Hristov Zakon ili Deset Zapovesti (Tora)? Subota VS Nedelja?

VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Kod pojedinih "DRŽANJE SUBOTE DUHOM" je u stvari "NJENO OTVORENO KRŠENJE"

To bi bilo isto kao kada bih ja rekao "JA DRŽIM ZAPOVESTI NE UKRADI, NE ČINI PRELJUBE, I NE UBI - DUHOM" a išao okolo i krao, činio preljube, i ubijao"

Sam ovaj primer treba da pokaže - da i zapovest o suboti treba držati vidljivim delom, odnosno - taj dan koristiti za odmor od svakog posla, za odlazak u crkvu, slavljenje tvorca, itd..
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Mi drzimo subotu duhom, sto bi ti rekao "neformalno"!

A šta su oni u SZ držali bez duha, Avram i dr.

I lekari drze subotu "neformalno", jel je preci ljudski zivot, nego fizicko izvrsavanje i preci je duh nad telom.

Pa pravosl. ne drže ni nedelju, a kamoli subotu u duhu. Ko je rekao da se treba držati formalno.

Tako i mi duhom drzimo!
Jel Hristov zakon je duhovan!

A šta je Zakon kojeg je Bog dao tjelesan (u SZ).

Subota je radi coveka data, da bi se on odmorio.

I da bi imao još dublji odnos sa Bogom. A šta je u SZ dato za nešto drugo.

I ukazivala je na odmor u Hristu, i mi to razumevajuci odmaramo duhom i srcem, shvatajuci da je subota simbol oslobodjenja od greha i ropstva grehu, kao sto je Pavle kazao u jevrejima poslanici!

Nigdje nije subota ukazivala na Hrista nego na stvaranje. A šta su u SZ odmarali bez Hrista?

shvatajuci da je subota simbol oslobodjenja od greha i ropstva grehu, kao sto je Pavle kazao u jevrejima poslanici!

Subota je simbol stvaranja tako je i napisao Pavle, nije zakon oslobođenje od grijeha, nego žrtva. A zakon ukazuje na grijeh.

Ja licno volim subotu, ona se moze i fizicki drzati ujedinjeno sa duhom, i ja tako odmaram, i nemam nista protiv toga, vec protiv pogresnog i iskljucivog insistiranja na fizickom pocinku, sto biblija i Hristos nikada nisu naucavali kao preko potrebno!

Pa ta nauka je već bila u SZ. Nigdje nema nove nauke u NZ.

Hristos je rekao: "moj Otac radi sve do sad, pa radim i ja"!

To uključuje dobra djela, a ne redovne poslove.

Fizicki aspekt tu nije bitan, vec duhovni!

Jeste i fizički bitan.

Tebi je formalno kada ti se tako svidja!
A neformalno opet kad ti hoces meni da udaris kontru.. ili pak kombinujes ta dva!

Imaš li dkaz iz Biblije, tvoja filozofija me ne zanima.

Sve cinis, samo da izmanipulises!

Prazna priča bez dokaza.
 
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.249
Nigdje nije subota ukazivala na Hrista nego na stvaranje.

Pavle kaze da jeste:

"Jer negde rece za sedmi dan ovako: 'i pocinu Bog u DAN SEDMI od svih dela svojih"

"I na ovom mestu opet: 'NECE UCI U POCINAK moj''

"Jer da je Isus Navin one DOVEO U POCINAK, ne bi za drugi dan govorio po tom"


Dakle, subota je jevrejima bila SIMBOL POCINKA U OBECANOJ ZEMLJI!

To se slaze sa 'ponovljenim zakonima' tj. 4. zapovescu, i Pavle je to dobro znao kao farisej:

"SETI SE DA SI BIO ROB.. I ZATO TI JE GOSPOD ZAPOVEDIO DAN SUBOTNJI"!

Drugim recima, zapovedio je "da se odmaraju" jer su bili "robovi u egiptu", a sada su slobodni pa ne treba da rade, i to je razlog za subotu, a ne stvaranje!!!

