Aspirin ima antikancerogeno dejstvo

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Aspirin ima antikancerogeno dejstvo

Krstarica 01.03.2010 13:00



Brojna istraživanja potvrdila su da aspirin ima antikancerogeno dejstvo.

Najnovije u nizu ovih istraživanja pokazalo je, nakon uspešno završene terapije lečenja raka dojke, da žene koje nastave sa uzimanjem aspirina znatno smanjuju rizik od umiranja ukoliko dođe do ponovne pojave raka. Kako se ovo saznanje odnosi na osobe koje se leče od raka, a kako na one koji su zabrinute zbog mogućih rizika?

Da li aspirin stvarno povećava šanse za preživljavanje?

Jedino kliničko ispitivanje u kojem se testira prepisana terapija, nasuprot neaktivnom placebu, može dokazati da je terapija aspirinom efikasna. Međutim, dok dokazi ove vrste ne budu dostupni, sledeća najbolja stvar jeste sprovođenje istraživanja u kome se tokom određenog vremenskog perioda posmatraju osobe koje se leče ovom terapijom. U jedno od takvih istraživanja bilo je uključeno 4.000 medicinskih sestara koje su prethodno bile lečene od raka dojke, i to 12 meseci ranije.
Rezultat: kod medicinskih sestara koje su uzimale aspirin, kada je reč o umiranju od raka i ponovne pojave bolesti na drugome mestu, verovatnoća je bila znatno manja. Nakon uzimanja u obzir stadijuma raka, statusa menopauze, telesne mase i hormonalne osetljivosti tumora, kod žena koje su uzimale aspirin svakog dana u nedelji verovatnoća za smrt od raka dojke smanjena je za čak 43%.
Ipak, nalazi istraživanja mogu se primeniti samo na žene koje nastave sa normalnim životom najmanje 4 godina nakon terapije lečenja. S obzirom na to da čak 90% žena sa dijagnozom raka dojke živi u proseku najmanje 5 godina nakon terapije, nalazi ovog istraživanja nose prilično veliki klinički značaj.

Može li terapija aspirinom uspešno zameniti ostale terapije za lečenje raka dojke?

Nažalost, odgovor nije potvrdan. Ukoliko aspirin i pomaže pri sprečavanju ponovne pojave raka, on to čini jedino ukoliko dopunjuje već preporučene terapije za lečenje raka.

Da li aspirin može da spreči pojavu raka dojke?

Izvesna istraživanja ukazuju na to da aspirin ima potencijal da smanji rizik od pojave raka dojke, i to kod žena koje nisu nikada bolovale od ove bolesti. Druga istraživanja došla su pak do sasvim suprotnih zaključaka. Jedno je sigurno - nakon kombinovanja podataka većeg broja istraživanja, postoji nagoveštaj da aspirin ili neki drugi lek protiv upale mogu u određenoj meri smanjiti rizik od pojave raka dojke.
To saznanje s druge strane ne znači da žene koje nemaju rak dojke treba svakodnevno da uzimaju aspirin, jer uzimanje ovog leka nosi određeni rizik, posebno kada je reč o stomačnom i unutrašnjem kravrenju. Dakle, kod većine žena rizici koje nosi redovno uzimanje aspirina prevazilaze dobrobit uzimanja ovog leka kada je reč o sprečavanju raka dojke. Ukoliko se uzima pod nadzorom lekara, regularna manja doza aspirina, dokazano je, smanjuje čak i rizik od pojave srčanih oboljenja.
Smatra se i da aspirin može donekle umanjiti rizik od pojave ostalih vrsta raka, posebno raka prostate i raka debelog creva.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Aspirini - prijatelj i neprijatelj zdravlja

Aspirini - prijatelj i neprijatelj zdravlja

Jelena MATIJEVIĆ | 28. februar 2011. 14:08 | Večernje novosti

Većinu krvarenja u organima za varenje izaziva aspirin. O dobrim i lošim stranama leka govore prof. dr Zoran Vasiljević, internista-kardiolog i prof. dr Miodrag Krstić, gastroenterolog

