, politicar koji vodi vecinu u parlamentu, je primio 873.000 dolara priloga od farmaceutske industrije, a pravno se bori protiv 4.200 tužbi koje su podneli roditelji obolele dece. U cak pet navrata, Frist je pokušao da zapecati vladina dokumenta o vakcinama – ukljucujuci i transkript iz Simpsonvuda – a stitio je i EliLili, proizvodjaca timerosala. 2002. godine, na dan kada je on provukao tzv "Akt o protekciji EliLili" u zakon o bezbednosti zemlje, kompanija je donirala 10.000 dolara i kupila 5.000 primeraka njegove knjige o bioterorizmu. Kongres je opozvao ovaj akt 2003. godine, ali je ranije te iste godine Frist provukao i zakon u okviru zakona o bioterorizmu, po kome deca koja pate od bolesti prouzrokovanih vakcinama, nemaju pravo na kompenzaciju od drzave i proizvodjaca. Endi Olsen, asistent Bila Frista je izjavio da su tuzbe jako opasne po drzavu, jer bi zatvaranjem farmaceutskih giganata i prestankom proizvodnje nekih vakcina, zemlja bila na meti bioterorista.

Cak su i mnogi konzervativci zaprepasceni vladinim naporima da se prikrije stetnost vakcina. Republikanci iz Indijane su izdali bilten, u kome se navodi da su vakcine direktno povezane sa autizmom. Jednom od njihovih clanova, Denu Bartonu, je unuk oboleo od autizma kao posledica vakcine. Kako su naveli u istom biltenu, FDA je odbio da reaguje na novonastalu situaciju koriscenja neurotoksina u decijim vakcinama da bi zastitio sebe i farmaceutsku industriju.

Ovakav slucaj je cist primer arogancije, moci i pohlepe odredjenih drzavnih institucija. Ipak, i pored ovoga, ne treba se istrcavati sa zakljuccima, pre nego sto se ne saznaju sve potrebne informacije i cinjenice.

Posle detaljnog proucavanja transkripta iz Simpsonvuda, vodecih naucnih istrazivanja i razgovora sa najpriznatijim strucnjacima u ovoj oblasti, dolazi se do zakljucka da je veza izmedju vakcina i bolesti stvarna. Kao posledica primanja vakcina na bazi zive u periodu izmedju 1989. i 2003., 500.000 dece boluje od autizma, a lekari predvidjaju oko 40.000 novih slucajeva svake godine. Bolest je prvi put dijagnostikovana 1943. na 11 dece koja su rodjena 1931., a iste godine se po prvi put pocelo sa davanjem ovih vakcina.

Medjutim, postoje i skeptici koji pokusavaju da obore teoriju o vezi izmedju vakcina i autizma. Oni tvrde da, prvo, to mora biti bolest dece, jer ne postoje autisticni ljudi preko dvadeset godina starosti. Drugo, kako navode, ziva se unosi svakodnevno, sto zagadjenom hranom, sto zagadjenim vazuhom, pa iz ovoga, po njima, proizilazi da je ziva u vakcinama samo jedan delic veoma veceg problema.

Ono sto je najstrasnije u celoj situaciji je cinjenica da su zvanicnici bili spremni na razne stvari samo da bi prikrili i ignorisali efekte i postojanje timerosala. Od samog pocetka analiziranja zivinih proizvoda, studija je privukla veliku paznju. Etil-ziva, aditiv koji se dodaje u vakcine da bi se sprecilo pojavljivanje bakterija i budji, takodje je jedan od poznatijih neurotoksina. Jedna davno sprovedena studija je pokazala da ziva nastoji da se kumulise u mozgu primata kada se vakcina ubrizga u njihov sistem, a neosporno je koliko je bitan mozdani razvoj kod dece. 1977. ruski naucnici su dokazali, opet, stetan uticaj zive na nervni sistem, a studija je sprovedena tako sto su ubrizgavane vakcine sa znatno manjim procentom zivinih proizvoda od onog u americkim vakcinama i to na starijim ljudima. Kod svih njih su se, godinama kasnije, pojavila ostecenja na mozgu. Rusija je povukla ove vakcine pre 20 godina, a njenim stopama su isle i Danska, Austija, Japan, Velika Britanija i Skandinavske zemlje.