Stvaranje je samo iskorisceno kao primer tj. uzor koji trebaju da slede. Taj odmor treba da bude kvalitetno vreme. Htelo se reci 'Bog se odmorio, tako cinite i vi', nista drugo.

Pravi razlog za subotu jevrejima je zapravo "odmor od ropstva u egiptu", a za nas Hriscane razlog je "odmor od ropstva grehu". U Hristu se ispunjava taj deo zakona, jel mi u njemu imamo "mir", "odmor" i "pocivanje" od greha..

Zato Pavle pise o suboti kao o ''simbolu obecane zemlje", jel je ona za jevreje predstavljala "odmor od ropstva"!

Isto tako kaze Pavle, za nas "danas" vazi subotnje pocivanje - odmor u Hristu, ali ne fizicki pocinak (kao sto vi navodite) vec pocinak duhom!



Pocinak o kom Pavle ovde govori je dakle "duhovne prirode"!

Evo i dokaz:

"
Dakle je ostavljen subotnji pocinak... BOJMO SE DAKLE DA NE ZAKASNI KOJI OD VAS!"

Jevrejin ne moze "zakasniti" da udje u pocinak jel tacno zna kada subota pocinje. Dakle ovde se radi o "duhovnom pocivanju u Hristu" a ne "telesnom"!

...

Takodje u kolosanima 2:16, on govori protiv subote i protiv obaveze drzanja, jer mi drzimo subotu duhom u Hristu, i zato je ona 'sen' ili senka Hrista!


A šta su u SZ odmarali bez Hrista?

Naravno, zato ih je i pustio da pomru u pustinji!

Pa i kasnije kad su usli u zemlju, pravi znacaj subote nije bio ispunjen, jel nije trebalo Isus Navin da ih uvede u pocinak, vec Hristos u svoje vreme. Subota je simbol toga.

Hristos je nama dao mnogo vece izbavljenje, nego sto je Bog dao Jevrejima u ono vreme. Tada ih je izbavio iz egipatskog ropstva, a nas danas iz ropstva grehu.

To je smisao subote, odmor u Hristu, od ropstva grehu!
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.249
Kod pojedinih "DRŽANJE SUBOTE DUHOM" je u stvari "NJENO OTVORENO KRŠENJE"

Da li je praksa obrezanja srca, krsenje zakona o fizickom obrezanju???

Subota nije moralne prirode kao ostali zakoni da bi mogla biti prekrsena!

Ona se prevashodno drzi srcem a ne fizickim postupkom, i stoga je ona duhovna a ne fizicka kategorija!

Hristos nije drzao fizicki aspekt subote, vec duhovni, kada je izjavio: "Otac moj radi sve do sad, pa radim i ja"!

Ti meni postavljas pitanje, kao kad bi ja tebe upitao: "ZAR NIJE DRZANJE OBREZANJA SRCEM, U STVARI NJEGOVO OTVORENO KRSENJE"!

Pored toga, zakon se ne deli i ne izdvaja, kao sto adventisti rade, vec se sagledava kao celina. Rec "zakon"(tora), je jednostavno ceo Mojsijev zakon i on se celovito posmatra i ako u tom zakonu, jedna zapovest ima "duhovni aspekt" kao sto je obrezanje, to ne cini nistavnim i ostale odredbe tog istog zakona koje zahtevaju fizicku potvrdu!!!

Sve smo to vec dokazali, ali je vama uzaludno govoriti.
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Pavle kaze da jeste:

"Jer negde rece za sedmi dan ovako: 'i pocinu Bog u DAN SEDMI od svih dela svojih"

"I na ovom mestu opet: 'NECE UCI U POCINAK moj''

"Jer da je Isus Navin one DOVEO U POCINAK, ne bi za drugi dan govorio po tom"


Dakle, subota je jevrejima bila SIMBOL POCINKA U OBECANOJ ZEMLJI!