1.jpg
Aspirin je najprodavaniji lek na svetu

Ako je lek samo onaj medikament koji je dostupan svima, onda je aspirin (acetilsalicilna kiselina) lek u pravom smislu reči. Od 1899. godine do danas, najprodavaniji je lek u svetu, a godišnje se uzme 120 milijardi doza od 300 miligrama.
Koristi se kao analgetik, protiv blažih bolova, kao antipiretik, protiv groznice i blažih zapaljenja, u malim dozama deluje i kao antikoagulans jer sprečava zgrušavanje krvi, a koristi se i u sekundarnoj prevenciji infarkta miokarda. Međutim, britanski i američki naučnici otišli su korak dalje i otkrili da se pozitivni efekti aspirina ne završavaju na tome. Oni su upravo otkrili da je ovaj lek delotvoran i u borbi protiv pojedinih vrsta tumora.

U uglednom britanskom časopisu „Lenset“ objavljene su dve studije o pozitivnim efektima aspirina u borbi protiv dve vrste tumora sa velikom procentom smrtnosti u celom svetu, debelog creva i pluća.
U prilog njegovoj lekovitosti govore i nedavno objavljeni rezultati istraživanja dr Pitera Rotvela, profesora Univerziteta Oksford da oni koji dnevno uzimaju 75 mg aspirina, za petinu umanjuju mogućnost da obole od raka debelog creva, prostate, jednjaka i pluća. Štaviše, profesor Rotvel savetuje zdravima, između 45 i 50 godina, da svakodnevno uzimaju 75 mg ovog leka.

Iako je jedan od najdostupnijih i najpopularnijih lekova, aspirin osim dobrih dejstava ima i neželjene efekte. Kardiolozi savetuju uzimanje aspirina da bi se smanjila mogućnost srčanog udara, ali gastroenterolozi upozoravaju na moguće štetno delovanje acetilsalicilne kiseline na organe za varenje.
O prednostima i nedostacima aspirina razgovarali smo sa lekarima Kliničkog centra Srbije u Beogradu, prof. dr Zoranom Vasiljević, internistom-kardiologom, načelnikom Odeljenja urgentne kardiologije Klinike za kardiologiju Kliničkog centra Srbije i prof. dr Miodragom Krstićem, gastroenterologom, direktorom Klinike za gastroenterologiju.
- Aspirin je lek bez koga danas ne mogu da se leče oboleli od ishemijskih bolesti srca, kao što su angina pektoris i stanja posle infarkta. Ovaj lek sprečava slepljivanje trombocita i stvaranje tromba, koji može potpuno da zatvori krvni sud i spreči ili smanji protok krvi do srca izazivajući infarkt ili nestabilnu anginu pektoris – kaže dr Vasiljević i naglašava kako oba oboljenja ugrožavaju život pa se aspirin daje da bi se umanjila mogućnost ponavljanja infarkta i da se stanje obolelih od angine pektoris ne pogorša.
- Mnogobrojne su bolesti srca za čije je lečenje ili ublažavanje posledica neophodno svakodnevno uzimanje aspirina, ali isključivo u dozama koje lekar odredi, da se jedna bolest ne bi sprečila a druga izazvala – objašnjava naša sagovornica i kaže da bi po preporukama Evropskog kardiološkog udruženja, aspirin trebalo da uzimaju:
*Bolesnici sa stabilnom anginom pektoris, zbog prevencije srčane tromboze i infarkta srca. Ukoliko, međutim, imaju krvarenja organa za varenje, obavezno im se daju i lekovi koji ih štite od delovanja aspirina
*Pacijenti sa arterijskom hipertenzijom, stariji od 50 godina, sa povišenim kreatininom ili visokim rizikom obolevanja od kardiovaskularnih bolesti
*Svi koji imaju iznenadni (akutni) infarkt
*Bolesnici koji su preboleli infarkt, osim ako su alergični na acetilsalicilnu kiselinu.