Kako kaze Hejli, nemoguce je sprovesti eksperiment koji bi pokazao da timerosal nije stetan. Ako ga ubrizgate u zivotinju, njen mozak ce se razboleti; ako ga stavite na tkivo, celije ce umreti; ako ga stavite u petrijevu posudu, kultura bakterija ce umreti. Znajuci sve ovo, neverovatna je cinjenica da bi ih neko i dalje davao deci.

Poverljiva dokumenta su pokazala da je EliLili od pocetka znao da je timerosal stetan, a u nekim slucajevima i smrtonosan. Oni su sproveli studije koje su pokazale ovakve rezultate, ali su se ipak napravili ludi i ubacili ga u proizvodnju oznacenog kao "siguran". Jedna druga kompanija, PitmanMur je sprovela istu studiju na psima i kada se pokazalo da su rezultati drugaciji, obavestili su celnike EliLilija, ali ovi nisu reagovali.

U decenijama koje su sledele, dokazi protiv timerosala su se nagomilavali. Cak je i americka vlada koristila ovaj suplement u II Svetskom ratu na vojnicima i zahtevala od EliLilija da ga oznace kao toksicnog. Cak je i sama kompanija sprovela svoju studiju po kojoj je timerosal u kolicinama 10 puta manjim nego u vakcinama ubrizgavan na zivo tkivo, koje bi odumiralo vrlo brzo. I pored svega ovoga, kompanija je nastavila da ga proizvodi kao siguran suplement.

Iako je 1982. FDA predlozila povlacenje proizvoda koji u sebi sadrze zivu, a 1991. razmatrala potpuno ukidanje vakcina sa zivom, CDC je preporucio iste godine da se novorodjenim bebama u roku od 24 sata daju vakcine protiv hepatitisa B, a bebama od dva meseca protiv influence B i tetanusa, a sve na bazi zive.

Industrija lekova je bila svesna koliku ce stetu naneti novim vakcinama. Iste godine kada je CDC odobrio nove vakcine, dr Moris Hileman, jedan od zacetnika Merksove industrije lekova, rekao je da ce sestomesecna deca doziveti velike posledice usled preteranog izlaganja zivi. On je predlozio da se ziva izbaci iz svih vakcina, a kako ne postoje poznate alternative, da se takve vakcine daju deci.

Medjutim, Marks industriji je problem bio novac. Vakcine koje su u sebi sadrzale timerosal su bile pakovane u posebna, jeftina, pakovanja. Nove vakcine bi zahtevale i nova pakovanja, manja, ali skuplja, a industrija jednostavno nije zelela da trpi takve gubitke, tako da su ognorisali Hejlijeva upozorenja. Do 1989., americka deca predskolskog uzrasta su bila vakcinisana sa 11 razlicitih vakcina, a zahvaljujuci drzavnim preporukama, do prvog razreda sa cak 22.

Kako je broj vakcina rastao, broj dece obolele od autizma je jednostavno eksplodirao. 1990-ih godina cak 40.000.000 dece je bilo njima vakcinisano, unoseci, tako, nekontrolisane kolicine zive u organizam. I pored svih dokaza o stetnosti vakcina, izgleda kao da se niko nije trudio da tu informaciju rasiri, kao ni da se bavi statistikama. Piter Patriarka, jedan od direktora agencije, je poslao otvoreno pismo CDC-u u kome je pitao kako je moguce da agencija nije odreagovala na toliko povecanje broja obolelih i pada imunog sistema kod dece.

Ali do tada, steta je vec bila nacinjena. Deca koja su primila sve vakcine, do sest meseci su u svom organizmu nosila 187 mikrograma etil-zive, sto je za 40% vise od dozvoljenog unosa metil-zive, jos jednog neuro-toksina. Iako industrija vakcina tvrdi da etil-ziva nije toliko stetna jer se brzo razlaze u telu i isto tako izbacuje, mnoge studije – ukljucujuci i onu koja je objavljena u aprilu od strane Instituta za zdravlje, pokazuju da je etil-ziva daleko opasnija od metil-zive, kao i da se mnogo duze zadrzava u mozgu. Kako je broj vakcina rastao, deca su primala ponekad i do tri doze na dan, unoseci tako, sveukupno, 99 puta vecu kolicinu zive od dozvoljene, sto je vrlo kriticno za njihov razvoj.