A nisi dao od Paje dio koji govori o stvaranju. Pa ko je držao subotu ušao je u tada paganski Hanan, simbol nebeskog. Nigdje ovdje Isus nije simbol subote.

Vidim nemaš odg. na moje primjedbe, dakle tačne su.

Drugim recima, zapovedio je "da se odmaraju" jer su bili "robovi u egiptu", a sada su slobodni pa ne treba da rade, i to je razlog za subotu, a ne stvaranje!!!

netačno zapov. o suboti ukazuje na stvaranje, kao što i piše u 2. Mojsijevoj.

A šta su ljudi do tada radili svaki dan. I to nije tačno da je zbog ropstva uvedena subota, ona je služila kao podsjetnik jer su je zaboravili. I 1. zapov. spominje ropstvo, pa je po Miretu 1. zapov. od Izlaska.

Pravi razlog za subotu jevrejima je zapravo "odmor od ropstva u egiptu",

Nije nego zbog odnosa sa Bogom koji je tog dana još veći.



a za nas Hriscane razlog je "odmor od ropstva grehu".

Nigdje nema te nauke, nije subota data radi odmora od grijeha, nego radi odmora od poslova.

Ala lupaš besmislice. Po tebi bi čovjek trebao da 6 dana griješi a 1 ne griješi.

U Hristu se ispunjava taj deo zakona, jel mi u njemu imamo "mir", "odmor" i "pocivanje" od greha..

U Bogu ne znači da je ukazivala na Njega jer je data radi čovjeka i ukazivala je na stvaranje.

Zato Pavle pise o suboti kao o ''simbolu obecane zemlje", jel je ona za jevreje predstavljala "odmor od ropstva"!

ropstvo je povod za ponovo davanje zapov. a ne razlog.

Pocinak o kom Pavle ovde govori je dakle "duhovne prirode"!

Evo i dokaz:

"
Dakle je ostavljen subotnji pocinak... BOJMO SE DAKLE DA NE ZAKASNI KOJI OD VAS!"

Jevrejin ne moze "zakasniti" da udje u pocinak jel tacno zna kada subota pocinje. Dakle ovde se radi o "duhovnom pocivanju u Hristu" a ne "telesnom"!

I radi tjelsnog, zato piše 6 dana radi, a 7. odmori od poslova, znači da je i fizički.

Takodje u kolosanima 2:16, on govori protiv subote i protiv obaveze drzanja, jer mi drzimo subotu duhom u Hristu, i zato je ona 'sen' ili senka Hrista!

Oboreno ovdje.

“Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za Subote; koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dođe, i telo je Hristovo.” (Kološanima 2,16.17)

Da bi ovaj tekst bio ispravno shvaćen treba sagledati celokupan kontekst učenja o Suboti, koja je deo nepromenljivog Božjeg Zakona, što nije neophodno razmatrati jer o samoj Suboti postoji dovoljan broj tekstova koji nedvosmisleno govore da je i dalje Dan Gospodnji – Njegov pečat i obeležje Njegovog naroda (Jezekilj 20,20). Naime, mladine i Subote Božja Reč vezuje i za Novu Zemlju: “Jer kao što će nova nebesa i Nova Zemlja, što ću Ja načiniti, stajati preda Mnom, veli Gospod, tako će stajati seme vaše i ime vaše. I od mladine do mladine, i od Subote do Subote dolaziće svako telo da se pokloni preda Mnom, veli Gospod.” (Isaija 66,22.23) O mladinama Božja Reč daje malo podataka, zbog čega nije moguće pouzdano govoriti o njihovoj svrsi, ali je poznato da su ove svetkovine održavane početkom svakog meseca dok je Subota svetkovana sedmično te na osnovu ovog teksta zaključujemo da će se spaseni i na Novoj Zemlji okupljati u vremenu mladina i Subota, kada će davati posebnu slavu Bogu.

