koliko se veruje novinarima u Srbiji

S obzirom da mi je novinarstvo profesija, (ako se secate, to je bilo ono kad se pise u interesu istinite obavestenosti narodam pa se objavi u medijima bez pritiska politicara i straha od represije), pitam kako vi dozivljavate ovaj poziv danas i da li verujete da su novinarska udruzenja mocna da nesto nabolje promene u ovoj yemlji. NISAM clan ni jednog udruzenja.

Prvobitno napisao drpredo

S obzirom da mi je novinarstvo profesija, (ako se secate, to je bilo ono kad se pise u interesu istinite obavestenosti narodam pa se objavi u medijima bez pritiska politicara i straha od represije), pitam kako vi dozivljavate ovaj poziv danas i da li verujete da su novinarska udruzenja mocna da nesto nabolje promene u ovoj yemlji. NISAM clan ni jednog udruzenja.

Ne znam koliko se vjeruje. Ja ne vjerujem skoro ništa. Od novinara gotovo ništa ne zavisi, istraživačko novinarstvo gotovo da ne postoji a nezavisno novinarstvo je mit, ne samo u Srbiji nego u svijetu. Znam samo nekoliko Don Kihota koji još uvijek jurišaju na vjetrenjaču unatoč činjenice da ih je elementarno ljudsko poštenje i nepotkupljivost stajala i egzistencije i porodice i počesto zdravlja. Toliko svojim moralnim stavovima odudaraju u ovom vremenu laži, korupcije, intelektualne prostitucije da ih većina u društvu svekoliko izopačenih vrijednosti smatra budalama.

Sve ostalo je što bi u mom kraju rekli, "leglo na rudu", savija se kako vjetar duva a počesto se autocenzuriše i kad nema vjetra. Nagrada za lojalnost je uhljebljenje za neku malu do prosječnu platu, mit o posebnosti profesije koju su izabrali i ponekad, kada to gazde dopuste bijedna i licemjerna samoreklama o "savjesti društva", "težnji za istinom", mitomansko pretjerivanje o težini profesije i sl. Sve o novinarskom pozivu znamo, i koliko ih je izvrijeđano, i koliko ih je dobilo šamare i koliko ih je u svijetu poginulo radeći taj posao. Toliko samoreklame da se stiče utisak da je posao npr. rudara ili profesionalnog vozača banja u odnosu na poziv novinara. Ko još broji poginule po rudarskim jamama ili smrskane u prevrnutim šleperima... ali kad novinar pogine, pa još na zadatku, to ima posebnu težinu. Pa statistike o kraćoj životnoj dobi novinara, mukotrpnoj borbi za istinu i slične palamudije plasirane sa isključivim ciljem promocije nepristrasnosti, nezavisnosti i slobode javno napisane riječi. Ta profesija nikada nije bila, nije sada i nikada neće biti slobodna. Ali lijepo je u "demokratiji" uzgajati i pothranjivati još jedan od mitova o slobodi.