Takodje, agencija nastavlja sa tvrdnjama da je neophodno više doza vakcina i da ce to biti kljucna stvar za zdravlje ljudi jer, kako tvrde, predstoji nam pandemija gripa, a ove vakcine ce odigrati vaznu ulogu u borbi protiv bolesti.

I dok se vecina zdravstvenih organa bori iz najboljih namera, postoji odredjeni broj funkcionera CDC-a koji, sada i javno dokazano, imaju veze u industriji lekova i vakcina. Neki od njih koji su ucestvovali u kreiranju, proizvodnji i distribuciji ovih vakcina su se sukobili. A kako to obicno i biva, u ovakvim vise milionskim poslovima, sukobi interesa su svakodnevnica. Sve se zavrsilo na tome da sada svako od njih ima veze u razlicitim farmaceutskim kompanijama i da svaka od njih razvija svoje verzije vakcine.

Razgovarajuci sa jednim od zvanicnika CDC-a, saznajemo da je njegov glas presudan u odobravanju vakcina i lekova. Ali, kako on kaze, novcani udeo u CDC-u nema veze sa njegovom odlukom. On tvrdi ka je svaka odluka koja se donese, vise puta preispitana i da se svaka donosi iskljucivo za dobrobit dece i nacije. Kao i on, i mnogi ostali tvrde isto, da njihova povezanost sa farmaceutskim kompanijama nikako ne moze da se shvati kao losa stvar, jer je to jedan od nacina da se pomogne deci. Njihov krajnji zakljucak je da se nauka mora ostaviti naucnicima.

U svom sledecem pismu, Patriarka je napisao da je neverovatno da niko nije odreagovao na lose vakcine, da one nisu temeljno proucene i da se treba zapitati ko ih je i kako odobrio, ko je i sa cime povezan i zbog cega se sve to dozvoljava.

Kao i uvek, i ovaj put CDC stavlja politiku iznad nauke. Kao sto je gore navedeno, baza podataka o decijim vakcinama i bolestima je predata privatnoj kompaniji, Americkom planu o zdravstvenom osiguranju i receno je da je zatvorena za bilo kakvo dalje proucavanje. Takodje je naredjeno Medicinskom institutu da izvrsi studiju koja ce opovrgnuti bilo kakvu vezu izmedju bolesti i vakcine. Naucnici instituta su izveli zakljucak da su sve prethodne studije bile neadekvatne za istrazivanje, pa da su samim tim i rezultati nepouzdani, sto je bilo sasvim dovoljno CDC-u.

Neki, pak, poput dr Majkla Kabaka, tvrde da se nalaze izmedju dve vatre, s obzirom na to da, ukoliko vakcine zaista ne valjaju i ukoliko se povuku iz upotrebe, razmere epidemija mogu biti razarajuce.

Dr Gordon Daglas, jedan od direktora Nacionalnog instituta za zdravlje, na predavanju koje je imao na Univerzitetu u Prinstonu, maja 2001, izjavio je da se sprovode cetiri dodatne studije koje ce pokazati da vakcine nisu povezane sa autizmom i da ce njih iskoristiti da ubede roditelje da su vacine korisne za decu.

U maju prosle godine, Nacionalni institut za zdravlje je izdao svoj konacni izvestaj. Zakljucak je bio sledeci: Studija je pokazala da ne postoji nikakva veza izmedju vakcina na bazi zive i bolesti. Ove studije su bile vrsene na osnovu epidemioloskih podataka evropskih zemalja, tako da se slobodno mogu uzeti kao nevazece. Takodje, neke od njih su bile sprovedene na deci koja su isuvise mala da bi imala simptome autizma, dok simptomi kod malo starije dece nisu nigde prikazani. Takodje je unesena i nova Verstraetenova studija koja je dala slicne rezultate. Slucaj su, posle ovoga, zakljucili, uz preporuku da se ne vrse nikakva dalja ispitivanja.

Ovaj izvestaj je zadovoljio CDC, ali nije ubedio nikoga. Republikanski doktor sa Floride, Dejvid Veldon, ostro je iskritikovao CDC, rekavsi da su sve studije nedovoljno ubedljivo izvedene i jako lose isplanirane i da razume zasto ne zele da prihvate krivicu, jer bi samim tim prihvatili odgovornost za stotine hiljada obolele dece.

Pod pritiskom Kongresa i roditelja obolele dece, CDC i Medicinski institut su primorani da vrate bazu podataka dostupnu siroj javnosti.