Pavle, dakle, govori isključivo o Starozavetnim obredima, čija je simbolična vrednost ispunjena osnovnim događajima Hristove Službe otkupljenja tako da od vremena Njegovog raspeća prestaju da važe (Kološanima 2,14). Po takozvanom Mojsijevom zakonu, za vreme mladina i sedmičnih Subota, prinošene su posebne žrtve, kao simbol neuporedivo važnije - Hristove žrtve:

“To je Subotna žrtva paljenica , svake Subote osim svagdašnje žrtve paljenice i naliva njenog. I u početak meseca svojih prinosite Gospodu žrtvu paljenicu…” (4. Mojsijeva 28,10.11)

“Jer po poslednjoj naredbi Davidovoj biše izbrojeni sinovi Levijevi… jer određeni behu da pomažu sinovima Aronovim u službi u domu Gospodnjem… oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži… i da stoje jutrom i hvale i slave Gospoda, i tako večerom. I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

To su “jela i pića”, “praznici, mladine i Subote” koje su “sen onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo”, dok je sama Subota, kao uspomena na Stvaranje, Dan Gospodnji i u Novozavetnom periodu.
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Mire, odgovori na sledece.

Kako ti to duhom neformalno drzis zapovesti "NE UKRADI, NE UBI, ili NE CINI PRELJUBE?"
Da li ih duhom neformalno krsis, kao i subotu, ili drzis vidljivim delom da to ne ucinis?

Moj predhodni komentar:

Kod pojedinih "DRŽANJE SUBOTE DUHOM" ili kako ti Mire kazes "NEFORMALNO" je u stvari "NJENO OTVORENO KRŠENJE"

To bi bilo isto kao kada bih ja rekao "JA DRŽIM ZAPOVESTI NE UKRADI, NE ČINI PRELJUBE, I NE UBI - DUHOM" a išao okolo i krao, činio preljube, i ubijao"

Sam ovaj primer treba da pokaže - da i zapovest o suboti treba držati vidljivim delom, odnosno - taj dan koristiti za odmor od svakog posla, za odlazak u crkvu, slavljenje tvorca, itd..

-------------------------------------------------------------------

Objasnjenje Jevrejima 4 poglavlje.

Jevrejima poslanice 4 poglavlja, predstavlja jedan od najvećih dokaza u prilog važnosti postovanja Subote u novom zavetu.

Ovo poglavlje predstavlja Amanet ili zaveštanje apostola Pavla Hrisćanima u pogledu Subote i njenog značaja za spasenje i ulazak u Božje carstvo slave.

Naime, u Jevrejima poslanici 4 poglavlju - apostol Pavle koristi 2 izraza za reč "POČINAK"

Na prvom mestu to je Grčki izraz "Katapausis" ( Grcki: κατάπαυσις ).

Ovaj izraz se spominje u stihovima 1, 3, 5, 10, 11, Jevrejima poslanice 4 poglavlja.

Na drugom mestu to je Jevrejski izraz "Sabbatismos"

Ovaj izraz se spominje u 9 stihu istog poglavlja, i odnosi se na Subotnji počinak ili svetkovanje Subote.

U nastavku je priložen ceo tekst 4 poglavlja Jevrejima poslanice sa naznačenim izrzima pocinak, i to na Grčkom ( katapausis ) i Jevrejskom (Sabbatismos ).

