Biblijske nelogicnosti

Učlanjen(a)
21.09.2015
Poruka
1.460
Ne treba meni Wiki. Otvorim Bibliju i pogledam.
Ne, ne otvori ono sto si prilozio.
4. Makabejska. Zašto je čas ima a čas nema.
Znao sam da je ona u itanju samo nisam bio siguran, kad smo pre neki dan nabrajali devterokanonske knjige nabrojao sam i 4. Makavejsku, ali mi je osoba sa kojom sam govorio rekla da je ta knjiga izbacena, kad sam pitao zasto nisu mi rekli, ali koliko znam ona se ne nalazi u nasim devterokanonskim knjigama, greska je ta sto su je ubacili u prvom izdanju jer se ona anlazi u nekim starijim grckim rukopisima iz 4. i 5. veka,ona je naisana posle smrti Hristove od strane Josifa Flavija jevrejskog istoricara.Makavejska knjiga nikada nije bila kanonska knjiga Starog Zaveta, ona je samo dobra za proucavanje, mislim da ti je razlog jasan, ona je napisana od strane jevrejina posle smrti Hristove, na zapadu je i nema koliko ja znam.Ona se ne smatra bogonadahnutom, samo korisnom za izucavanje, ali ne i bogonadahnutom, najverovatnije su je izbacili zbog toga sto bi neko pogresno razumeo i smatrao bi je kanonskom kao i ostale, ona se u grckim izdanjima Svetog Pisma iz 19. veka nalazi, na kraju celog kanona nalazi se 4. Makavejska sa upozorenjem(napomenom) da ona nije kanonska.

Tri kriterijuma zaodredjivanje kanona postoje:

1.Istorijski9pisac mora biti neko od ucenika Hristovih)
2.Teoloski(ucenje mora da se slaze sa predanjem i ucenjem crkve)
3.Rasprostranjenosti(mora biti prihvacena medju vise hriscanskih zajednica tj. crkava)

Knjige koje se ne nalaze u kanonu Svetog Pisma nisu prosle jedan od ovih kriterijuma.

Mogu da iznesem razloge za Novozavetne knjige, ali za SZ nije potrebno, mi prihvatamo kanon Septuaginte.Sveknjige koje se nalaze u izdanju Svetog Pisma sa devterokanonskim su kanonske.Devterokanonske knjige su knjige aleksandrijskog kanona koje nisu postojale u u opticaju u Palestini i zato ih jevreji koji su sastavili novi kanon u 1. veku ne prihvataju devterokanonske knjige.U Pravoslavnoj crkvi one su nadahnute i kanonske koliko i protokanonske i crkva iz njih crpi neka ucenja, one se smaraju bogonadahnutim(sem 4. Makavejske).U Danicicevom prevodu ih nema jer je on SZ preveo po zahtevu protestanata koji su svoj kanon Svetog Pisma Starog Zaveta uzeli od jevreja odosno oni su reveli SZ direktno sa jevrejskog i prihvatili njihov kanon iz 95. godine posle Hrista.

Ostale knjige SZ sem protokanonskih i devterokanonskih koje si nabrojao kao npr. knjiga o Enohu su apokrifi i nisu kanonske.

Kasnije cu detaljnije izloziti NZ nekanonske knjige koje su vecinom gnosticke, odnosno napisao is je MArkion ili Vasilis.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
05.01.2011
Poruka
214
Poslednja izmena od urednika:
Učlanjen(a)
21.09.2015
Poruka
1.460
Šta je tu sporno?
Pogledaj.
A to Amfilohije i Atanasije nisu znali kod prvog izdanja? Ne deluje mi ubedljivo.
Ne radi se ovde o tome da li su znali ili ne vec o tome da li je pametno da to urade, verovatno su podlegli kritici vezanoj za knjigu i odlucili da nije pametno da je ubace, ja je takodje ne bi ubacio.

Zar 4. Makabejska nije u Septuaginti?
Septuaginta je nastala pre Hrista, a 4. MAkavejska posle Hrista, ona se nalazi u kasnijim prepisima iz 4. i 5. veka najverovatnije su je dodali ostalim Makavejskim zbog sadrzaja i verovatno je dodatak kao mnoge stvari u ranoj hriscanskoj literaturi, npr. kasniji dodatak MArkovom jevandjelju, naravno ovaj dodatak datira iz 1. veka i u njemu nema pogresnog ucenja, ali dodatak je uocljiv.
 