I pored toga, samo dva naucnika su do sada dobili pristup ovoj bazi, dr. Mark Gejer, predsednik Genetskog centra Amerike i njegov sin Dejvid. Oni su proveli godinu dana u borbi sa CDC-om da bi joj pristupili. Zahvaljujuci ovim podacima, oni su sproveli cetiri studije koje su pokazale da vakcine i bolest zaista imaju velike eze jedno sa drugim. Takodje su dokazali da deca koja su vakcinisana vakcinama koje sadrze timerosal imaju tri puta vece sanse da obole od autizma i vise od tri puta vece sanse da imaju problema sa govorom ili da budu mentalno retardirana. Takodje, studija koja ce uskoro izaci, pokazuje da je se broj autisticne dece smanjio od kada je se pocelo sa izbacivanjem timerosala iz vakcina.

Kako su se federalne sluzbe borile sa naucnicima da se ne sprovode istrazivanja sa vakcinama, neki od njih su se okrenuli drugim metodama. Den Olmsted iz UPI-a je u aprilu sproveo zanimljivu studiju. Naime, on je zeleo da pronadje decu koja nisu bila izlozena zivi iz vakcina, suprotno od onoga sto su svi naucnici radili do tada. On je nasao mesto u kome su jedina populacija bili Amisi, u oblasti Lankaster, u Pensilvaniji. Srazmerno broju dece obolele od autizma na drzavnom nivou, on je izracunao da bi 130 dece trebalo da bude obolelo. Nasao je samo cetvoro i to jedno dete koje je bilo izlozeno zivi u lokalnoj fabrici i troje koje su primili vakcinu.

Najzad su i mnogi zvanicnici poceli da objavljuju rezultate istrazivanja i da se vise bave problemom. Senator Ken Vinstra, rekao je za jedan magazin da je nakon tri godine istrazivanja, koje je on nadgledao, sakupljeno dovoljno podataka da se moze sa sigurnoscu potvrditi da vakcine i autizam imaju veze jedno sa drugim. Kako je naveo, broj obolele dece je naglo porastao od 1990. za cak 700 puta, a tih godina je uvodjeno sve vise i vise vakcina. Bolest je najrasprostranjenija bila u Ajovi i Kaliforniji, ali se dalje prosirila na jos 32 drzave.

Ali, umesto da prati rezultate istrazivanja, FDA nastavlja da odobrava timerosal u proizvodnji. Ono sto je postalo veoma zabrinjavajuce je da americka vlada nastavlja da odobrava posiljke ovakvih vakcina u zemlje u razvoju. Na primer, u Kini, zemlji koja nije poznavala ovu bolest do 1999. kada su poceli da dobijaju vakcine od SAD-a, pretpostavlja se da danas od autizma boluje preko 1.8 miliona dece. Takodje, broj obolelih raste i u Idiji, Argentini, Nikaragvi i mnogim drugim zemljama u razvoju. Svetska zdravstvena organizacija i dalje ignorise stanje i odobrava timerosal kao suplement koji nije opasan, ali je jos u fazi ispitivanja.

Jos jedno veliko pitanje na koje se ovde mora obratiti paznja je pitanje moralne krize. Jer, ako je ovo sve istina, ako americke zdravstvene organizacije zaista zataskavaju studije i ako su dozvolile da se otruje zivom citava generacija americke dece, ovo prerasta u najveci skandal u istoriji americkog zdravstva. Mark Blaksil, potpredsednik SafeMinds-a, neprofitabilne organizacije koja se bavi problemom unosenja zive u lekove kaze da je CDC kriv za nesposobnost i nemar. Steta koju su nanele vakcine je velikih srazmera. A obzirom da se u SAD-u ne moze tacno utvrditi broj obolelih, on smatra da zvanicnici treba da se zabrinu za to kako ce odreagovati zemlje treceg sveta, kada shvate da im SAD truje decu. Naucnici koji pokusavaju da sakriju stetnost timerosala su zrtve neznanja i ne shvataju da ce ovakvim stavom jedino postici da SAD od najvece svetske sile, postane najsiromasnija i najbolesnija zemlja sveta.