"Da se bojimo, dakle, da kako dok je još ostavljeno obećanje da se ulazi u POKOJ Njegov, ne zakasni koji od vas.
Jer je nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomaže čuvena reč, jer ne verovaše oni koji čuše.
Jer mi koji verovasmo ulazimo u POKOJ, kao što reče: Zato se zakleh u gnevu svom da neće ući u POKOJ moj, ako su dela i bila gotova od postanja sveta.
Jer negde reče za sedmi dan ovako: i POČINU Bog u dan sedmi od svih dela svojih.
I na ovom mestu opet: Neće ući u POKOJ moj.
Budući, pak, da neki imaju da uđu u njega, i oni kojima je najpre javljeno ne uđoše za neposlušanje;
Opet odredi jedan dan, danas, govoreći u Davidu po tolikom vremenu, kao što se pre kaza: Danas ako glas Njegov čujete, ne budite drvenastih srca.
Jer da je Isus one doveo u POKOJ, ne bi za drugi dan govorio potom.
Dakle je ostavljeno još SUBOTNJE POČIVANJE narodu Božijem.
Jer koji uđe u POKOJ Njegov, i on POČIVA od dela svojih, kao i Bog od svojih.
Da se postaramo, dakle, ući u taj POKOJ, da ne upadne ko u onu istu gatku neverstva.
Jer je živa reč Božija, i jaka, i oštrija od svakog mača oštrog s obe strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srca"


Dakle, ovaj tekst govori o dve vrste počinka koji su usko povezani i imaju duhovni značaj za čoveka i njegovo spasenje.

Naime, Jevrejima poslanica poziva čoveka da ulaskom u Subotnji počinak svake sedmice ( predstavljen izrazom "Sabbatismos" ) uđe u drugu vrstu počinka ( predstavljenim izrazom "Katapausis" ) koji Bog daje danas, a koji u kontekstu biblije predstavlja predukus večnog života i ulaska u
večni pokoj u koji će verni ući prilikom Hristovog drugog dolaska u slavi.

Tekst u Jevrejima poslanici jasno kaže "da Jevreji kojima je bilo objavljeno ili dato obećanje o pokoju - nisu ušli u taj pokoj odnosno u obećanu zemlju ili "Katapausis" jer nisu prethodno ušli u Subotni počinak "Sabbatismos" vec su kršili zapovest o Suboti"

Apostol Pavle zato u tekstu daje savet "da mi ne budemo neverni kao Jevreji koji su kršili Subotu "Sabbatismos" i iz tog razloga nisu ušli u Božji počinak i obećanu zemlju "Katapausis" već da se postaramo da uđemo u taj počinak "Katapausis" u koji je jedino moguće ući ulaskom u Subotni pokoj ili "Sabatismos" svake sedmice, odnosno - poštovanjem Subote koja predstavlja simbol večnog Božjeg pokoja u koji će verni
ući prilikom Hristovog drugog dolaska u slavi.

Zato apostol Pavle i piše u 9 stihu gde i koristi ovaj izraz "Sabatismos" koji označava svetkovanje Subote - da je narodu Božjem ostavljen Subotnji odmor ili počivanje.

Izraz "počinak - katapausis" u Jevrejima poslanici ima više značenja.
On označava duhovni počinak u koji vernik ulazi ostvarivanjem lične zajednice sa Bogom i napuštanjem greha i grešnog života i stanja u grehu u kome se do tada nalazio, to je oslobođenje iz ropstva greha.

On označava i konačni ulazak u počinak i nebesko carstvo prilikom Hristovog drugog dolaska u slavi.

Za razliku od toga, izraz "Sabbatismos" označava ulazak u Subotni mir svake sedmice, koji je preduslov da bi vernik ušao u pokoj ili "Katapausis"
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Mire, odgovori na sledece.

Kako ti to duhom neformalno drzis zapovesti "NE UKRADI, NE UBI, ili NE CINI PRELJUBE?"
Da li ih duhom neformalno krsis, kao i subotu, ili drzis vidljivim delom da to ne ucinis?

Moj predhodni komentar:

Kod pojedinih "DRŽANJE SUBOTE DUHOM" ili kako ti Mire kazes "NEFORMALNO" je u stvari "NJENO OTVORENO KRŠENJE"

To bi bilo isto kao kada bih ja rekao "JA DRŽIM ZAPOVESTI NE UKRADI, NE ČINI PRELJUBE, I NE UBI - DUHOM" a išao okolo i krao, činio preljube, i ubijao"

Sam ovaj primer treba da pokaže - da i zapovest o suboti treba držati vidljivim delom, odnosno - taj dan koristiti za odmor od svakog posla, za odlazak u crkvu, slavljenje tvorca, itd..