2.jpg

Kada je reč o uzimanju aspirina kako bi se sprečila kardiovaskularna oboljenja, profesorka Vasiljević naglašava da bi, uz preporuku lekara trebalo da ga uzimaju i pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, proširenim venama, nekim poremećajima ritma srca, aneurizmom leve komore srca i veštačkim zaliscima.
- Aspirin je i prijatelj i neprijatelj jer je spasao milione i oduzeo stotine života zbog gastroenteroloških komplikacija koje je izazvao. Neželjena dejstva aspirina, čak i u najmanjoj dozi, koliko god se činilo da su retka – nisu! Analize gastroenterologa o njegovom delovanju pokazuju da je aspirin izazvao većinu krvarenja iz želuca, jednjaka i dvanaestopalačnog creva, čak 30 odsto od svih krvarenja na ovim organima – ističe profesor Krstić i naglašava da gastroenterolozi ne osporavaju važnost ovog leka za lečenje bolesti srca, ali je neophodno da se pacijentima koji imaju povećan rizik od krvarenja organa za varenje uz aspirin obavezno daju gastroprotektori, lekovi koji umanjuju verovatnoću neželjenih efekata.

3.jpg

- Najveći rizik od uzimanja aspirina imaju pacijenti sa čirom u organima za varenje, posebno ako su već imali krvarenje, oboleli od gorušice ili dispepsije, kao i oni koji uz aspirin uzimaju lekove, poput ibuprofena – kaže dr Krstić, a osvrćući se na istraživanje profesora Rotvela, dodaje:
- Istina je da redovna upotreba aspirina može da umanji verovatnoću obolevanja od karcinoma debelog creva, ali samo njegove desne polovine, a ne celog! Štaviše, rak u ovom delu debelog creva je ređi nego u rektumu, na koji uzimanje aspirina nema uticaja. Zato ne možemo da preporučujemo uzimanje aspirina da bi se sprečio rak debelog creva.
Kada je reč o kardiovaskularnim oboljenjima, naš sagovornik poručuje:
- Oni koji nisu imali infarkt, a nemaju ni anginu pektoris, u slučaju da uzimaju aspirin, više rizikuju neželjane efekte nego što mogu da imaju korist od ovog leka. Zato je neophodno da se aspirin uzima isključivo uz preporuku i nadzor lekara, kako kardiologa tako i gastroenterologa.

SMANJUJE RIZIK OD RAKA
Svakodnevno uzimanje 75 mg acetilsalicilne kiseline, tokom šest godina, može za 24 odsto da smanji rizik od raka debelog creva onima koji su u rizičnoj grupi jer u njihovim porodicama postoji predispozicija ka ovom opakom oboljenju. S druge strane, pacijentima kojima je ta vrsta tumora već dijagnostikovana, redovno uzimanje aspirina smanjuje stopu smrtnosti za čak 30 odsto, tvrde Piter Rotvel i njegov tim. Druga studija bavi se rezultatima istraživanja o raku pankreasa, jednjaka, pluća i mozga. Pokazalo se da aspirin može da smanji stopu smrtnosti od ovih tumora za 21 odsto i njegovo pozitivno dejsto javlja se posle pet godina redovnog uzimanja, a tumora želuca i debelog creva, posle deset i traje punih dvadeset godina. „Treba, ipak, istaći da se ovo pozitivno dejstvo aspirina pre svega odnosi na adenokarcinome, tumore čije ćelije formiraju tubule ili luče sluz“, dodaje dr Piter Rotvel i naglašava da pacijenti aspirin nikako ne treba da uzimaju na svoju ruku, jer postoji opasnost od ozbiljnih krvarenja i iritacije digestivnog trakta.

USPORAVA OŠTEĆENJA JETRE Poznato je da usled učestalog uzimanja mnogo alkohola i jakih doza nekih lekova jetra može nepovratno da se ošteti. Imunolozi američkog Univerziteta Jejl nedavno su u stručnom časopisu „Džornal of klinikal investigejšen“ objavili ohrabrujuće rezultate svog istraživanja. Oni su ustanovili da svakodnevno uzimanje malih doza aspirina umanjuje rizik od pojava različitih promena na jetri. Američki naučnici su, zahvaljujući nekim molekulama aspirina, uspeli da blokiraju mehanizam koji izaziva te promene. Oni, međutim, naglašavaju da aspirin nipošto ne treba uzimati neposredno pre alkohola, jer u tom slučaju on neće zaštititi jetru od njegovog štetnog dejstva. Naprotiv, acetilsalicilna kiselina ubrzava rast nivoa alkohola u krvi čak 25 odsto.



 
Natrag
Top