Izvor: Vakcine.comyr.com
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Otkrivanje autizma u najranijoj fazi




Naučnici tvrde da se prvi znaci autizma kod dece mogu primetiti već u prvoj godini života što će umnogome olakšati ranije dijagnostifikovanje ovog poremećaja.

news_9965.jpg


Britanski istraživači su proučavali 104 bebe uzrasta od 6 do 10 meseci. Nakon pregleda u njihovoj trećoj godini došli su do zaključka da je kod dece kod koje se razvio autizam primećen neobičan obrazac moždane aktivnosti pri odgovoru na kontakt očima sa drugom osobom.

"Istraživanja pokazuju da bi praćenje moždanih aktivnosti kod beba, moglo pomoći u predviđanju rizika od dobijanja autizma", rekao je vođa istraživanja Mark Džonson, direktor
Centra za mozak i kognitivni razvoj pri Birkbek koledžu u Londonu.

Osnovne
karakteristike ovog stanja su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija i ponavljani obrasci ponašanja.


Ono što je zabrinjavajuće je to što se simptomi autizma jasno ne ispoljavaju pre 2. godine života.

"Baš zato što nismo u stanju da prepoznamo autizam kod beba ispod 10 meseci života želeli smo da vidimo da li ćemo uz
pomoć merenja aktivnosti bebinog mozga u različitim pravcima, moći da ustanovimo najranije znake ovog poremećaja", rekao je Džonson.

Istraživači su koristili pasivne senzore kako bi se registrovala aktivnost mozga dok su bebe posmatrale lica koja gledaju prvo u njih, a nakon toga gledaju negde drugde.
Kao rezultat, većina beba kod kojih se kasnije razvio autizam pokazale su da je razlika u moždanoj reakciji kada neko posmatra bebu i kada skreće pogled sa nje veoma mala.


Suprotno njima, deca koja su se razvila bez smetnji pokazivala su jasnu razliku u moždanoj reakciji u ove dve eksperimentalne situacije.
Međutim, javila su se i izvesna odstupanja od navedenih predpostavki, pa se smatra da rezultati istraživanja nisu 100 posto tačni.

Džonson navodi da je načinjen prvi korak ka otkrivanju autizma u najranijoj fazi, ali je potrebno sprovesti još istraživanja koja će potvrditi važnost ovih razlika u moždanim aktivnostima, prenosi Yumama.




Izvor: S media
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Autizam ima genetsku podlogu?





Analiza podataka prikupljenih od 549 porodica sa autističnom decom ukazala je na prisutnost spontanih mutacija gena u spermatozoidima ili jajnim ćelijama roditelja


Ilustracija


LONDON - Analiza podataka prikupljenih od 549 porodica sa autističnom decom ukazala je na prisutnost spontanih mutacija gena u spermatozoidima ili jajnim ćelijama roditelja.

Ove mutacije povećavaju rizik za autizam kod dece koja ih četiri puta češće nasleđuju od očeva nego od majki.

Časopis "Nature" piše da je reč o mutacijama u delovima gena zaduženim za kontrolu proizvodnje proteina koji su povezani sa razvojem mozga.

Neke od otkrivenih mutacija bile su povezane sa 5 do 20 puta većim rizikom za autizam.

U istraživanjima američkih naučnika ukupno je identifikovano nekoliko stotina gena koji bi mogli pomoći u razvoju tretmana za autizam.

Podaci prikupljeni u SAD ukazuju na prisutnost autizma kod 1 od 88 dece, pri čemu se procenjuje da je genetika povezana sa 80 do 90 odsto rizika za pojavu autizma.









Izvor: Novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Autizam počinje pre rođenja


Naučnici Univerziteta Kalifornija veruju da promene u razvoju mozga fetusa mogu prouzrokovati simptome autizma i sličnih poremećaja.

2hf9mnox1lrbc4yett9.jpg


Prema rečima istraživača, novi podaci naglašavaju potrebu ranog otkrivanja i tretiranja autizma kada je još moguće modifikovati posledice uočenih promena na mozgu, prenosi Bi-Bi-Si.

U novoj studiji su korišćeni podaci prikupljeni post mortem (posmrtnom) analizom mozga 22 dece stare od 2 do 15 godina.

Pomoću niza genetskih markera je otkriveno postojanje abnormalnosti u mozgu kod 90 odsto dece s autizmom i samo 10 odsto ostale dece.

Uočene promene bile su prisutne u delovima mozga ključnim za jezik, društvenu i emocionalnu komunikaciju.

Naime, radi se o promenama koje nastaju znatno pre rođenja, objasnili su naučnici.