Neće ni dg. jer mu je oboreno, vidiš da smatra da su prije držali tjelom zapov.
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.297
Da li je praksa obrezanja srca, krsenje zakona o fizickom obrezanju???

Subota nije moralne prirode kao ostali zakoni da bi mogla biti prekrsena!

Čuj nije moralne prirode, a rekao si da je za duhovni napredak. Jeste i mralne i fizičke prirode za odmor tijela i duhovno uzdizanje.

Ona se prevashodno drzi srcem a ne fizickim postupkom, i stoga je ona duhovna a ne fizicka kategorija!

Pa i ostale se zapov. drže srcem.

Ona se prevashodno drzi srcem a ne fizickim postupkom, i stoga je ona duhovna a ne fizicka kategorija!

Ko drži srcem drži i fizički, zato piše da Boga proslavimo svjim tijelima. Ko drži fizički drži i srcem.

Hristos nije drzao fizicki aspekt subote, vec duhovni, kada je izjavio: "Otac moj radi sve do sad, pa radim i ja"!

Držao je i fizički. Radio dobra djela još više subtom.

Miretova logika, drži duhm, a kurvaj se, kradi itd.

Pored toga, zakon se ne deli i ne izdvaja, kao sto adventisti rade,

Ti ga djeliš, sada si rekao da je 9 zapov. moralnih, a 1 nije.

Rec "zakon"(tora), je jednostavno ceo Mojsijev zakon i on se celovito posmatra i ako u tom zakonu,
Terminologija sa tim nema veze nego kontekst.

I zato imamo ne dva nego 3 zakona, moralni, ceremonijalni i krivični.

Terminlogija ne određuje jedinstvenost zakna, jer su sva 3 zakona sa različitm svrhom.

Moralni da ukaže na grijeh, ceremonijalni da ukaže na Isusa, krivični da čuva ljude d prstupa i uticaja drugih.

ceo Mojsijev zakon i on se celovito posmatra i ako u tom zakonu,

Ne posmatra jer nema istu svrhu.

i ako u tom zakonu, jedna zapovest ima "duhovni aspekt" kao sto je obrezanje, to ne cini nistavnim i ostale odredbe tog istog zakona koje zahtevaju fizicku potvrdu!!!

Pa cio mralni zakon je duhovan kako i piše u Bibliji.

Sve smo to vec dokazali, ali je vama uzaludno govoriti.

Tako kažu i evolucinisti da su dokazali evoluciju.
 
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.249
Čuj nije moralne prirode, a rekao si da je za duhovni napredak. Jeste i mralne i fizičke prirode za odmor tijela i duhovno uzdizanje.

Necu uopste da se bavim tvojim izmisljotinama (pises nasiroko i nadugacko da sakrijes neznanje, zatrpavajuci da ispadne kao da si ti nesto odgovorio a nisi nista, kao ni Laodikeja).

Odgovoricu sazeto:

Objasni kako je to praksa obrezanja srca, krsenje zakona o fizickom obrezanju???

Kako je sa obrezanjem, tako je i sa subotom. Ako je fizicko odrzavanje obrezanja neophodno, onda je neophodno i fizicko drzanje subote!

A niko od nas ne praktikuje "fizicko obrezanje"!


To vazi i za Laodikeju.
Obojica vrdate i bezite, odgovarate nasiroko i nadugacko, bombardujete da sakrijete laz!
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.249
Pitanje onima koji znaju, cini se da je ovde moguce citiranje pasusa na brzi nacin nego sto ja to radim sa "copy - paste - "quote"", jel ovi tako brzo pisu da to nije normalno. Nemoguce je odgovoriti tako brzo i na svakoj temi rastavljajuci na komade, kao sto oni rade, izgleda su se izvestili u bombardovanju!?
 
Natrag
Top