Učlanjen(a)
21.09.2015
Poruka
1.460
6. Acts of Paul and Thecla
U pitanju je jereticki spis.
Corinthians to Pauland and 3 Corinthians
Falsifikat, postojale su jos dve Pavlove poslanice Korincanima koje i on sam pominje, ali su one izgubljene.
Takodje u pitanju je falsifikat tj. jereticki spis.
Jeste u kanonu, ali bilo je dosta debata da li ju je Pavle napisao jer je stil pisanja drugaciji, ali su je neki sveti oci prihvatali, stil pisanja je drugaciji najverovatnije jer je poslanica upucena jevrejima na njihovom jeziku i njihovim mentalitetom, zato se dosta razlikuje od ostalih poslanica koje su upucene paganima.
Luter je nije prihvatao jer je apostol Jakov govorio da se bez dela ne mozemo spasiti i da je vera bez dela mrtva, Luter je verovao da se ljudi mogu spasti i ako ne cine dobra dela, a ko ne cini dobra dela taj ocigledno nema ljubavi, a bez ljubavi se ne moze niko spasti.
Nije napisana od strane apostola Petra, najverovatnije je zapis njegove besede, da li parafraziran ili ne to nije bitno, ali je poslanica nadahnuta, nastala je izmedju 90. i 100. posle Hrista.
Jedini razlog zasto je Otkrovenje u kanonu jeste taj sto se pominje u poslanicama Sv. Ignatija Bogonosca koji je bio ucenik Svetog Jovana Bogoslova(apostola) nije se u pocetku znalo koji Jovan je pisac, da li je u pitanju neki prezviter Jovan ili apostol Jovan, ali svedocanstvo svetog Ignatija je otklonile sve sumnje ona je kanonska.
31. 1 Clement
32. 2 Clement
Prvu je najverovatnije napisao Sveti Kliment Rimski, a drugu neko drugi ko se potpisao njegovim imenom, autoritet pisca druge poslanice nam je nepoznat, one sadrze pravoslavno ucenje, ali nisu u kanonu jer ih nisu apostoli napisali, ali su korisne za citanje kako kazu Sveti Oci.
33. Shepherd of Hermas
Jedan izuzetan spis, mnogo mi se svidja ovo delo trebalo bi da ga procitas, napisao ga je Jerma(2. vek) koji je bio veliki gresnik kako on sam kaze, trazio je od Boga pomoc i Bog mu je dao vidjenje, opisuje se vidjenje starice(crkve), episkopa itd.
Nije u kanonu jer je nije napisao niko od apostola.
Epistle of Barnabas
Intersantno delo, Sveti Kliment Aleksandrijski ga pripisuje sv. Varnavi, za ovu poslanicu je karakteristicno to sto pisac ceo SZ zakon tumaci alegorijski i kaze da su jevreji pod uticajem djavola i zbog svojih tvrdih srca bili slepi i nisu videli dublji smisao Bozijeg zakona, on sav zakon tumaci alegorijski pa cak i zakon o cistim i necistim zivotinjama u kom on kaze da su neciste zivotinje zapravo osobine ljudi i da se njih treba klanjati, ali jevreji tvrdog srca su sve shvatali bukvalno i nisu videli skriveni motiv ljubavi u zakonu.
Potice sa kraja 1. veka, pisac je nepoznat, ali je u pitanju najverovatnije neko od ucenika apostola, Didahi karaktrise to sto on opisuje crkveno ustrojstvo u 1. veku, on govori o jerarhiji, ustanovljenju nedelje kao dana koji se svetkuje zbog Hristovog Vaskrsenja, govori o ustanovljenju posta sredom i petkom jer fariseji poste utorkom i cetvrtkom, govori protiv nacionalizma i rasnog pripadnistva i otvoreno osudjuje bilo kakav patriotizam i nacionalizam govoreci da su hriscani jedan poseban i zaseban narod i ne dele se na nacije.
36. Ser`atä Seyon
37. Te'ezaz
38. Gessew
39. Abtelis
40. Book of the Covenant 1
41. Book of the Covenant 2
42. Ethiopic Clement
43. Ethiopic Didescalia
Ove knjige pripadaju Etipskim kanonima, a Etiopska i Koptska "Pravoslavna crkva" nisu pravoslavne i one su se odvojile 451. godine, oni su monofiziti(jeretici) koji veruju da Hristos nije bio covek uopste vec samo Bog i da je Njegov zivot i stradanje prividno.
 
Učlanjen(a)
21.09.2015
Poruka
1.460
Ne volim se igrati žmurke s bubuljičavim pubertetlijama. Ako imaš neke konkretne primedbe reci.
Kakav problem ti imas sa mnom?
JA te nisam napaso, prvi si mene napao iz neznanog razloga.
U to ne sumnjam.
Nisam razumeo sta hoces da kazes, ja svestenstvo nikad nisam branio i uvek se borim protiv njihovog licemerja i raskosnog zivota, koliko sam samo puta rekao da oni ne bi uopste trebalo da imaju primanja vec bi trebalo da se bave sekundarnim zanimanjem i od toga zive zbog ceka sam bio odbacivan i smatran ludakom, i onda se pojavi neko ko mi kaze da ja branim svestenstvo?
E to moj prijatelju meni nije jasno, kako sebi za pravo dajes da me na takav nacin vredjas.
 
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.255
Kakav problem ti imas sa mnom?
JA te nisam napaso, prvi si mene napao iz neznanog razloga..
Covek sebe smatra intelektualcem, ne vidi dalje od nosa i pored toga je ateista koji misli da je najpametniji, svidjaju mu se filozofi koji se skidaju u gace..
Napada on svakog vernika, smatra ih glupim i neobrazovanim, ne brini..
 
Natrag
Top