Izvor: Tanjug
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Kontroverzno: Autizam kao posledica obrezivanja?
IZVOR: B92


Obrezani dečaci imaju mnogo veće šanse da razviju poremećaj pažnje i autizam do desete godine, tvrdi studija iz Danske. Ali nisu svi eksperti saglasni sa ovim "ekstremno spekulativnim otkrićima", pišeRT.


130880352254b240d4a3e79026605702_orig.jpg

Foto: Beta/AP



Rizik je udvorstručen ako je dečak obrezan do pete godine, tvrdi i studija Statens Serum instituta. Veza je, kažu oni, u stresu koji nastaje kao posledica bola tokom obrezivanja.

Naučnici su svoje tvrdnje bazirali ne uzorku od 340.000 dečaka koje su pratili od 1994. godine pa do 2003. godine. Dečaci iz nemuslimanskih porodica su takođe u riziku da razviju poremećaj pažnje s poremećajem hiperaktivnosti (ADHD).

Objašnjavajući studiju, profesor Morton Friš sa instituta u Kopenhagenu rekao je: "Zaključak je doneti i na osnovu kombinacije otkrića da kod životinja jedna bolna povreda uzrokuje životni stres i da studija pokazuje važnu i jaku korelaciju između zemalja sa neonatalnim obrezivanjem kod dečaka i prevalence takođe dečaka sa autizmom".

Ovo znači da percepcija bola dečaka može da ih iskrivi za ceo život, a karakteristika je česta među decom s autizmom.

Blizu 5.000 dečaka, čije je zdravlje praćeno zbog studije, su dobili dijagnozu autizma do devete godine.

Friš je dodao da "se danas smatra neprihvatljivim obrezivanje dečaka bez odgovarajućeg anestetika".

"Međutim, nijedna od standardnih intervencija kojima se umanjuje bol kod obrezivanja ne eliminiše isti sasvim a neki dečaci će doživeti obrezivanje, veoma bolnim", dodao je.

On veruje da će ova otkrića, koja su objavljena u stručnom časopisu "Journal of the Royal Society of Medicine", ubrzati druge naučnike da nastave gde je on stao u cilju da zaustave "povećani rizik od ozbiljnih neurorazvojnih i psiholoških posledica".

Međutim, njegova otkrića su izazvala oprečne reakcije. Džeremi Turk, dečji i adolescentni psihijatar veruje da su rezultati studije interesantni ali dodaje da ih treba "pažljivo razmotriti - i da se ne mogu zaključiti jasni dokazi iz podataka", piše Dejli mejl.

Slabost studije je, kaže Turk, u tome što su recimo mnogi slučajevi autizma nisu primećeni dok deca nisu postala starija i da ima nekoliko slučajeva autizma koji se mimoilaze sa podacima.



Ilustracija; Foto: pixabay.com


On je takođe rekao da faktori u studiji stvaraju "de facto" veze i potpuno eliminišu mogućnost od spektra autističnih poremećaja (ASD) koje uzrokuju različite promene.

On misli da je tvrdnja o "traumi iz detinjstva" veoma spekulativna.

I drugi stručnjaci su se složili sa Turkom - Dejvid Kac sa Univerziteta Koledž London, kaže da je "studija daleko od ubedljice: korelacija nije jednaka sa uzrokom".

"Godinama unazad postoje pokušaji da se poveže autizam i autistični spektar sa boginjama, zauškama, rubeolama što se pokazalo kao prevara", rekao je on za Huff Post.

On kaže da postoji niz abnormalnosti u mozgu ljudi koji pate od ASD-a a posebno postoji "jaka genetska komponenta".

Sa druge strane, Centar za kontrolu bolesti je početkom decembra prednost dao obrezivanju s tvrdnjom da dobre strane preovladavaju rizike.

Njihova istraživanja su bazirana na petogodišnjoj studiji u subsaharskoj Africi, gde je obreziovanje dalo dodatnu zaštitu od HIV-a i HPV-a kao i od infekcija urinarnog trakta.

Iako najviše društveni, etički i religijski faktori igraju ulogu u odluci da li će do obrezivanja doći, zvaničnici Centra za kontrolu bolesti veruju da ovaj zahvat smanjuje mogućnost od uzimanja HIV-a za 60% kao i da smanjuje šanse za određene tipove raka za trećinu.

Debata u vezi sa ovom temom, vodi se svuda u svetu, a politički i religijski faktori igraju glavnu ulogu. Izrael je EU označio kao rasistički zbog napada na ovu medicinsku praksu, dok se u zemljama poput Norveške razmišlja o zabrani nemedicinskih cirkumcizija.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Razumeti osobe sa autizmom

U subotu 2. aprila obeležava se Svetski dan autizma a međunarodna asocijacija Autizam-Evropa je tim povodom pokrenula dugoročnu kampanju s ciljem da pozove građane da bolje razumeju kako to izgleda živeti sa autizmom.

CABnWNv.jpg


U okviru kampanje čija je središnja tema "poštovanje, prihvatanje, inkluzija", građani su pozvani da podignu svest simboličnim pronošenjem štafete u cilju promovisanja uključivanja i učešća osoba sa autizmom u društvo.

Ovaj poziv na akciju je takođe proširen i na medije, donosioce odluka, uz naglasak na potrebu za podsticanjem inkluzivne politike i promovisanjem poštovanja prava osoba sa autizmom, saopštio je Autizam-Evropa, međunarodna asocijacija koja spaja više od 80 organizacija koje se bave zaštitom prava osoba sa autizmom.

"Uprkos tome što danas mnogi imaju svest o autizmu, vrlo malo ljudi razume šta znači živeti život kao osoba sa poremećajem iz autističnog spektra . Ovaj nedostatak razumevanja stvara prepreke u stavovima i nedostatak podrške, koji otežavaju uključivanje osoba sa autizmom u društvo," navodi se u saopštenju.

Tako se osobe sa autizmom često u velikoj meri suočavaju sa izolacijom u svojim lokalnim zajednicama, kao i u društvu u celini, što sve pojačava diskriminaciju sa kojom se suočavaju u mnogim oblastima života, navodi Autizam-Evropa

Povodom Svetskog dana autizma, Autizam-Evropa želi da naglasi ključnu ulogu koju svaki član društva može da odigra u uklanjanju nekih od ključnih prepreka za inkluziju sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom, i prisete se načela i prava sadržanih u Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, kako bi se stvorili uslovi za inkluzivno društvo.

Svetski dan autizma je proglašen od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2007. godine kao dan za skretanje pažnje na urgentne potrebe ljudi sa autizmom širom sveta.

Autizam je složeni razvojni poremećaj. On umanjuje socijalne i komunikacijske sposobnosti ličnosti čime se često izaziva prikazivanje neobičnih ili ponavljajućih ponašanja i interesovanja.

Ključne poruke ovogodišnje kampanje su da 1,1% ukupne populacije ima neki oblik poremećaja iz autističnog spektra a da je razumevanje osoba sa autizmom prvi korak ka pristupačnom i inkluzivnom društvu.

Osobe sa autizmom i Aspergerovim sindromom izgledaju kao da se ponašaju neuobičajeno ali poseduju mnoge skrivene veštine i talente. Ključ je znati kako to iskoristiti i pomoći osobama sa autizmom da iskažu svoj puni potencijal.

"Razmislite o tome kako vaša zajednica, radno okruženje, škole mogu prijateljski dati osobama sa autizmom šansu da pokažu svoje prave mogućnosti", navodi Autizam-Evropa.

Tačan podatak o broju osoba sa autizmom u Srbiji nemamo,ali prema evropskoj statistici da 1% populacije ima dijagnostifikovan autizam,možemo govoriti o broju od oko 60.000.osoba sa autizmom, navedeno je u saopštenju.

Misija Autizma-Evrope je između ostalog formiranje Nacionalnog registra koji bi omogućio precizan uvid u broj osoba sa autizmom u Srbiji i , olakšao bi ostvarivanje prava osoba sa autizmom,a državi planiranje sredstava i resursa, kao i donošenje Nacionalne strategije za autizam koja bi pokrivala problermatiku od najranijeg, dijagnostika, do najstarijeg

Ta asocijacija se zlaže za poštovanje izglasanih i donošenje novih zakona koji štite prava osoba sa autizmom, razvijanje servisa podrške, kvalitetnije i dostupnije srednje obrazovanje i postojanje adekvatnih zanimanja za osobe sa autizmom kao i veću edukovanost zdravstvenih radnika za lečenje bolesti koje nisu posledica autizma kod ovih osoba.

(B92.net)
 
Natrag
Top